Seminelí
‘Iuniti 13: ‘Aho 4, Mōsaia{nb}25


‘Iuniti 13: ‘Aho 4

Mōsaia 25

Talateú

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Mōsaia 25, naʻe fononga ‘a e kakai ‘o Limihaí mo e kau muimui ‘o ‘Alamaá ki Seilahemala ke nau fakataha ai ‘i he malumalu ‘o e pule ‘a e Tuʻi ko Mōsaiá. Naʻe fakatokangaʻi ‘e he ngaahi falukunga kakai ko ‘eni ‘o e kau Nīfaí ‘a e angalelei ‘a e ‘Otuá mo Hono mālohi ke fakahaofi kinautolú. Naʻa nau toe fokotuʻu foki ha Siasi fakatahataha. ‘E ‘aonga kiate koe ‘i hoʻo ako ‘a e lēsoni ko ‘ení, kapau te ke fakakaukau ki he founga kuó ke mamata ai ki he angalelei ‘a e ‘Otuá ‘i hoʻo moʻuí mo e ngaahi tāpuaki ‘o e kau ki he Siasi moʻoni ‘o Sīsū Kalaisí.

Mōsaia 25:1–13

Naʻe kau fakatahataha ‘a kinautolu naʻa nau fakataha mai ki Seilahemalá pea ui kinautolu ko e kau Nīfai.

Lau ‘a e talanoa ko ‘ení ki ha finemui naʻe maluʻi ia ‘i heʻene fakaongoongo ki he Laumālié lolotonga haʻane ‘eva lalo mo ‘ene kulupu ‘o e Kau Finemuí.

“Naʻá ku kau au ‘i heʻemau fokí, ki ha kulupu naʻe tuai ange pea naʻe kau ki ai ha tamaiki fefine ‘e toko nima mo homau takí. Naʻa nau femoʻuekina kinautolu he faitaá, ko ia naʻá ku pehē ai ke u muʻomuʻa au. Ka ‘i heʻeku hifo atu ‘i he tafungofungá, naʻá ku fanongo ki ha pulu [naʻe hangē ‘oku fakaʻau ke maté]. Naʻe ongo mai ha leʻo fakatokanga, naʻe mālohi ka ‘i he leʻo siʻi foki, ‘o pehē mai ‘Foki ki mui.’ Naʻá ku meimei taʻe tokanga ki ai, ka naʻe toe ongo mai ia. Naʻá ku talangofua ki ai he taimi ko ‘ení peá u foki ki he kulupú. Naʻa mau sio ‘i he kamata ke mau foki hifo he tafungofungá ki ha ongo pulu tangata lalahi lanu ‘uliʻuli ‘okú na ‘ita mo kaka vave hake ‘i he tafungofungá. Naʻe tuʻu ‘a e pulu lahí mo ‘aka hono vaʻé ki he kelekelé mo sio fakamamaʻu mai kiate kimautolu. … Naʻa mau manavahē ‘aupito, ka naʻe takiakiʻi ‘e homau taki lakanga fakataulaʻeikí ‘a ‘ena tokangá, ka mau kaka kimautolu ia ‘i ha ‘ā ‘o hao ki he tafaʻaki ‘e tahá.

“Naʻá ku ‘iloʻi ‘i heʻemau aʻu atu ki he kemí, kapau naʻe ‘ikai te u talangofua ki he fakatokanga mei he Laumālié, mahalo te u lavea lahi pe mate. Naʻá ku ‘iloʻi ‘oku tokanga fakatāutaha mai ‘a e Tamai Hēvaní kiate au, peá ne maluʻi au. ‘Oku ou fakamālō lahi ki he ‘Eikí koeʻuhí ko e fakatokanga ko iá. Naʻe hanga ‘e he meʻá ni ‘o fakamālohia ‘eku fakamoʻoní pea ‘omi kiate au ha ‘ofa lahi ange ki he ‘Eikí” (Marissa W., “Turn Back,” New Era, Nov. 2010, 47).

‘Oku fakamālohia fēfē koe ‘e hoʻo fanongo pe lau ‘o kau ki ha ngaahi meʻa ne aʻusia ‘e ha kakai kehe, ‘a ia ‘oku fakaʻaliʻali mai ai ‘a e angalelei mo e mālohi ‘o e ‘Otuá ‘i heʻenau moʻuí?

ʻĪmisi
fakatātā ‘o e ngaahi fefonongaʻakí

Naʻe fekau ‘e he Tuʻi ko Mōsaiá ke lau ki he kakaí kotoa ‘a e ngaahi lekooti ‘o e kakai ‘o Limihaí mo e kakai ‘o ‘Alamaá ‘i heʻenau fakataha mo e kakai ‘o Seilahemalá (vakai, Mōsaia 25:1–6). Fakatotolo ‘i he Mōsaia 25:7 ke ilo ki he anga hono tali ‘e he kakai ‘o e Tuʻi ko Mōsaiá ‘i heʻenau fanongo ki he ngaahi fakamatala ‘o e ngaahi fengāueʻaki ‘a e ‘Otuá mo e kakai ko ‘ení.

  1. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e anga hono tali ‘e he kakaí ‘i he veesi taki taha ‘e fā ‘i he Mōsaia 25:8–11, ‘i heʻenau fanongo ki he fakamatala ‘a honau kāingá. Hangē ko ‘ení, ‘i he mamata ‘a e kakaí ‘i he Mōsaia 25:8, kiate kinautolu naʻe fakahaofi mei he nofo pōpula ki he kau Leimaná, “naʻe fakafonu ‘a kinautolu ‘aki ‘a e fiefia lahi ‘aupito.”

    1. Mōsaia 25:8

    2. Mōsaia 25:9

    3. Mōsaia 25:10

    4. Mōsaia 25:11

Fakakaukau ke ke hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá ‘o ofi ki he Mōsaia 25:8–11: ʻOku tau lava ‘o ongoʻi ha fiefia mo fakahoungaʻi ‘a e angalelei ‘o e ‘Otuá, ‘i heʻetau ako ‘a e ngaahi lekooti ‘o e ngaahi fengāueʻaki ‘a e ‘Otuá mo e niʻihi kehé.

Fakakaukau ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ‘a ia te tau lava ‘o ako ai ki ha niʻihi kehe kuo nau aʻusia ‘a e angalelei ‘o e ‘Otuá. ‘Oku lava ke kau heni ‘a e ngaahi folofolá, hisitōlia ‘o e Siasí, makasini ‘a e Siasí, lea ‘i he konifelenisi lahí, lekooti fakahisitōlia ho famili ‘oʻoú, houa fakamoʻoní mo e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, lakanga fakataulaʻeikí pe Kau Finemuí. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ako ai ki he angalelei ‘o e ‘Eikí mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ‘ení. Hili ia peá ke fakalaulauloto ki haʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Kuo ‘i ai nai ha taimi kuó u ako ai ki he angalelei ‘o e ‘Otuá ki ha niʻihi kehe pea tokoniʻi ai au ke u ongoʻi ha fiefia mo ha loto houngaʻia?

  • Ko e hā nai ha ngaahi lelei ‘oku tolonga fuoloa, kapau te u ako maʻu pē ki he angalelei ‘o e ‘Otuá ‘i Heʻene ngaahi fengāueʻaki mo e niʻihi kehé—‘o tatau ai pē pe ‘i he folofolá pe ‘i ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe?

Fakakaukau ke ke fakatotolo ‘i he uike ka hokó ‘i ha taha ‘o e ngaahi maʻuʻanga tokoni ‘okú ke fakakaukau ki ai, ki ha talanoa ki he angalelei ‘o e ‘Otuá ‘a ia ‘okú ne fakafonu ho lotó ‘i he ofo, fifili, fiefia, pe fakamālō. Te ke lava ‘o hiki ʻi hoʻo tohinoa fakatāutaha ‘aʻaú ha meʻa naʻá ke ako mo e anga ‘o ‘ene maʻu ha mālohi kiate koe. Te ke lava foki ‘o ngāue ʻaki ‘a e talanoa ko ‘ení ‘i ha efiafi fakafāmili ‘i ‘api ke akoʻi ho fāmilí ‘o kau ki he angalelei ‘o e ‘Otuá, pe te ke lava ‘o fai ‘a e talanoá ki hoʻo kalasi seminelí pe ko haʻo kaungāmeʻa.

Mōsaia 25:14–24

‘Oku fokotuʻu ‘e ‘Alamā ‘a e siasi ‘o e ‘Otuá ‘i he fonua kotoa ‘o e kau Nīfaí

Hili ‘a e lea ‘a Mōsaia mo lau ‘a e ngaahi lekōtí ki he kakaí, naʻe lea leva ‘a ‘Alamā kiate kinautolu. Lau ‘a e Mōsaia 25:14–16, pea kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamaá. Hiki ki he tohi lēsoní hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • ‘Oku hoko fēfē ha hoko ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamaá ko ha fakamatala fakanounou feʻunga ia ki he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ‘e he kakai ‘o Limihaí kae ‘umaʻā ‘a e kau muimui ‘o ‘Alamaá?

  • Ko e hā ha ‘uhinga ‘e mahuʻinga ai ‘a e lea ‘a ‘Alamaá ke fanongo ki ai ‘a e kakaí hili ‘enau fanongo ki he hisitōlia ‘o e kakai ‘o Sēnifí?

Kimuʻa ke hoko atu hoʻo lau ‘a e Mōsaia 25, fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ‘alu ai ki ha uooti pe kolo kehe ‘o e Siasí mei ho uooti pe kolo totonu ‘oʻoú. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ke fakatokangaʻi ‘oku faitatau ai ho uōtí pe koló mo e uooti pe kolo naʻá ke ‘aʻahi ki aí.

Lau ‘a e Mōsaia 25:17–22, peá ke kumi ʻa e founga hono puleʻi ‘o e Siasí ‘i he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ‘i he taimi ‘o ‘Alamaá. ‘Oku faitatau ‘a e “fakamatala” ki he ngaahi siasí ‘i he Mōsaia 25:21 mo e anga ‘o ‘etau fakakaukau ki he ngaahi uooti mo e ngaahi kolo ‘o e Siasí ‘i he ‘aho ní. Hangē ko ia naʻe fai ‘i he taimi ‘o ‘Alamaá, ʻoku pehē pē mo hono ui ‘e he ‘Otuá ‘a e kau taki ke tataki Hono Siasí ‘i he ‘aho ní.

ʻĪmisi
Houalotu sākalamēnití

‘Okú ke ako ‘i he Mōsaia 23:16 naʻe hoko ‘a ‘Alamā “ko honau taulaʻeiki lahi” pea “ko ia naʻá ne fokotuʻu honau Siasí” (Mōsaia 23:16). Naʻe fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ‘o pehē: “Naʻe kei maʻumaʻuluta pē ‘a e konga lahi ‘o e kau Nīfaí ‘i he pule ʻa e Tuʻi ko Mōsaia hono uá ‘i he fonua ko Seilahemalá. Ko e fakamatala ko ia ‘oku pehē, ko ‘Alamā naʻá ne fokotuʻu ‘a honau Siasí, ‘oku ‘uhinga pē ia ki he kau kumi hūfangá ‘a ia naʻa nau hola mai mei he fonua ‘o e ‘uluaki tofiʻa ‘o e kau Nīfaí. Ka ‘i he ‘alu ‘a e taimí naʻa nau toe foki mai ki he ‘uluaki Siasí pea naʻe fakanofo ai ‘a ‘Alamā ko e taulaʻeiki lahi ki he Siasí ‘i hono kotoa ‘o e fonua ‘o e kau Nīfaí” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 3:39-40).

  1. Hiki ha tali nounou ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku faitatau ai ‘a e Siasi ‘o e kau Nīfaí mo e Siasi ‘i he ‘aho ní?

    2. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai hono ui ‘o e kau taki ‘o e Siasí ‘e ‘Alamā, ‘a ia naʻá ne maʻu ‘a e mafai mei he ‘Otuá?

    3. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke akoʻi ‘e he kau takí ‘a e ngaahi moʻoni tatau ki he kāingalotu kotoa ‘o e Siasí ‘i he māmaní?

Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e Mōsaia 25:23–24, ki he ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a kinautolu naʻa nau kau ki he Siasi ‘o Kalaisí, ‘a ia ‘oku nau fakamatalaʻi foki ‘a e kau mēmipa ‘o e Siasi ‘o e ‘Eikí ‘i he ‘aho ní. Ko e tefitoʻi moʻoni ‘e taha ‘oku tau ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení, ko e: ʻI heʻetau toʻo kiate kitautolu ‘a e huafa ‘o Sīsū Kalaisí pea tau moʻui ‘o fakatatau ki aí, ‘e huaʻi hifo ‘e he ‘Eikí ‘a Hono Laumālié kiate kitautolu.

  1. Hiki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Oku toe ʻuhinga fēfē ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘i he Mōsaia 25:23–24 ʻa ia ʻoku nau fakamatalaʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e Siasí ‘i he kau Nīfaí, ki he kau mēmipa foki ‘o e siasí ‘i he ‘aho ní?

    2. ‘Oku liliu fēfē ʻe hoʻo fakakaukaú mo e ngaahi fili ʻokú ke fai fakaʻahó ʻe hoʻo manatuʻi kuó ke toʻo kiate koe ‘a e huafa ‘o Sīsū Kalaisí?

Fakatokangaʻi ange ‘i he Mōsaia 25:24 naʻe ʻlilingi hifo ‘e he ‘Eikí ‘a hono Laumālié” ki Hono kakaí. Naʻe fakamamafaʻi ‘e ‘Eletā Siosefa B. Uefilini ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a hono mahuʻinga ‘o e meʻafoaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kāingalotu ‘o e Siasí:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“Ko e meʻafoaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘a ia ko e totonu ia ke maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hato takaua maʻu pē, ‘oku maʻu ia tuʻunga ‘i he tui kia Kalaisí, fakatomala, papitaiso ‘i he fakauku, mo e hilifaki ‘o e nimá ‘e he kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻi pea fakakoloa ‘aki ‘a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko ha meʻafoaki mahuʻinga lahi ia, ‘oku ‘atā ke maʻu ‘e he kāingalotu ‘oku taau mo feʻunga ‘o e Siasi ‘o e ‘Eikí.

“… Ko e tupuʻanga ia ‘o e fakamoʻoní mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ‘Okú ne fakamaama ʻa e ‘atamaí, pea fakafonu hotau laumālié ‘aki ‘a e fiefia, pea akoʻi mai kiate kitautolu ‘a e ngaahi meʻa kotoa pē, pea fakamanatu mai ki hotau ‘atamaí ‘a e ngaahi meʻa ‘oku ngaló. ‘Oku toe “fakahā mai [foki ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní] kiate [kitautolu] ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku totonu ke [tau] faí” [2 Nīfai 32:5]” (“The Unspeakable Gift,” Ensign pe Liahona, May 2003, 26).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku tokoni ai hoʻo ngāue ‘i he Siasi ‘o Sīsū Kalaisí ke ke ongoʻi ‘a e Laumālié?

    2. Ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fai ke fakatupulaki ai hoʻo faivelenga ‘i he tuí mo e ngaahi ngāue māʻoniʻoní, koeʻuhí ke ke lava ‘o ongoʻi ‘okú ke ofi ange ki he Laumālié?

Kumi ha faingamālie ke ke fakahā ai ki ha taha ‘a e founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ‘e he meʻafoaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku lava ke tupulaki lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki ‘okú ke maʻu ‘o fakafou mai ‘i he Laumālie Maʻoniʻoní, kapau ‘okú ke feinga ke ke feʻunga mo ‘Ene feohí

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá

    Kuó u ako ‘a e Mōsaia 25 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki