Seminelí
‘Iuniti 7: ‘Aho 3, 2 Nīfai 21–24


‘Iuniti 7: ‘Aho 3

2 Nīfai 21–24

Talateú

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻá ne kikite ʻo kau ki hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Hāʻele ʻAngaua Maí, mo hono fakaʻauha ʻo e kakai koví. Naʻá ne tomuʻa mamata ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fokotuʻu ha fuka maʻá e ngaahi puleʻangá” ke tānaki ʻa Hono kakaí ʻi he kuonga fakaʻosí (vakai,2 Nīfai 21:11–12). Ne fakamoʻoni foki ʻa ʻĪsaia ʻe ikunaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sētane pea kamata ʻa e Nofo Tuʻí, ko ha taimi ʻo e melino mo e fiefia.

2 Nīfai 21:1–4, 10–12

ʻOku mamata ʻa ʻĪsaia ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kumui ní

Kiʻi mālōlō siʻi ‘o ke fakakaukau ‘oku kamata ke ‘asi mai ha maama kiate koe. Naʻe fakaʻau ke ngingila ange ‘aupito ‘a e māmá. Pea fakafokifā ha tuʻu ‘i muʻa ‘iate koe ha talafekau mei he ‘ao ‘o e ‘Otuá. Naʻá ne fakahā atu ‘oku ‘amanaki ke fakahoko ha ngaahi kikite mei he kuonga muʻá pea te ke tokoni ‘i honau fakahokó. Ko e hā nai ‘a e ‘uluaki meʻa te ke faí, pe ko hoʻo fakakaukau, mo ha ngaahi fehuʻi te ke faí?

ʻĪmisi
Ko e Hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi Hono Lokí

Naʻe lau ‘e Molonai ‘i heʻene ‘uluaki hā mai kia Siosefa Sāmita—ʻi he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823—mei he ʻĪsaia 11, ‘a ia ‘oku toe maʻu foki ‘i he 2 Nīfai 21. Naʻe fakahā ‘e Molonai kia Siosefa Sāmita ‘oku “vave hono fakamoʻoniʻi” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40) ‘o e ngaahi kikite ‘i he vahe ko iá . Fakakaukau ‘i hoʻo ako ki he ngaahi kikite ko ‘eni ‘a ‘Īsaiá, ki hono ‘uhinga ne tohi ai ia ‘e Nīfai ‘i he ʻū lauʻi peleti īkí kae ‘uma‘ā ‘a e ‘uhinga ne lau ai ia ‘e Molonai kia Siosefa Sāmitá.

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ‘a ia naʻe fakamahino mai ai hono ‘uhinga ‘o e ngaahi kikite ‘oku tohi ‘i he 2 Nīfai 21. Kuo fuoloa ‘a e mahuʻingaʻia mo e feinga ‘a e kau potó ke mahino kiate kinautolu hono ‘uhinga ‘o e ngaahi fakatātā fakataipe naʻe ngāue ʻaki ‘i he vahe ko ‘ení. Kuo tokoni ‘a e Tohi ‘a Molomoná mo e kau palōfita ‘o e onopōní ke mahino ange kiate kitautolu hono ‘uhingá. Hangē ko ‘ení, naʻe ngāue ʻaki ‘e ‘Īsaia ‘a e fakatātā ‘o ha fuʻu ‘akau pe ‘akau. Lau ‘a e 2 Nīfai 21:1, 10, pea feinga ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi konga ‘o e fuʻu ‘akaú naʻe fakamatala ki ai ‘a ‘Īsaiá. Hili ia peá ke lau ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–6 ke tokoni ke mahino kiate koe hono ‘uhinga ‘o e ngaahi fakatātā fakataipe ko ‘ení. ‘E ‘aonga kapau te ke hiki hono fakaʻuhinga ‘o e ngaahi fakatātā fakataipé ki hoʻo folofolá.

Tefito ‘o Sesé—Sīsū Kalaisi

Tokotoko ‘e tupu mei he tefito ‘o Sesé—Ko ha tamaioʻeiki ‘a Sīsū Kalaisi

Aka ‘o Sesé—Ko ha tokotaha ‘okú ne maʻu ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataulaʻeikí

Fakakaukau ki he fakamatala ko ‘eni ‘a ‘Eletā Pulusi R. MaKongikī, ‘a ia naʻá ne pehē ko e “aka ‘o Sesé” mo e “tokotoko ‘e tupu mei he tefito ‘o Sesé” ‘oku fakatou ‘uhinga ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku hala nai haʻatau pehē ko e palōfita ‘oku fakamatala ki ai [‘a e T&F 113:5–6] ko Siosefa Sāmita ia, ‘a ia naʻe foaki mai ki ai ‘a e lakanga fakataulaʻeikí, peá ne maʻu ‘a e ngaahi kī ‘o e puleʻangá, pea naʻá ne fokotuʻu fuka ki hono tānaki ‘a e kakai ‘o e ‘Eikí ‘i hotau kuongá? Pea ‘oku ‘ikai ko ia koā ‘a e tamaioʻeiki ‘i he nima ‘o Kalaisí, ‘a ia ko ha konga ia ‘o e hako ‘o Sesé pea mo ‘Ifalemi foki, pe ko e fale ‘o Siosefá, ‘a ia ‘oku hilifaki ki ai ha mālohi lahí’? [T&F 113:3–4]” (Millennial Messiah [1982], 339–40).

Lau ‘a e 2 Nīfai 21:10, 12, pea kumi ki he meʻa naʻe kikiteʻi ‘e ‘Īsaia ‘e fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘i he “aka ‘o Sesé” (Siosefa Sāmita). ‘Oku ‘uhinga ‘a e foʻi lea ko e fuká ki ha “fakaʻilonga” ke tānaki mai ki ai ‘a e kakaí.

‘Oku akoʻi ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení: Kuo fakafoki mai pē ‘e he ‘Eikí ‘Ene ongoongoleleí mo Hono Siasí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ʻoku lolotonga tānaki fakataha ki ai Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ‘Oku founga fēfē ‘a e hoko ‘a e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ko ha fuka ki he māmaní?

2 Nīfai 21:6–9; 22:1–6

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e Nofo Tuʻí

Ko e taha ‘o e ngaahi kaveinga ‘oku lahi taha hono aleaʻi ‘e he kau Kalisitiané ko e pule ‘a e Fakamoʻuí ‘i he nofo tuʻí. Kuó ke fakakaukau lahi nai ki ai? Fakakaukau ‘oku fehuʻi atu ‘e haʻo kaungāmeʻa pe ko e hā ‘a e meʻa ‘okú ke tui ki ai ‘o kau ki he Nofo Tuʻí. Ko e hā haʻo fakamatala ‘e fai ki aí?

ʻĪmisi
‘E ‘Ikai ‘i ai ha Feʻiteʻitani

Naʻe kikiteʻi ‘e ‘Īsaia, ‘o ka hili ‘a e Hāʻele ‘Angaua Mai ‘a e Fakamoʻuí, ‘e hoko ha ngaahi liliu ‘i he māmaní ‘a ia ‘e feʻunga mo e taʻu ‘e tahaafe. ‘Oku tau ui ‘a e taimi ‘o e melino ko ‘ení ko e Nofo Tuʻí. Lau ‘a e 2 Nīfai 21:6–9, pea kumi ki he ngaahi tuʻunga ‘e ‘i ai ‘a e māmaní lolotonga ‘a e Nofo Tuʻí.

Fakatatau ki he 2 Nīfai 21:9, ‘oku pehē ‘i he kikite ‘e taha ki he Nofo Tuʻí “ʻe fonu ‘a māmani ‘i he ‘ilo ‘o e ‘Eikí.” Fakalaulauloto ki he founga ‘e liliu ai ‘e he kikite ko ‘ení ‘a e kakai ‘i he māmaní kotoa. Lau ‘a e 2 Nīfai 22:1–6, pea fakatokangaʻi ‘a e laumālie ‘o e lotú ‘e maʻu ‘e he kakai lolotonga ‘a e Nofo Tuʻí. Te tau lava fēfē ‘o fakatupulaki ‘a e faʻahinga tōʻonga fakakaukau tatau he ‘ahó ni?

‘ʻOku akoʻi ‘e he ngaahi veesi kuó ke ako ki aí ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení: ʻE hoko ‘a e māmaní lolotonga ‘a e Nofo Tuʻí ko ha potu ‘o e melino koeʻuhí he ‘e fonu ia ‘i he ‘ilo ‘o e ‘Eikí. Ko e fē ha tafaʻaki ‘o e Nofo Tuʻí te ke fie maʻu ‘i hoʻo moʻuí he taimí ni? Fakalaulauloto siʻi ki ha meʻa te ke fai ke ke maʻu ai ha niʻihi ‘o e ngaahi tāpuaki ko ‘ení.

Te ke lava ‘o hivaʻi, fanongo pe lau ‘a e “Ko e ʻEikí ko ‘Eku Maama” (Ngaahi Himí, fika 45) ke tokoni ki hoʻo ako ‘o e 2 Nīfai 22

2 Nīfai 23–24

‘Oku fakamatalaʻi ‘e ʻĪsaia ‘a e tō ‘a Papiloné, ko e tō ‘a e kau angahalá, mo e tō a Lusifaá.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 2 Nīfai 23–24, naʻe fakahalaʻi ‘e ʻĪsaia ‘a e fai angahala ‘a e fale ‘o ‘Isilelí pea fakafehoanaki hono fakaʻauha ‘o e kau angahalá ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí ki hono fakaʻauha ‘o Papilone ‘o e kuonga muʻá. Ko ha puleʻanga fai angahala ‘aupito ʻa Papilone ‘i he taimi ‘o ‘Īsaiá, pea kuó ne fakataipe ki ai ‘a e fai angahala ‘a e māmaní (vakai, T&F 133:14).

Ako ki he meʻa naʻe kikiteʻi ‘e ‘Īsaia ‘e hoko ki he kau angahalá ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí ‘i haʻo lau ‘a e 2 Nīfai 23:1, 4–9, 11, 15, 19, mo e 22.

Naʻe toe fakatatau foki ‘e ʻĪsaia hono fakaʻauha ‘o Papilone ‘o e kuonga muʻá ki he tō ‘a Lusifā (Setane) mei he langí. Naʻá ne lau foki ‘o kau ki he hoko ‘a Lusifā ko e fakataipe ‘o e tuʻi ‘o Papiloné, ‘o pehē ko e māmani fai angahalá kotoa ia. Naʻe ngāue ʻaki ‘e ʻĪsaia ‘a e tō ‘a Lusifā ‘i he maama fakalaumālié ke hoko ko ha fakatātā ki he anga ‘o e ‘ikai ikuna mo e tō ‘a e kau angahalá. Ako ‘a e 2 Nīfai 24:12–14, pea fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea ‘okú ne fakamahino mai ‘a e taʻefieauna mo e loto-hīkisia ‘a Sētané.

‘Okú ke fakatokangaʻi hono ngāue ʻaki ‘o e foʻi lea ko e te u ‘i he ngaahi veesi ko ‘ení? ‘E lava ke ke siakaleʻi ‘a e ngaahi foʻi lea te u ‘i hoʻo folofolá. Naʻe pehē ‘e Palesiteni N. ‘Eletoni Tena ‘o e Kau Palesitenisī Uluakí ‘i ha taimi ‘e taha “ʻoku tokanga lahi ange ‘a [Sētane] ki hono ongoongó ‘i he ngaahi olá, pea ko e ngeiá mo e fakalāngilangí ko honau iku‘angá ia.” (“ʻOku Nau ‘Ofa Lahi Ange ‘i he Fakalāngilangi ‘a e Tangatá ‘i he Fakalāngilangi ‘a e ‘Otuá.” Ensign, Nov. 1975, 76).

Kumi ‘i he 2 Nīfai 24:15–16 ki he meʻa kuo pau ke hoko kia Sētane ‘i he ikuʻanga mo e anga ‘o e fakakaukau ‘a e kakaí ‘o kau kiate ia ‘i heʻenau vakai kiate ia ‘i hono anga totonú.

Lau ‘a e fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni ‘Eselā Tafi Penisoni: “Ko e loto-hīkisiá naʻe tupu ai ‘a e tō ‘a Lusifā ‘a ia ‘ko ha foha ‘o e pongipongí’ ‘i he fakataha lahi ‘i he maama fakalaumālié. (2 Nīfai 24:12–15; vakai foki, T&F 76:25–27; Mōsese 4:3.). … Naʻe fai ‘e Lusifā ‘ene fokotuʻú ‘o fehangahangai mo e palani ‘a e Tamaí ‘a ia naʻe taukapoʻi ‘e Sīsū Kalaisí. (Vakai, Mōsese 4:1–3.) Naʻá ne loto ke fakalāngilangiʻi ia ‘o māʻolunga ange ‘i he kakai kotoa pē. (Vakai, 2 Nīfai 24:13.) Ko hono fakanounoú, ko ‘ene holi loto-hīkisiá ke fakahifo ‘a e ‘Otuá mei Hono taloní. (Vakai, T&F 29:36; 76:28.)” (“Beware of Pride,” Ensign, May 1989, 4–5).

‘Oku tau ako ‘i he 2 Nīfai 23:22, te tau lava ‘o ma‘u ha fiemālie kapau ‘oku tau māʻoniʻoni. ‘E ‘aloʻofa ‘a e ‘Otuá kiate koe, ka ʻe ʻauha ʻa e kau fai angahalá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha meʻa te u lava ‘o liliu ‘i heʻeku moʻuí ‘i he ‘ahó ni koeʻuhí ke u talangofua lahi ange ai?

    2. Te u lava fēfē ʻo fakapapau ke talangofua maʻu pē?

Lotua ke ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuó ke ako ‘i he 2 Nīfai 23.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 21–24 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki