Seminelí
‘Iuniti 28: ‘Aho 1, 4 Nīfai 1


‘Iuniti 28: ‘Aho 1

4 Nīfai 1

Talateú

Hili ‘a e hāʻele mai mo e ngāue ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he ongo ‘Ameliká, naʻe fai ‘a e kakaí ki Heʻene ngaahi akonakí pea nau nofo fiefia ‘i ha taʻu ‘e 200 ‘i he uouangataha, tuʻumālie, mo e fiefia. Neongo iá, naʻe faifai pea kamata ke hīkisia ʻa e kakaí pea fakautuutu ke lahi ange ‘enau fai angahalá. Naʻe ‘ikai fuoloa kuo nau mavaeua ‘o toe hoko ko e kau Nīfai mo e kau Leimana, pea hili ha taʻu ‘e 300 kuo fai angahala fakatouʻosi ‘a e kau Nīfaí mo e kau Leimaná pea ko e kakai tokosiʻi pē naʻe kei māʻoniʻoní.

4 Nīfai 1:1–18

Naʻe ului ‘a e kakaí kotoa pea nau nofo ‘i he melino mo e fiefia

ʻĪmisi
kau finemui fofonga malimali ‘e toko tolu

Ko e hā ha meʻa ‘okú ne tokoniʻi koe ke ke fiefia moʻoní?

‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e faikehekehe ‘i he ngaahi meʻa ‘oku nau ‘omi ‘a e fiefia ‘oku fakataimi peé mo e ngaahi meʻa ‘oku nau lava ‘o ‘omi ‘a e fiefia ‘oku tuʻuloá? Lau ‘a e 4 Nīfaí 1:16 ke ‘iloʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe Molomona ‘o kau ki he kakaí hili ‘a e hāʻele mai ‘a e Fakamoʻuí kiate kinautolú. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea “Pea ko e moʻoni ‘oku ‘ikai lava ke ‘i ai ha kakai ‘oku lahi hake ‘enau fiefiá.”

  1. Hiki ‘a e ‘uluʻi tohi ko e ‘Oku ‘Ikai Lava ke ‘i ai ha Kakai ‘oku Lahi Hake ‘Enau Fiefiá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, pea tā ha siakale ‘i lalo ai, ‘o hangē ko ‘ene hā ‘i he fakatātā ko ʻení. (Te ke hiki ha ngaahi fakamatala ‘i loto pea ‘i tuʻa ‘i he siakalé.) Lau ‘a e 4 Nīfai 1:1–2, pea kumi ki he meʻa naʻe fai ‘e he kakaí ‘o nau lava ai ‘o maʻu ‘a e fiefiá. Hiki ‘a e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu ‘i loto ‘i he siakalé.

ʻĪmisi
siakale

Koeʻuhi ko e muimui ‘a e kakaí ki he ngaahi akonaki ‘a e Fakamoʻuí, naʻe “fakaului ‘a e kakai kotoa pē ki he ʻEikí” (4 Nīfai 1:2) pea nau maʻu ha fuʻu fiefia lahi.

Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Lisiate G. Sikoti ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e founga ‘oku fekauʻaki ai ‘a e uluí mo e fiefiá. Laineʻi ‘a hono ‘uhinga ‘o e uluí ‘i hoʻo lau ‘a ‘ene ngaahi leá:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“ʻOku makatuʻunga hoʻo fiefia ‘i he taimí ni pea ‘i he taʻengatá ‘i he tuʻunga ‘o hoʻo uluí mo e liliu ‘okú ne fakahoko ‘i hoʻo moʻuí. ‘Oku anga fēfē leva hoʻo ului moʻoní? ʻOku fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Melioni G. Lomenī ‘a e ngaahi sitepu kuo pau ke ke muimui ki aí ‘o pehē:

“ʻOku ‘ikai ke ‘uhinga tatau ‘a e mēmipa ‘i he Siasí mo e uluí. ‘Oku ‘ikai foki ke tatau ‘a e uluí mo e maʻu ha fakamoʻoni. ‘Oku maʻu ‘a e fakamoʻoní ‘i he taimi ‘oku foaki mai ai ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ki he tokotaha ‘oku fekumi fakamātoató ha fakamoʻoni ki he moʻoní. ‘Oku hanga ‘e he fakamoʻoni ‘oku mālohí ‘o foaki ha ivi moʻui ki he tuí. ‘A ia ‘okú ne fakatupu ‘a e fakatomalá mo e talangofua ki he ngaahi fekaú. Ko e uluí ko e fua pe ko e pale ia ‘o e fakatomalá mo e talangofuá’ [‘i he Conference Report, Guatemala Area Conference 1977, 8–9].

Ko hono fakamatalaʻi mahinongofuá pē, ko e ului moʻoní ko e fua ia ʻo e tuí, fakatomalá, mo e talangofua he taimi kotoa pē.

“ʻOku ‘omi ‘e he ului moʻoní ‘a e fua ‘o e fiefia ‘oku tolongá ‘a ia ‘oku lava ke maʻu ʻo aʻu pe ki ha taimi ‘e moveuveu lahi ai ‘a e māmaní, pea maʻu ‘a e meʻa kotoa kae ‘ikai maʻu ‘a e fiefiá ” (“Full Conversion Brings Happiness,” Ensign, May 2002, 25–26).

  1. Lau ‘a e 4 Nīfaí 1:2–3, 5, 7, 10–13, 15–18, pea kumi ki he ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e meʻa naʻe aʻusia ʻe he kakaí koeʻuhí ko e ului ‘a e taha kotoa pē ki he ‘Eikí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha niʻihi ‘o e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ko ‘ení ‘i tuʻa ‘i he siakale naʻá ke tā ‘i he ngāue ke fai kimuʻá.

Te tau lava ‘o ako mei he vahaʻataimi ‘o e fiefia mo e tuʻumālie taʻe hano tatau ko ʻeni ‘i he kau Nīfaí, ‘i he taimi naʻe ‘i ai ha kulupu ‘o e kakaí naʻa nau ului ki he ‘Eikí peá ne ʻomi ʻa e uouangatahá mo e fiefiá. ‘E lava ke ke hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 4 Nīfaí 1:16 pe ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Fakalaulauloto ki ha meʻa ‘e hoko kapau ʻe ului ‘a e kakai kotoa pē ki he ‘Eikí ‘i he feituʻu ‘okú ke ‘i aí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi lelei ‘okú ke pehē ‘e hoko mai ki ho fāmilí kapau ‘e mo’ui ‘a e tokotaha kotoa pē ‘i ho fāmilí ‘o hangē ko e kakai ‘i he 4 Nīfaí?

    2. Fakakaukau ki ha taimi ‘i hoʻo moʻuí ‘a ia naʻe tāpuekina ai koe ‘i hoʻo kau ki ha kulupu naʻa nau uouangataha ʻi he māʻoniʻoni—hangē ko ho fāmilí, kōlomú pe kalasí, pe kulupu ‘o ha ngaahi kaungāmeʻa. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e meʻa naʻá ne tokoniʻi ‘a e kulupu ko ʻení ke nau uouangataha ‘i he māʻoniʻoní? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻá ke maʻu mo kinautolu naʻa nau kau mo koe ki he kulupú?

4 Nīfai 1:19–49

ʻOku toe foki mai ‘a e fai angahalá pea mafola kaeʻoua kuo toe ha kau māʻoniʻoni tokosiʻi pē

‘Okú ke pehē ko e hā nai ha meʻa te ne lava ‘o fakaʻauha ha sōsaieti fiefia hangē ko ia naʻe maʻu ‘e he kakai ‘oku fakamatalaʻi ‘i he 4 Nīfaí?

  1. Hiki ‘a e ‘uluʻi tohi ko e “Fakaʻauha ‘o ha Sōsaieti Fiefia” ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, pea tā ha siakale ‘i lalo ai, ‘o hangē ko e fakatātā ‘i hoʻo ‘uluaki ngāue ke faí. Lau ‘a e 4 Nīfai 1:20, 23–24, pea kumi ki he meʻa naʻe kamata ai hono fakaʻauha ‘o e fiefia mo e melino ‘a e kakaí. Hiki ‘a e ngaahi meʻa naʻá ke maʻú ‘i he loto siakalé.

Te ke lava ‘o hiki ‘a e fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí ʻi hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 4 Nīfai 1:24 pe ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: “Ko e hīkisiá ʻa e fili ʻo e uouangatahá” (“Ke Taha Hotau Lotó,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2008, 70). Ko e hā ha ngaahi founga ‘okú ke pehē ‘oku hoko ai ‘a e loto-hīkisiá ko e fili ‘o e uouangatahá?

‘Oku ‘omi ‘e he fakamatala ko ‘eni meia Palesiteni Tieta F. ‘Ukitofa ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí ha ‘ilo makehe fekauʻaki mo e loto-hīkisiá. Laineʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ko ia ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e ʻuhinga ‘oku fuʻu fakatupu ‘auha ai ‘a e loto-hīkisiá.

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Ko e hīkisiá ko e angahala …he ‘okú ne fakatupu e tāufehiʻá pe fekeʻikeʻí pea ʻai kitautolu ke fakafepaki ki he ʻOtuá mo hotau kāingá. “Ko hono ʻelitó ʻa e hīkisia ʻo e moʻui fakavahavahaʻá, koeʻuhí ʻoku kamata ʻaki maʻu pē ʻa e lea “Sio ki hoku fakaʻofoʻofá mo e ngaahi meʻa lahi kuó u lavá,’ pea fakaʻosi ʻaki maʻu pē ʻa e ʻKo ia ai, ʻoku ou sai ange au ʻiate koe.’ …

“ʻI he taimi ‘oku fonu ai hotau lotó he hīkisiá, ‘oku tau fai ai ha angahala lahi, he ‘oku tau maumauʻi e ongo fekau lalahí [vakai,Mātiu 22:36–40]. He kuo ʻikai ke tau hū ki he ʻOtuá mo ʻofa hotau kaungāʻapí, ka ʻoku mahino e meʻa ʻoku tau hū mo ʻofa aí ʻa ia ko e ʻīmisi ʻoku tau sio ki ai he sioʻatá” (“Hīkisiá mo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2010, 56).

  1. Lau ‘a e 4 Nīfaí 1:25–27, 30–35, 38–45, pea kumi ki he ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e ngaahi ola ‘o e hīkisiá ‘i he kakaí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ko ‘ení ‘i tuʻa ‘i he siakale ki he ngāue ke fai fika 4.

Ko e moʻoni ‘e taha ‘oku tau lava ‘o ako mei he ngaahi meʻa ne hoko ko ‘ení, ‘oku hanga ‘e he angahala ‘o e hīkisiá ‘o fakatupu ‘a e māvahevahé pea takiakiʻi atu ki he fai angahala ‘oku lahi angé. Te ke lava ‘o hiki ‘a e kupuʻi lea ko ‘ení ʻi hoʻo folofolá. ‘Oku uesia fēfē ‘e he hīkisia ‘a ha toko taha pe toko ua, ‘a e fiefia ‘a e kulupú fakakātoa?

Fakakaukau pe ko hai ha taha ‘i he ngaahi meʻa ne hoko ko ‘ení, ‘e lava ‘o uesia kovi ‘e he hīkisia ‘a ha taha:

  • ʻOku ‘i ai ha mēmipa ‘i he kalasi ‘a e Kau Finemuí ʻoku ‘ikai te ne fie fanongo ki he lēsoni kuo teuteu ‘e heʻene faiakó ‘o kau ki he ngaahi tāpuaki ‘oku maʻu ‘i he talangofua ki he Lea ‘o e Potó. ʻOkú ne pehē ‘oku ‘ikai fie maʻu ke toe malangaʻi ange kiate ia ‘a e Lea ‘o e Potó peá ne fakahohaʻasi pea ‘ikai fie kau ki he kalasí.

  • ʻOku fakamataliliʻi pe fakangalivaleʻi maʻu pē ʻe ha kaungāmeʻa ha mēmipa ‘e taha ‘o e kulupú, koeʻuhí he ʻoku hā mei he anga ‘o e teuteu ʻa e tokotaha ko iá ‘okú ne masiva.

  1. Fakalaulauloto pe ‘oku hā atu ha ngaahi founga ‘o e hīkisiá ʻi hoʻo moʻui ‘aʻaú. ‘E ‘aonga kapau te ke toe lau ‘a e lea ‘a Palesiteni ‘Ukitofí ‘i hoʻo fakalaulauloto ko iá. Fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ‘o fai ke taʻofi ‘aki ‘a e hīkisiá peá ke kumi ha tokoni ki hono fakatupulekina ‘o e uouangatahá mo e māʻoniʻoní ‘i ho fāmilí, kōlomú, kalasí pe kulupu ho ngaahi kaungāmeʻá. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi taumuʻá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 4 Nīfai 1 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki