Seminelí
‘Iuniti 21: ‘Aho 4, ʻAlamā 59–63


‘Iuniti 21: ‘Aho 4

ʻAlamā 59–63

Talateú

Naʻe fai ‘e Hilamani ha tohi ki he ‘Eikitau ko Molonaí, ‘o fakamatala ki he ngaahi feinga ‘a e kau taú mo kole ha tokoni mei he puleʻanga ‘o e kau Nīfaí. Naʻe fiefia ‘a e ‘Eikitau ko Molonaí ‘i heʻene ‘ilo ki he ngaahi ikuna ‘a Hilamaní, ka naʻá ne ‘ita ki he puleʻangá koeʻuhí ko ‘enau taʻe tokanga ke ‘omi ha ngaahi tokoni ki he kau taú. Naʻe fai ai ‘e he ‘Eikitau ko Molonaí ha tohi ‘o e valoki kia Peiholani ko e fakamaau lahí. Naʻe tali mai ‘e Peiholani ‘a e tohí ‘o ne fakahā ange naʻe ‘i ai ha kau angatuʻu ki he puleʻangá. Naʻe laka atu leva ‘a Molonai ke tokoni kiate ia mo ikunaʻi ‘a e kau angatuʻú. Naʻe toki lava ai ‘e he ngaahi kau tau ‘a e kau Nīfaí ‘o ikunaʻi fakataha ‘a e kau Leimaná. Naʻe hili ha taʻu ‘e 14 ‘o e taú pea toki lava ‘e he kau Nīfaí ‘o maʻu ha melino ‘i he fonuá, ‘o lava ai ‘e Hilamani mo hono kāingá ‘o tuku honau taimí kotoa ki hono langa hake ‘o e Siasí.

ʻAlamā 59

‘Oku mole mei he kau Nīfaí ha kolo mālohi, pea ‘oku loto-mamahi ‘a Molonai koeʻuhí ko e fai angahala ‘a e kakaí.

‘I he maʻu ‘e he ‘Eikitau ko Molonaí ha tohi meia Hilamani, ‘o fakamatala ki he ngaahi ikuna ‘a ‘ene kau taú, naʻe fiefia ‘a Molonai mo hono kakaí. Naʻe fai leva ‘e Molonai ha tohi kia Peiholani, ko e taki ‘o e kau Nīfaí ‘i Seilahemalá, ‘o kole kiate ia ke ‘ave ha kau sōtia mo e meʻakai mo e ngaahi nāunau kia Hilamani. Ka naʻe ‘ikai ‘ave ha fakatokolahi ia ‘o e kau sōtiá. Ko ia ‘i hono ‘ohofi ‘e he kau Leimaná ‘a e kolo ko Nīfaihaá, naʻe fakamālohiʻi ai ‘a e kakai ‘o Nīfaihaá ke nau hola pea ikunaʻi ai ‘a e koló ‘e he kau Leimaná.

Lau ‘a e ʻAlamā 59:9–12 ke ‘ilo ki he meʻa naʻe fai ‘e Molonai tuʻunga ‘i he ikuna ko ia ‘a e kau Leimaná. Fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo folofolá ‘a e kupuʻi lea ko ‘ení ‘i he ʻAlamā 59:9: “ʻoku faingofua ange ke maluʻi ‘a e koló mei haʻane tō ki he nima ‘o e kau Leimaná ‘i hano toe faʻao ia meiate kinautolui.” ‘Oku tau lava ‘o ako mei he kupuʻi lea ko ‘ení ‘a e tefitoʻi moʻoni fakaloto-toʻa ko ‘ení: ʻOku faingofua mo lelei ange ke te tauhi maʻu ‘a e tuí ‘i haʻate toe foki ki he tuí hili haʻate hē mei ai.

  1. Ako ʻa e kupuʻi lea kuó ke fakaʻilongaʻi ‘i he ʻAlamā 59:9 pea mo e tefitoʻi moʻoni fakaloto-toʻa ‘i he palakalafi ki ‘olungá ‘a ia ‘oku hiki mataʻitohi matolú. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku faingofua ange ai ke fakaʻehiʻehi mei he pōpula ki he ngaahi meʻa ‘oku fakatuʻutāmaki ki he sinó ‘i hono toki ikunaʻi ‘o e pōpula ki ha meʻá?

    2. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku faingofua ange ai hono tauhi maʻu ‘o ha fakamoʻoní, ‘i ha feinga ke toe maʻu mai ha fakamoʻoni kuo molé?

    3. Ko e hā nai ha ‘uhinga ‘e faingofua ange ai ki ha taha ke ne nofo maʻu ‘i he Siasí, ‘i haʻane toe foki mai hili haʻane māmālohi ‘i he Siasí?

ʻĪmisi
ko ha talavou ‘oku falala ki ha loka

ʻAlamā 60-62

‘Oku fehuʻi ‘e Molonai kia Peiholani ‘o kau ki he tupuʻanga ‘o e taʻe tokanga ‘a e puleʻangá ki honau fatongiá.

Naʻe fakakaukau ‘a e ‘Eikitau ko Molonaí ‘i he hili hono ikunaʻi ‘o e kolo ko Nīfaihaá ‘e he kau Leimaná, ke ne fai ha tangi kia Peiholani, ko e fakamaau lahi ‘i Seilahemalá. Lau ‘a e ʻAlamā 60:17–24, pea kumi ki he ngaahi tukuakiʻi naʻe fai ‘e Molonai ‘o kau kia Peiholani mo e kakai ‘i Seilahemalá.

Toe lau ‘a e ʻAlamā 60:23, pea fakatokangaʻi ‘a e lea ‘a Molonai ‘o kau ki hono tomuʻa “fakamaʻa ‘a e loto ipú.” Naʻá ne ‘uhinga ai ki hono toʻo atu ‘a e ‘ulí mei he puleʻanga Nīfaí mo hono kakaí. Ka neongo iá, ‘oku lava ke toe ‘uhinga foki ‘a e veesi ko ‘ení ki heʻetau moʻuí foki. Fakakaukau ki hano ‘ai ha ‘uli pe pelepela ki he loto ipú. Neongo te ke fufulu ‘a e tuʻa ipú, te ke kei ongoʻi fiemālie nai ke ke inu mei he ipu ko iá?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kapau te tau lau ko ha “ipu” kitautolu, ko e hā leva haʻo fakakaukau ki hono ‘uhinga ‘o e fakamaʻa ‘a e loto ipú?

    2. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘e tokoniʻi ai kitautolu ‘e hono fakamaʻa ‘o ‘etau loto ipú ke tau lava ai ‘o fai ha tokoni lahi ange ‘i he puleʻanga ‘o e ‘Eikí?

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he ʻAlamā 60:33–36, naʻe fakahā ‘e he ‘Eikitau ko Molonaí kia Peiholani ke ‘omi fakavavevave ha kau tangata mo e ngaahi nāunau mo e meʻakai ki heʻene kau taú pea ki he kau tau ‘a Hilamaní. Naʻe pehē ‘e Molonai, kapau ‘e ‘ikai fai ia ‘e Peiholani, te ne taki atu ha kau tau ki Seilahemala ‘o fakamālohiʻi ia ke ne fai ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení. Naʻe maʻu ‘e Peiholani ‘a e tohi ‘a Molonaí, peá ne tali fakavavevave mai ‘ene tohí. Lau ‘a e ʻAlamā 61:1–5 ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe lolotonga hoko ‘i Seilahemalá.

Lau ‘a e ʻAlamā 61:9–14, pea fakakaukau ki he anga ‘o e tali ‘a Peiholani ki he ngaahi tukuakiʻi ‘a Molonaí. Fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi fakamatala ko ia ‘oku hā mei ai ‘a e fisifisimuʻa ‘o e ‘ulungaanga ‘o Peiholaní. Naʻe ‘ikai ‘ita pe feinga ‘a Peiholani ke fakatonuhiaʻi ia, ka naʻá ne fakaafeʻi ‘a Molonai ke kau fakataha mo ia ‘i he ivi ‘o e ‘Eikí ‘o tauʻi ‘a e filí. Lau ‘a e ʻAlamā 62:1 ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe ongoʻi ‘e Molonai ‘i heʻene maʻu ‘a e tali ‘a Peiholaní.

Fakakaukau ke ke hiki ‘a e ngaahi moʻoni ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Te tau lava ‘o fili ke ‘oua te tau ‘ita ‘i ha ngaahi lea pe ngaahi ngāue ‘a e niʻihi kehé. Ko e taimi ko ia ‘oku tau taha ai mo e niʻihi kehé ‘i he māʻoniʻoní, ‘oku tau mālohi ange ‘i hono tauʻi ‘a e koví.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Tuʻunga ʻi he mālohi fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tāpuekina ai kitaua ke ta lava ʻo fakaʻehiʻehi mo ikunaʻi ʻa e ʻitá. ʻOku maʻu ʻa e fiemālie lahi ʻe kinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo fonó: pea ʻikai tūkia ʻa kinautolu ʻi ha meʻa’ (Saame 119:165). …

“… Naʻe tohi ‘a Molonai … kia Peiholani ‘‘i hano talatalaakiʻi’ ( ʻAlamā 60:2) mo tukuakiʻi fefeka ia ki he fai taʻe fakaʻatuʻí, fakapikopiko, mo e taʻe tokanga. Naʻe mei faingofua pē ke loto mamahi ai ‘a Peiholani kia Molonai mo ‘ene pōpoakí, ka naʻá ne fili ke ‘oua te ne ‘ita ai.

“Ko e taha ‘o e ngaahi meʻa ‘oku hā mei ai hotau tuʻunga fakalaumālié, ‘oku fakahā ia ‘i he anga ‘o ‘etau tali ‘a e ngaahi vaivaí, ko e taʻe taukeí, mo e ngaahi tali fakatupu ‘ita ‘a e niʻihi kehé. ‘Oku lava ke fakatupu ‘ita ha meʻa, pe ha meʻa ‘oku hoko, pe ha lea, ka te ta lava kitaua ‘o fili ke ‘oua naʻá ta ‘ita ai—pea lea fakataha mo Peiholani ‘ʻoku tatau ai pē’ [ʻAlamā 61:9]” (“And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 90–91).

  1. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fili ai ke ʻoua ‘e fakaʻitaʻi koe ‘e he ngaahi lea pe ngaahi ngāue ‘a e niʻihi kehé. Hiki ha palakalafi nounou ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o ‘ete fili ke ‘oua te te ‘itá.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he ʻAlamā 62, naʻe ‘omi ‘e he ‘Eikitau ko Molonaí ‘a ‘ene kau taú ki Seilahemala ke tokoni kia Peiholani ‘i hono ikunaʻi ‘o e kau tangata tuʻí—ko e kau Nifai angatuʻu ia naʻa nau loto ke fokotuʻu ha tuʻi pea fai ha alea fakamelino mo e kau Leimaná. Naʻe taʻofi ‘e he kau tangata tuʻí hono ‘ave ‘e Peiholani ha kau tangata mo e ngaahi nāunau mo e meʻakai ke tokoni kia Molonai mo Hilamaní. Naʻe fakatahaʻi ai ‘e Molonai mo Peiholani ‘ena ngaahi kongakaú pea tokoni mai mo ha ngaahi kau tau kehe ‘a e kau Nīfaí ‘o nau tekeʻi ‘a e kau Leimaná mei he fonuá. Naʻe fakatomala ha tokolahi ‘o e kau Leimaná lolotonga ‘a e taimi ko ‘ení pea nau kau ki he kakai ‘o ‘Āmoní.

Fakakaukau ki ha ngaahi faingataʻa ‘e niʻihi ‘e hoko ki ha ngaahi fāmili mo ha kakai fakataautaha ‘i he ngataʻanga ‘o ha tau pehē. Lau ‘a e ʻAlamā 62:39–41 ke ‘iloʻi ‘a e founga ‘o hono uesia ‘o e kau Nīfaí ʻe he ngaahi faingataʻa ‘o e taú. Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e ngaahi veesi ko ‘ení ki ha ngaahi moʻoni te ke lava ‘o maʻu ai…

Hiki ‘a e foʻi moʻoni pe tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e ʻAlamā 62: 39–41 pe ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Te tau lava ‘o tupulaki ke tau ofi ange ki he ‘Eikí lototonga ‘a e taimi ‘o hotau ngaahi ‘ahiʻahiʻí.

  1. Hiki ‘a e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku tupulaki ha kakai ‘e niʻihi ke nau ofi ange ki he ‘Eikí ‘i he taimi ‘oku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ‘ahiʻahí, kae tafoki ha kakai ia ‘e niʻihi meiate Ia?

    2. Ko e hā ha meʻa kuo akoʻi atu kiate koe ‘e he ngaahi vahe fekauʻaki mo e taú ‘o kau ki hoʻo hoko ko ha ākonga ‘a Sīsū Kalaisí ‘i he ngaahi taimi ‘o e faingataʻá pe ‘ahiʻahí?

ʻAlamā 63

‘Oku fononga ha tokolahi ‘o e kau Nīfaí ki he fonua ‘i he fakatokelaú

Hili ‘a e pekia ‘a Hilamaní (vakai, ʻAlamā 62:52), naʻe tauhi ‘e hono tokoua ko Sipiloní ‘a e ngaahi lekooti toputapú. Lau ‘a e ʻAlamā 63:1–2 ke ke ‘iloʻi pe ko ha tangata fēfē ‘a Sipiloni. Hangē ko ia kuo tohi ‘i he ʻAlamā 63, naʻe pekia ‘a Molonai mo Sipiloni, pea hoko ʻa e foha ‘o Molonai ko Molonaihaá ko e taki ‘o e ngaahi kau tau ‘a e kau Nīfaí.

Lau ʻa e ʻAlamā 63:10–13. Kimuʻa pea pekia ‘a Sipiloní, naʻá ne tuku ‘a e ngaahi lekooti toputapú kia Hilamani, ko e foha ‘o Hilamaní ke ne tauhi. Naʻe tauhi fakatolonga ‘e Hilamani ‘a e ngaahi lekooti kuo ‘osi tohí pea kamata ke ne tauhi a e lekooti ko ia ‘oku hoko ko e tohi ‘a Hilamaní.

‘Oku tohi ‘i he ʻAlamā 63:5–8 naʻe folau ha kau Nīfai tokolahi ‘i ha vaka ki ha ngaahi fonua ‘i he tokelaú pea naʻe ‘ikai ha toe fanongo meiate kinautolu. ‘Oku fakahā mai foki ‘i he ngataʻanga ‘o e ʻAlamā 63 naʻe kamata ke ‘i ai ha fekeʻikeʻi ‘i he vā ‘o e kau Leimaná mo e kau Nīfaí, pea ngata ai ‘a e tohi fakalaumālie ‘a ‘Alamaá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní.

    Kuó u ako ‘a e ʻAlamā 59–63 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki