Seminelí
‘Iuniti 26: ‘Aho 4, 3 Nīfai 20–22


‘Iuniti 26: ‘Aho 4

3 Nīfai 20–22

Talateú

Naʻe toe tāpuakiʻi mo ‘oatu ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e sākalamēnití ki he kakaí ‘i he ‘aho hono ua ‘o ‘Ene ngāue fakafaifekau ‘i he kau Nīfaí. Naʻá Ne fakamoʻoniʻi ‘e fakahoko ‘e he Tamaí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí ‘a ‘Ene fuakava ke tānaki fakataha ‘a ‘Isileli mo tāpuakiʻi ‘a e ngaahi puleʻanga kotoa ‘o e māmaní. Naʻá Ne toe folofola foki ‘e hoko hono ‘omi ‘o e Tohi ʻa Molomoná ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí ko ha fakaʻilonga ia kuo kamata ‘e he Tamaí hono fakahoko ‘o e fuakava ko iá.

3 Nīfai 20:1–9

‘Oku toe tāpuakiʻi mo ‘oatu ‘e he Fakamoʻuí ‘a e sākalamēnití ki he kakaí

Kapau ko ha talavou koe pea ‘okú ke maʻu ‘a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ‘ení: Ko e hā hano mahuʻinga kiate koe hoʻo lava ‘o tokoni ki hono tāpuakiʻi mo hono tufaki ‘o e sākalamēnití? ‘Oku founga fēfē haʻo fakahā ki he ‘Eikí ‘oku mahino kiate koe ʻa e natula toputapu ‘o e ouau ko ‘ení?

Kapau ko ha finemui koe pe ko ha talavou ‘oku ‘ikai te ke maʻu ‘a e lakanga fakataulaʻeikí, fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ‘ení: Ko e hā ha meʻa ‘okú ke ongoʻi ‘i hoʻo vakai ki he kau talavou ‘oku nau feʻunga mo taau ‘oku nau tāpuakiʻi mo tufaki ‘a e sākalamēnití? Ko e hā ha meʻa ‘okú ke fai ‘i he taimi ‘oku tāpuakiʻi mo tufaki ai ‘a e sākalamēnití ‘a ia ‘oku hā mei ai ‘oku mahino kiate koe hono natula toputapú?

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 20:3–5, ʻi he kamataʻanga ‘o e ‘aho hono ua ‘o e ngāue ‘a e Fakamoʻuí ‘i he kau Nīfaí, naʻá Ne ‘omi ai ‘i he mana ‘a e mā mo e uaine ke Ne toe tāpuakiʻi mo ‘oatu ‘a e sākalamēnití. Lau ‘a e 3 Nīfai 20:1, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻá Ne kole ki he kakaí ke nau fai ki muʻa peá Ne toki teuteu mo tufa ‘a e sākalamēnití. Ko e hā ha founga ʻe hanga ai ʻe haʻo lotu loto pē ʻo tākiekina e meʻa te ke aʻusia fakauike ‘i hoʻo kai e sākalamēnití?

Lau ʻa e 3 Nīfai 20:8. Fakatokangaʻi ange naʻe ngāue ʻaki ‘e he kau Nīfaí ‘a e uainé ‘i he taimi ko ‘ení , ko e founga ‘oku ngāue ʻaki ‘e he Siasí ‘i he taimi ní ko hono ngāue ʻaki ‘o e vaí (vakai, T&F 27:2). Fakatokangaʻi foki mo e meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e he maá mo e vaí. Ko e taimi ko ia ‘oku tau maʻu maʻu ai pē ‘a e sākalamēnití, ‘oku tau fakahā ai ‘etau loto-fiemālie ke tau ngaohi ‘a e Fakelelei ‘a e Fakamoʻuí ke hoko ko ha konga ‘o ‘etau moʻuí.

Fakatatau ki he 3 Nīfai 20:8, ko e hā ha talaʻofa naʻe fai ‘e Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ‘oku nau maʻu ‘a e sākalamēnití? Fakakaukau ki hono lahi ‘o e mā mo e vai ‘oku ngāue ʻaki ‘i he sākalamēnití. Kapau ‘okú ke fiekaia pe fieinua fakasino, ‘e lava nai ‘e he mā mo e vai ‘o e sākalamēnití ‘o fakafiemālieʻi hoʻo fiekaiá mo e fieinuá? Lau ‘a e 3 Nīfai 20:9 koeʻuhí ke mahino ange kiate koe ‘a e founga ‘oku tau mākona (fonu) ai ‘i heʻetau maʻu ‘a e sākalamēnití, pea fakakakato ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kapau ‘oku tau feʻunga mo taau ‘i heʻetau maʻu ‘a e sākalamēnití ‘e lava ‘o fakafonu ‘a kitautolu ‘aki ‘a e .

Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea laineʻi ‘a e ngaahi founga naʻá ne pehē ‘e lava ke tāpuekina ai koe ‘i hono fakafonu ‘aki koe ‘a e Laumālié:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Tau fakafeʻungaʻi muʻa kitautolu ki he talaʻofa ‘a hotau Fakamoʻuí, kapau te tau maʻu ‘a e sākalamēnití te tau ‘mākona’ [fiu] ai (3 Nīfai 20:8; vakai foki, 3 Nīfai 18:9), ‘a ia ko hono ‘uhingá ‘e ‘fakafonu [ʻa kitautolu] ‘aki ‘a e Laumālié’ (3 Nīfai 20:9). Ko e Laumālie ko iá—ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—ko hotau fakafiemālié ia, ko hotau fai fakahinohino ki hotau halá, ko hotau tokotaha fetuʻutakí, ko hotau tokotaha fakatonuleá, ko hotau fakamoʻoní, mo hotau tokotaha fakamaʻá—ko hotau fai fakahinohinó mo e tokotaha fakamāʻoniʻoniʻí ia ‘i heʻetau fononga atu ‘i he moʻui fakamatelié ki he moʻui taʻengatá.

“… ʻOku tupu mei he kiʻi ngāue mahino ‘o hono fakafoʻou ‘i he loto-moʻoni mo e loto-ʻapasia ‘etau ngaahi fuakava ‘o e papitaisó, hono fakafoʻou ‘o e ngaahi tāpuaki ‘o e papitaiso ‘i he vaí pea mo e Laumālié, koeʻuhí ke ‘iate kitautolu maʻu ai pē ‘a hono Laumālié. ‘Oku lava ke tataki kitautolu ‘i he founga ko ‘ení, pea ko e founga ‘eni ‘oku lava ‘o fakamaʻa ai ‘a kitautolú” (“Always Have His Spirit,” Ensign, Nov. 1996, 61).

  1. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ‘a e Laumālié ‘i hoʻo maʻu ‘a e sākalamēnití. Lau ‘a e ongo lotu tāpuakiʻi ‘o e sākalamēnití ‘i he Molonai 4:3 mo e 5:2. ‘Oku founga fēfē hano tokoniʻi koe ‘i hoʻo maʻu ‘a e sākalamēnití ‘i he uike taki taha ke fakafonu koe ‘aki ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní? Hiki ha niʻihi ‘o e ngaahi founga ko iá ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

3 Nīfai 20:10–46

‘Oku akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e kau Nīfaí ‘o kau ki he ngaahi fuakava ‘e fakahoko ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí

Fakakaukau ki ha niʻihi ‘o ho ngaahi ‘ulungaanga mahuʻinga tahá. Ko e hā ‘a e ngaahi faʻahinga ‘ulungaanga naʻá ke tokanga taha ki aí? Ko e ngaahi ‘ulungaanga fakasino, ngaahi anga fakaʻulungaanga, pe ngaahi ‘ulungaanga fakalaumālie?

Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaʻilongaʻi ‘a e anga ‘o ‘ene fakaʻuhingaʻi pe ko hai ‘a kitautolú: “Mahalo ‘okú ke manako ‘i he mūsiká, ngaahi sipotí, pe ‘okú ke fakahehema ke tokanga ki he ngaahi meʻa fakamīsiní pea te ke ngāue ‘i ha ‘aho ‘i ha ngāue fefakatauʻakí, pe ngāue maʻuʻanga moʻui pe ‘i he ngaahi ngāue fakaʻātí. Neongo ‘oku mahuʻinga ‘a e ngaahi ‘ekitivitī mo e ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui ko iá, ka ‘oku ‘ikai te nau fakamahinoʻi pe ko hai ‘a kitautolu. Ko e fika ‘uluaki mo e muʻomuʻa tahá, ko e kakai fakalaumālie ‘a kitautolu. Ko e ngaahi foha [mo e ngaahi ‘ofefine] kitautolu ‘o e ‘Otuá pea ko e hako ‘o ‘Ēpalahame” (“Becoming a Missionary,” Ensign or Liahona, Nov. 2005, 47).

Ko e ‘uhinga ‘o ‘etau hoko ko e hako ‘o ‘Ēpalahamé, ko e hako moʻoni ‘o ‘Ēpalahame pe ko ‘etau hoko ko hono ngaahi foha mo e ngaahi ‘ofefine ‘i heʻetau talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. ‘Oku tau maʻu kotoa pē ‘a e ngaahi talaʻofa tatau mo ia naʻe fai ‘e he ‘Otuá mo ‘Ēpalahamé.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 20:11–13, naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e kau Nīfaí ‘o kau ki he ngaahi fuakava mo e ngaahi talaʻofa naʻe fai kia ‘Ēpalahame mo hono ngaahi hakó, ‘a ia ‘oku nau ‘o e fale ‘o ‘Isilelí. Naʻá Ne akoʻi ʻe fakahoko ‘e he Tamaí ‘a ‘Ene fuakava ke tānaki ‘a e fale ‘o ‘Isilelí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. Lau ‘a e 3 Nīfai 20:13, pea fakatokangaʻi ‘a e ‘ilo ‘e maʻu ‘e he fale ‘o ‘Isilelí ‘a ia ʻe hoko ko ha konga mahuʻinga ‘o e tānaki ko ‘ení. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e ‘ilo ko iá?

Lau ‘a e 3 Nīfai 20:25–26, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘o kau ki he founga naʻe tāpuekina ai ‘a e hako ‘o Līhaí koeʻuhi ko e fuakava naʻe fai ‘e he Tamaí mo ‘Ēpalahamé. Naʻe fakamamafaʻi ‘e he Fakamoʻuí naʻe fekauʻi mai Ia ‘e he Tamaí ke ‘aʻahi ki he kau Nīfaí ‘o fakahaofi kinautolu mei he angahalá “koeʻuhi ko e fānau ‘a [kinautolu] ‘o e fuakavá” (3 Nīfai 20:26)

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha fakamatala ‘o kau ki ha founga kuo tāpuekina ai koe ‘e he fuakava kuó ke fai mo e Tamai Hēvaní ‘i he papitaisó. Koeʻuhi kuó ke papitaiso ‘o hoko ko ha mēmipa ‘o e Siasí, ‘okú ke hoko ai ko e hako ‘o ‘Ēpalahame pea ‘okú ‘i ai ho fatongia ke ke tokoni ki hono fakahoko ‘o e fuakava naʻe fai ‘e he ‘Otuá mo ‘Ēpalahamé.

Lau ‘a e 3 Nīfai 20:27,pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau akoʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: ʻOku tau maʻu ha fatongia ʻi he fuakava ‘i heʻetau hoko ko e hako ‘o ‘Ēpalahamé ke tau tāpuekina ‘a e kakai kotoa ‘o e māmaní.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā, ki ha founga—ʻoku tau tāpuekina ai ‘a e kakai kotoa ‘o e māmaní—‘i heʻetau hoko ko e hako ‘o ‘Ēpalahamé: “Ko e fatongia ‘o kitaua, ‘i he ‘ahó ni pea ‘i he taimi kotoa pē ke ta tāpuekina ‘a e kakai kotoa ‘i he ngaahi puleʻanga kotoa ‘o e māmaní. Ko hota fatongia ‘i he ‘ahó ni pea ‘i he taimi kotoa pē ke ta fakamoʻoniʻi ‘a Sīsū Kalaisi mo fakahā ‘a e pōpoaki ‘o e Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí. Ko hota fatongia ‘i he ‘ahó ni pea ‘i he taimi kotoa pē ke ta fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau maʻu ‘a e ngaahi ouau ‘o e fakamoʻuí. ‘Oku ‘ikai ko ha fatongia fakataulaʻeiki fakataimi pē ‘a hono malangaʻaki ‘o e ongoongoleleí. ‘Oku ‘ikai ko ha ‘ekitivitī pē ia ‘oku tau kau ki ai ‘i ha taimi fakangatangata pe ko ha fatongia oku vahe mai ‘a ia kuo pau ke tau fai ‘i heʻetau hoko ko e kau mēmipa ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. Ka ko e ngāue fakafaifekaú ko hano fakahā ia ‘o hotau tuʻunga mo hotau tofiʻa tukufakaholo fakalaumālié. Naʻe tomuʻa fakanofo kitautolu ‘i he maama fakalaumālié pea fanauʻi mai ‘i he moʻui fakamatelié ke tau fakahoko ‘a e fuakava mo e talaʻofa naʻe fai ‘e he ‘Otuá kia ‘Ēpalahamé. ‘Oku tau ‘i heni ‘i he māmaní ‘i he taimi ko ‘ení ke ngāueʻi ‘a e lakanga fakataulaʻeikí mo malangaʻaki ‘a e ongoongoleleí. Ko kitautolu ia pea ko e ‘uhinga ia ‘oku tau ‘i heni ai—ʻi he ‘ahó ni pea ‘i he taimi kotoa pē,” 47).

  1. Tali ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fai he taimí ni, ‘i hoʻo hoko ko e toʻu tupú, ke tāpuekina ‘a e kakai kehe ‘i he māmaní?

    2. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku mahuʻinga ke mahino kiate koe ko e hako koe ‘o ‘Epalahamé?

3 Nīfai 21–22

‘Oku tomuʻa fakahā ‘e Sīsū ‘a e fakaʻilonga ki hono tānaki ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 21–22, naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e kau Nīfaí ha ngaahi meʻa lahi ʻo kau ki he ngaahi ‘aho fakaʻosí—‘a ia ko e taimi ‘e fakafoki mai ai ‘a e ongoongoleleí ki he māmaní pea mo e teuteu ‘a e Kau Māʻoniʻoní ki Heʻene Hāʻele ‘Anga Ua Maí.

  1. Lau ‘a e ngaahi potufolofola kotoa ‘i he kōlomu toʻohema ‘o e saati ‘i laló ke tokoniʻi koe ke ke iloʻi ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘o kau ki hono tānaki ‘o ‘Isileli ‘i he ngaahi ‘aho ki mui ní ‘o hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 21–22. Hili ia peá ke fili ha fehuʻi ‘e ua mei he ngaahi fehuʻi ‘i he kōlomu toʻomataʻú ‘o tali ia ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

Ngaahi Vēsí

Ngaahi fehuʻi

Lau ʻa e 3 Nīfai 21:1–2, 7. Ko e taimi ko ia ‘e ‘omi ai ‘a e Tohi ʻa Molomoná ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí, ‘e hoko ia ko ha fakaʻilonga kuo kamata ‘e he Tamaí ‘a hono tānaki ‘o e fale ‘o ‘Isilelí.

  1. Ko e fē nai ha taimi kuó ke vakai ai ki hono tataki (pe tānaki) mai ‘e he Tohi ʻa Molomoná ha taha, kau ai koe, kia Sīsū Kalaisi mo e ngaahi fuakava ‘o e ongoongoleleí?

Lau ʻa e 3 Nīfai 21:9.ʻOku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea “ha fuʻu ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó” ki hono Fakafoki Mai ‘o e Ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí.

  1. Ko e hā ha meʻa ‘okú ke pehē ko ha meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ‘i hono Fakafoki Mai ‘o e ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí?

Lau ‘a e 3 Nīfai 21:10–11, pea fakalaulauloto ki he founga ‘oku feʻunga ai ‘a e fakamatala ko ‘ení mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  1. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke tui ki he ngaahi folofola ‘a e ‘Eikí ‘a ia naʻe fakahā mai ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Lau ʻa e 3 Nīfai 21:22. Kapau ‘e fakatomala ‘a e kakaí pea ‘oua ‘e fakafefeka honau lotó, ‘e lau fakataha ‘a kinautolu mo e fale ‘o ‘Isilelí.

  1. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku mahuʻinga ‘a e fakatomalá ki hono tānaki mai ha taha ki he kakai fuakava ‘o e ‘Otuá?

Lau ‘a e 3 Nīfai 22:7–10, pea kumi ki he ngaahi talaʻofa naʻe fai ‘e he Fakamoʻuí ki Hono kakai ‘o e fuakava ko ia ‘oku nau foki mai kiate Ia hili haʻanau fakangaloʻi ‘a e ngaahi fuakava kuo nau fai mo Iá.

  1. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku mahuʻinga ke ‘iloʻi ‘oku fakahā mai ‘e he ‘Eikí ha ‘ofa mo e ‘aloʻofa taʻengata kiate kinautolu kuo nau hē atu meiate Iá?

Fakakaukau ki ha taha te ke lava ‘o feʻinasiʻaki mo ia ‘i hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí, pea mo e misiona ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá koeʻuhí ke maʻu ‘e he tokotaha ko iá ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Fakalaulauloto foki ki ha founga te ke lava ai ‘o fakalotolahiʻi ha niʻihi kehe ke nau haʻu ki he ‘Eikí, kau ai ‘a kinautolu naʻa nau tui mālohi ki he ongoongoleleí ki muʻa ka ‘oku ‘ikai te nau kei tui mālohi ki ai. Kapau ‘okú ke fakakaukau ki ha tokotaha pau, fokotuʻu leva ha taumuʻa ke ke ngāueʻi ‘a e ngaahi ueʻi fakalaumālie ko ia kuó ke maʻú.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e 3 Nīfai 20–22 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki