Seminelí
‘Iuniti 27: ‘Aho 4, 3 Nīfai 28–30


‘Iuniti 27: ‘Aho 4

3 Nīfai 28–30

Talateú

Naʻe fehuʻi ‘e Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākonga taki taha ki muʻa peá Ne hāʻele haké pe ko e hā ha meʻa ‘oku nau fie maʻu meiate Iá. Naʻe kole ‘e he toko hiva ke nau foki vave hake kiate Ia ‘i ha ‘osi ‘enau ngāue fakafaifekau ‘i he māmaní. Naʻe kole ‘e he toko tolu ke nau nofo ‘i he māmaní ‘o hoko atu ‘enau ngāue ke ‘omi ha ngaahi laumālie kia Kalaisi kae ‘oua kuó Ne foki mai. Naʻe hōifua ‘a e ‘Eikí ki he holi māʻoniʻoni fakatouʻosi ko ‘ení. Naʻe fakahā mai ‘e Molomona ha ngaahi fakamatala fakaikiiki ange ‘o kau ki he ngāue fakafaifekau ‘a e Toko Toluʻi Nifaí ‘i he māmaní.

‘I he fakaʻosi ‘e Molomona ‘ene fakamatala ki he ‘aʻahi mai ‘a e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá ne fakamatalaʻi ai ‘e hoko hono ‘omi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ‘oku fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene fuakava mo e fale ‘o ‘Isilelí. Naʻe fakaʻosi ‘e Molomona ‘a e tohi 3 Nīfaí, ‘aki ‘ene lekooti ‘a e ngaahi folofola ‘a Sīsū Kalaisí, ‘o fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau fakatomala pea lau fakataha ‘a kinautolu mo e fale ‘o ‘Isilelí.

3 Nīfai 28:1–11

‘Oku foaki ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e ngaahi meʻa naʻe holi ki ai ‘Ene kau ākonga ‘e toko hongofulu mā uá

Fakalaulauloto ki ha founga te ke tali ai ha hā atu ‘a Sīsū Kalaisi kiate koe ‘o fehuʻi atu, “Ko e hā ‘a e meʻa ‘okú ke fie maʻu meiate aú?”

Hiki fakanounou hoʻo ngaahi holi māʻoniʻoni te ke fakahā kiate Iá.

Lau ‘a e 3 Nīfai 28:1–3, pea kumi ki he anga ‘o e tali ‘a e kau ākonga Nīfai ‘e toko hiva ki he fehuʻi ange ‘e he ‘Eikí kiate kinautolu, Ko e hā ‘a e meʻa ‘oku mou fie maʻu meiate aú?” Fakatokangaʻi ‘a e anga ‘o e finangalo ‘o e Fakamoʻuí ki he meʻa naʻa nau fie maʻú.

Lau ‘a e 3 Nīfai 28:4–7, pea kumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ‘e he kau ākonga ‘e toko tolu naʻe toé mei he Fakamoʻuí. Fakatokangaʻi ‘a e anga ‘o e finangalo ‘o Sīsū Kalaisi ki he meʻa naʻe fie maʻú ‘e he kau ākonga ‘e toko tolu ko ‘ení. Fakalaulauloto ki he ‘uhinga ‘okú ke pehē naʻe folofola ange ai ‘a e ‘Eikí kiate kinautolu, ‘oku nau “monūʻia lahi ange” koeʻuhi ko e meʻa ‘oku nau holi ki aí.

Lau ‘a e 3 Nīfai 28:8–10 ke ke vakai ai ki he anga hono fakamatalaʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku lava ke maʻu ‘e he “Kau Nīfai ‘e Toko Tolú” koeʻuhi ko ‘enau holi ke nau ngāue ‘i he kakai fakamatelié. Fakakaukau ke ke hiki ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá pe ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ‘e he ‘Eikí ‘o fakatatau ki heʻetau ngaahi holi ‘oku māʻoniʻoní. Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Niila A. Makisiuele ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ke sio ki hono mahuʻinga ‘o e ngaahi holi ‘oku māʻoniʻoní:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“Ko ia ai, ko e meʻa ko ia ʻoku tau holi-tuʻu ki ai ʻi ha ngaahi taimi lahí, ko e meʻa pē ia ʻe faifai pea tau iku ki ai mo maʻu ʻi he taʻengatá. … …

“ʻOku ‘ikai fie maʻu ke vaivai ‘a e ngaahi holi ‘oku māʻoniʻoní, ko ia ai, pea koeʻuhí, he ‘oku hangē ko e lea ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongí, ‘ʻe ‘iloʻi ‘e he kau tangata mo e kau fefine, ko ia ‘oku nau holi ke maʻu hanau nofoʻanga ‘i he puleʻanga fakasilesitialé, kuo pau ke nau fefaʻuhi mālohi ‘i he ‘aho kotoa pē ke maʻu ia’ (‘i he Journal of Discourses, 11:14)” (“According to the Desire of [Our] Hearts,” Ensign, Nov. 1996, 21–22).

  1. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai ne tāpuakiʻi koe ‘e he ‘Eikí koeʻuhi ko hoʻo ngaahi holi māʻonioní?

    2. Ko e hā ha meʻa te ke kamata haʻo fai he ‘ahó ni ke poupouʻi hake ‘a e ngaahi holi māʻoniʻoni ‘i hoʻo moʻuí koeʻuhi ke ke feʻunga ai ke maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Eikí?

3 Nīfai 28:12–35

‘Oku fakamatalaʻi ‘e Molomona ‘a e ngāue fakafaifekau ‘a e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú

‘Oku tokolahi ha kakai kuo nau fanongo ki ha ngaahi talatupuʻa, ngaahi fananga, pe ngaahi talanoa fakamahalo ‘o kau ki ha ngaahi ‘aʻahi ‘a e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú. ‘Oua ‘e falala ki ha ngaahi fananga, kae kumi ki he fakamatala ‘a e folofolá ‘o kau ki heʻenau misioná mo e founga ‘oku nau lava ai ‘o ngāue ‘i he mālohi ‘o “hangē ko e kau ‘āngelo ‘a e ‘Otuá” (3 Nīfai 28:30).

Lau ‘a e 3 Nīfai 28:12–17ke ‘iloʻi mei ai ‘a e meʻa naʻe hoko ki he Kau Nīfai ‘e Toko Tolú. Fakatatau ki he 3 Nīfai 28:15, ko e hā ha ‘uhinga ‘e taha naʻe fie maʻu ai ke hoko ‘a e liliu ko ‘ení ki he kau ākongá?

Lau ‘a e 3 Nīfai 28:18–23, pea kumi ki he founga naʻe tāpuakiʻi ai ‘e he ‘Eikí ‘a e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú ke nau lava ‘o fakahoko ‘enau ngaahi holi māʻoniʻoní. Fakakaukau ki he meʻa ‘oku akoʻi mai kiate kitautolu ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘o kau ki he finangalo lelei ‘a e ‘Eikí ke tāpuakiʻi kitautolu ‘i heʻetau moʻui ‘o fakatatau ki heʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní.

Ako ‘a e 3 Nīfai 28:25–31, pea kumi ke ‘iloʻi pe ko hai kuo ‘aonga ki ai pe ‘e ‘aonga kiate kinautolu ‘a e ngāue fakafaifekau ‘a e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻá ke maʻú.

3 Nīfai 28:36–40

‘Oku ako ‘a Molomona ‘o kau ki he anga ‘o e kakai ‘oku nau ‘i he sino liliú

Fakakaukau ki ha taimi naʻe ‘i ai haʻo fehuʻi ‘o kau ki he ongoongoleleí, pe ko ha faingataʻa naʻá ke fehangahangai mo ia. Lau ‘a e 3 Nīfai 28:36, pea kumi ki he meʻa naʻe ‘ikai mahino kia Molomona ‘o kau ki he tuʻunga fakasino ‘o e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú ‘i he hili ‘a e liliu naʻe hoko kiate kinautolú. Fakalaulauloto ki haʻo tali ki he fehuʻi ko ‘ení: Ko hai ‘okú ke tafoki ki ai ‘i he taimi ‘oku ‘i ai haʻo fehuʻi ‘o kau ki he ongoongoleleí? Lau ‘a e 3 Nīfai 28:36–37 ke ke ‘ilo mei ai ‘a e meʻa naʻe fai ‘e Molomona ke ne ‘iloʻi ‘a e tali ki heʻene fehuʻí.

Ako ‘a e 3 Nīfai 28:37–40, pea kumi ki he meʻa naʻe ako ‘e Molomona ‘o kau ki he liliu naʻe hoko ki he sino ‘o e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú. ‘Oku ui ‘a e tuʻunga ko ia ‘oku ‘i ai ‘a e Kau Nīfai ‘e Toko Tolú ko e “sino liliu” ‘a ia ‘oku faitatau mo e liliú (vakai, 3 Nīfai 28:17) ka ‘oku fuoloa ange ‘a e sino liliú ia. ‘Oku kei fakamatelie pē ‘a e kakai sino liliú, ka ‘oku hangē ko e meʻa naʻe akoʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuo liliu honau sino fakakakanó mei he tuʻunga fakatilesitialé ki he tuʻunga fakatelesitiale, pea ‘oku fakatauʻatāinaʻi ‘a kinautolu mei he ngaahi mamahi fakasino ‘o honau ngaahi sino fakamatelié (vakai, History of the Church, 4:210). ‘Oku lava ‘a e ngaahi sino liliú ke nau pulia pe hā mai ‘i heʻenau faʻitelihá pea fakatatau ki he finangalo ‘o e ‘Otuá (vakai, 3 Nīfai 28:27–30). ‘Oku nau tokoni ki hono ‘omi ‘o e ngaahi laumālie ki he fakamoʻuí pea ‘oku nau nofo ‘i he tuʻunga ‘o e sino liliú kae ‘oua ke hoko ‘a e Hāʻele ‘Anga Ua Mai ‘a Sīsū Kalaisí, pea ‘e toe hoko ai ha liliu ‘e taha ‘o nau hoko ko e kakai sino toe tuʻu, mo nāunauʻia (vakai, 3 Nīfai 28:7–8, 39–40).

‘Oku tau ako mei he meʻa na’e aʻusia ‘e Molomoná, kapau te tau kole ki he ‘Eikí ke tau maʻu ha ‘ilo, te tau maʻu ha fakahā. Mahalo te ke fie hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá pe tohinoa ki he ako folofolá.

  1. Lekooti ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha meʻa naʻá ke aʻusia ‘a ia naʻá ke kumi ai pe ko ha tokotaha ‘okú ke ʻiloʻi ‘i he lotu ‘i he loto moʻoni ki ha ngaahi tali mei he ‘Eikí.

3 Nīfai 29

‘Oku fakamoʻoniʻi ‘e Molomona ‘e fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘Ene fuakava mo e fale ‘o ‘Isilelí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí

Hili ‘a e tohi ‘e Molomona ‘o kau ki he hāʻele mai ‘a e Fakamoʻuí ki he kakai ‘o e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne kikite ‘o kau ki hono fakahoko ‘o e ngaahi talaʻofa ‘a e Eikí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. Fakalaulauloto ki hoʻo tali ki he fehuʻi ko ‘ení: Ko e fē nai ha taimi kuó ke ‘ilo ai pe fakamoʻoni ki hono fakahoko ‘o ha taha ‘o e ngaahi talaʻofa ‘a e ‘Otuá?

Fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e ongo foʻi lea ko e ʻo ka mo e toki ‘i hoʻo ako ‘a e 3 Nīfai 29:1–3. ‘E tokoniʻi koe ‘e he ongo foʻi lea ko ‘ení ke ke ‘iloʻi ‘a e meʻa ‘e hoko ‘a ia te ne fakamahinoʻi ‘oku fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene ngaahi talaʻofa ki he fale ‘o ‘Isilelí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. (ʻOku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea ko e “ngaahi folofola ní” ‘i he 3 Nīfai 29:1 ki he ngaahi tohi ‘o e Tohi ʻa Molomoná.)

‘Oku tau ako mei he 3 Nīfai 29:1–3 ko hono ʻomi ‘o e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ‘oku lolotonga fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘Ene fuakava mo e fale ‘o ‘Isilelí.

ʻĪmisi
Tohi ʻa Molomoná

‘Oku fakapapauʻi mai ‘e he Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu ‘oku lolotonga teuteuʻi ‘e he ‘Eikí ‘a Hono kakaí ki Heʻene hāʻele maí (vakai, 3 Nīfai 29:2). Fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ‘a e founga ‘oku tokoniʻi ai koe ‘e he Tohi ʻa Molomoná ‘i hoʻo teuteu ki he hāʻele mai ‘a e Fakamoʻuí:

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga mahino ia kuo kamata ke tānaki ʻe he ʻEikí ʻEne fānau fuakava ʻo ʻIsilelí. …

“Ko hono moʻoní, kuo ʻikai pē ke ngalo ia ‘i he ʻEikí! Kuó Ne tāpuekina kitautolu mo e niʻihi kehe ‘i he māmaní ʻaki ‘a e Tohi ʻa Molomoná …. ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku fakaafeʻi ai kitautolu ke manatuʻi Ia pea ʻilo ki Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Ko ha fakamoʻoni ia ‘e taha ʻo Sīsū Kalaisi” (“Ngaahi Fuakavá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 88).

  1. Lau ‘a e 3 Nīfai 29:4–6, pea fai ha ‘ekitivitī ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo ‘ekitivitī ‘i laló ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Kumi ha potu folofola ‘e tolu ‘i he Tohi ʻa Molomoná ‘a ia ‘okú ke pehē te nau lava ‘o tokoniʻi ha taha ke haʻu kia Sīsū Kalaisi. Hiki ha sētesi ‘e taha pe ua ‘o fakamatalaʻi ‘a e ‘uhinga naʻá ke fili ai ‘a e potu folofola taki taha ko iá.

    2. Faʻu ha palakalafi ‘e taha ‘o kau ki he founga ‘okú ke pehē ‘oku lava ai ‘e he Tohi ʻa Molomoná ‘o tokoniʻi ha taha ke mahino kiate ia pea ne tali ‘a e ngaahi meʻafoaki ‘o e maʻu fakahaá, kikité, mo e lea ‘i he ngaahi lea kehekehé pe ko e mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní.

3 Nīfai 30

‘Oku naʻinaʻi ‘a e ‘Eikí ki he kau Senitailé ke nau fakatomala pea haʻu kiate Ia

Naʻe fakaʻosi ‘e Molomona ‘ene lekooti ‘o e ngāue fakafaifekau ‘a e Fakamoʻuí ‘aki haʻane tohi ha ngaahi fakahinohino pau naʻá ne maʻu meia Sīsū Kalaisi ‘o kau ki he kau Senitailé. Lau ‘a e 3 Nīfai 30:1–2, pea fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi fakahinohino lahi taha ‘a e Fakamoʻuí ‘o kau ki he kau Senitailé te ke lava ‘o maʻú. Fakaʻilongaʻi foki mo e ngaahi tāpuaki ‘oku lava ke maʻu ‘e he kau Senitailé kapau te nau haʻu kia Kalaisi. Neongo ‘oku fakataumuʻa ‘a e 3 Nīfai 30:2 kiate kinautolu ‘i tuʻa ‘i he Siasí, ka te tau lava ‘o ngāue ʻaki ‘a e fakaafe ‘a Sīsū Kalaisí ke fua ‘aki ‘etau fie fakahoko ‘a e ngaahi meʻa ‘oku fie maʻu ‘i Heʻene fuakavá.

  1. Hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Kapau te tau haʻu kia Kalaisi, ‘e lava ke lau fakataha kitautolu mo Hono kakaí. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘oku hoko ai ko ha tāpuaki ‘a e ‘Eikí ke “lau fakataha mo [Hono] kakaí, ‘a ia ‘oku ‘o e fale ‘o ‘Isilelí” (3 Nīfai 30:2).

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako ki he folofolá:

    Kuó u ako ʻa e 3 Nīfai 28–30 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki