Seminelí
‘Iuniti 25: ‘Aho 3, 1 Nīfai 14


‘Iuniti 25: ‘Aho 3

3 Nīfai 14

Talateú

ʻOku hoko atu ‘a e malanga ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he temipalé ‘i he 3 Nīfai 14. Naʻá Ne akoʻi ‘a e kakaí ‘o kau ki hono fakamāuʻi ‘o e kakai kehé peá Ne fakahinohinoʻi kinautolu ke nau kumi ki he ngaahi tāpuaki mei he Tamai Hēvaní ‘i heʻenau lotu kiate Ia. Naʻe toe fakatokanga ange foki ‘a e Fakamoʻuí ‘o kau ki he kau palōfita loí peá Ne fakamamafaʻi hono mahuʻinga ‘o e fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá.

3 Nīfai 14:1–6

‘Oku akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘o kau ki hono fakamāuʻi ‘o e kakai kehé

Lau ‘a e veesi hono ua ‘o e himi, “ʻEiki, Te U Muimui Atu” (Ngaahi Himi, fika. 127)—pe te ke hivaʻi pē kiate koe kapau ʻokú ke ongoʻi ‘okú ke fie hivaʻi ia

ʻE ʻikai te u fakamaau

He ʻoku ou haʻisia

Tokaʻi hoku lotó ni

Mamahi ʻikai ʻilo.

ʻE ʻikai te u Fakamaau

ʻEiki, te u muimui atu.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 14, naʻe hoko atu hono akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e kau Nīfaí ‘i he temipalé. Lau ‘a e 3 Nīfai 14:1–2, peá ke fakakaukau ki he founga ‘oku fekauʻaki tonu ai ‘a e fakahinohino ko iá mo e veesi hono ua ‘o e himi naʻá ke laú. (‘E tokoni kapau ‘e mahino kiate koe ‘oku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea “ko e anga ko ia ‘o hoʻomou fakamāú” ki he tuʻunga ‘oku fua tautau pe fakamaauʻi ai ‘e ha taha ha tokotaha kehe.)

  1. Hiki ‘a e ongo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Oku founga fēfē ha fekauʻaki ‘a e akonaki ‘a e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 14:1–2 mo e veesi hono ua ‘o e himi, “ʻEiki te U Muimui Atú”?

    2. Ko e hā ha founga te ke fakamatalaʻi ʻaki ‘i haʻo fakalea pē ‘aʻau ‘a e foʻi moʻoni mahuʻinga naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘i he 3 Nīfai 14:2? (Te ke lava ‘o hiki foki ‘a e foʻi moʻoni pe tefitoʻi moʻoni ko iá ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá.)

Naʻe fakahā mai ‘e ‘Eletā Tālini H. ‘Oakesi ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha mahino makehe ‘a ia ‘oku tokoni ke fakamahinoʻi mai kiate kitautolu ‘a e fekau ‘a e Fakamoʻuí ke “ʻoua te mou fakamāú” ‘i he 3 Nīfai 14:1. Laineʻi ‘i hoʻo lau iá ‘a e faʻahinga fakamaau naʻá ne pehē ‘oku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí pea mo hono ‘uhingá.

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku ‘i ai ha faʻahinga fakamaau ‘e ua, ko e ngaahi fakamaau fakaʻosí, ‘a ia ‘oku taʻofi ke ‘oua te tau fai, mo e ngaahi fakamaau fakakonga, ‘a ia ‘oku fakahinohinoʻi kitautolu ke tau fai kae makatuʻunga ‘i he ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘oku māʻoniʻoni. …

“Ko e fakamaau fakaʻosí … ‘a e fakamaau ko ia ‘e hoko ‘i he kahaʻú ‘a ia te tau tuʻu ai ‘i he ‘ao ‘o e fakamaauʻanga ‘o Kalaisí ke fakamāuʻi kitautolu ‘o fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué. … ‘Oku ou tui ‘oku mahino lelei ko e ‘uhinga ki he fakamaau fakaʻosí ‘a e fekau ‘i he folofolá ke ‘ʻoua te mou fakamāú. …

“… Ko e hā nai ‘a e ʻuhinga naʻe fekau ai ‘e he Fakamoʻuí ke ʻoua te tau fakamāuʻi ‘i ha ngaahi fakamaau fakaʻosí? ‘Oku ou tui naʻe fai mai ‘a e fekau ko ‘ení koeʻuhí he ‘oku tau mahalo ‘oku tau fai ha ngaahi fakamaau fakaʻosi ‘i he taimi ‘oku tau fakahā ai ‘oku ‘alu ha taha ki heli (pe ko hēvani) koeʻuhi ko ha faʻahinga ngāue ‘oku nau fai pe ‘i ha taimi pau. Ko e taimi ko ia ‘oku tau fai pehē aí—pea ‘oku lahi hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fai pehē—ʻoku tau fakatupu ai ha maumau kiate kitautolu mo e tokotaha ko ia ‘oku tau pehē ‘oku tau fakamāuʻí. …

“… Kuo pau ke fakakonga pē ‘a e fakamaau māʻoniʻoní ‘i hono fakaʻuhingaʻi totonú. ‘E fakaʻehiʻehi ia mei hano fakahā kuo fakapapauʻi hono maʻu ‘e ha taha ‘a e hakeakiʻí pe pehē kuo ‘ikai tuʻutuʻuni pau ke ‘alu ha taha ia ki he afi ‘o helí. ‘E fakaʻehiʻehi ia mei ha pehē kuo tukuange ‘e ha tokotaha ‘a e faingamālie kotoa pē ki he hakeakiʻí pe ko e ngaahi faingamalie kotoa ke toe ‘i ai hano ‘aonga ‘o ha taha ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikí. Ko e ongoongoleleí ko e ongoongolelei ia ‘o e ‘amanaki lelei, pea ‘oku ‘ikai fakamafaiʻi ha taha ‘o kitautolu ke tau taʻofi ‘a e mālohi ‘o e Fakaleleí ke fakamaʻa ha taha mei he ngaahi angahala fakafoʻituituí, fakamolemolé mo ha fakafoʻou ‘o e moʻuí ‘i he ngaahi tuʻunga moʻui ‘oku totonú” (“‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 7, 9).

Fakalaulauloto ki he founga ‘oku tokoni ai ‘a e lea ‘a ‘Eletā ‘Oakesí ke mahino kiate koe ‘a e fekau ‘a e fakamoʻuí ke ʻʻoua te [tau] fakamāú.”

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ha founga ʻoku hanga ai ʻe he tefitoʻi moʻoni mei he 3 Nīfai 14:2 ‘e fakamāuʻi kitautolu ‘o fakatatau ki he anga ‘o ‘etau fakamāú ‘o liliu e anga ʻetau vakai ki he ngaahi fehalaaki pe ngaahi vaivai ‘o e kakai kehé? Lau ʻa e 3 Nīfai 14:12.Ko e hā ha founga ʻoku fekauʻaki ai e veesi ko ‘ení mo e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení?

Kuo ‘i ai nai ha taimi ne hū ai ki ho matá ha kiʻi meʻa siʻisiʻi hangē ko ha fulufuluʻi mata pe efu? ‘Oku ngāue ʻaki ‘i he folofola ‘a e malamalaʻi ‘akau ‘o ‘uhinga ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻí. ‘Oku ngāue ʻaki leva ‘a e fuʻu konga ‘akaú. ke ‘uhinga ki ha vaʻa ‘akau lōloa mo fuolahi. Naʻe ngāue ʻaki ‘e he Fakamoʻuí ‘a e ngaahi fakatātā ko ‘ení ke tokoniʻi ke mahino kiate kitautolu ‘a e ngaahi palopalema ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku tau fakamāuʻi taʻemāʻoniʻoni pe taʻetotonu ai ‘a e kakai kehé mo kumi ki heʻenau halá. Lau ‘a e 3 Nīfai 14:3–5, pea fakakaukau ki he meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e he malamalaʻi ʻakaú mo e fuʻu konga ‘akaú.

  1. Tā ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha fakatātā ‘o e meʻa naʻe fakamatalaʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘i he 3 Nīfai 14:4. Hili ia peá ke tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    1. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e he malamalaʻi ‘akaú?

    2. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e he fuʻu konga ‘akaú?

    3. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ʻoku ngāue ʻaki ai ‘a e fuʻu konga ‘akaú kae ‘ikai ko e malamalaʻi ‘akaú ke fakafofongaʻi ‘a e ngaahi fehalaaki ‘a kinautolu ‘oku nau fakamaau taʻemaʻoniʻoní?

Fakatokangaʻi hono fakammafaʻi ‘e he fakatātā ‘a e Fakamoʻuí ‘a e ngaahi meʻa ‘oku pipiki ki he matá pea, ko ia ai, ‘okú ne uesia ‘a e anga ‘o e sio ‘a ha tahá. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘o fekauʻaki pē mo koe: ‘E uesia fēfē ‘e heʻeku ngaahi fehalaakí ‘a e anga ‘o ‘eku vakai ki he kakai kehé? Te u lava fēfē ‘o fakahoko ‘a e akonaki ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he 3 Nīfai 14:5?

‘Okú ke pehē ‘e totonu pe feʻunga nai ke fakamāuʻi ‘a e ‘ulungaanga ‘o ha kakai kehe? Naʻe fakamahinoʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, neongo ‘oku ‘ikai totonu ke tau fakamāuʻi taʻemāʻoniʻoni ‘a e kakai kehé, ka kuo fekauʻi kitautolu ke tau fakamaau ‘i he māʻoniʻoni (vakai ki he Joseph Smith Translation, Matthew 7:1 [‘i he Matthew 7:1, futinouti a]).

‘Oku ʻomi ‘e he fakamatala ko ‘ení ha mahino makehe ki he fehuʻi fekauʻaki mo hono fakamāuʻi ‘o e kakai kehé: “ʻOku ongoʻi ʻe he kakaí he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku hala ke fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻi ha faʻahinga founga pē. Neongo ʻoku moʻoni ʻeni ʻoku ʻikai totonu ke ke fakahalaiaʻi ʻa e kakaí pe fakamāuʻi kinautolu ʻi ha founga taʻe māʻoniʻoni, ʻe kei fie maʻu pē koe ke ke fakahoko ha ngaahi fakamaau ʻi he ngaahi fakakaukaú, ngaahi tūkungá, pea mo e kakaí ʻi hoʻo moʻuí kotoa. Kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi fekau lahi he ʻikai ke ke lava ʻe koe ʻo tauhi ʻo ka ʻikai ke ke fai ha ngaahi fakamaau.” (Tuʻu Maʻu ʻI he Tuí: Ko ha Huluhulu Ki He Ongoongoleleí [2004], 36).

Lau ‘a e 3 Nīfai 14:6 ke tokoni ke mahino kiate koe hono mahuʻinga ‘o e fai ‘o e ngaahi fakamaau ‘oku māʻoniʻoní, pea kumi ke ‘iloʻi mo e ngaahi fakamaau ‘e niʻihi naʻe fakahinohinoʻi kitautolu ‘e Sīsū Kalaisi ke tau fai. ‘E tokoni kapau ‘e mahino kiate koe ki muʻa peá ke laú, ko hono ‘uhinga ‘o e “ʻoua naʻa ‘oatu ‘a e meʻa toputapú ki he fanga kulií” mo e “sī hoʻomou mataʻitofé ki he fanga puaká” Ki heʻete fakahā ha meʻa ‘oku toputapu kiate kinautolu ‘e ‘ikai te nau fakahoungaʻi ia pe mahino kiate kinautolu hono toputapú.

‘Oku tokoni fēfē ‘a e 3 Nīfai 14:6 ke mahino kiate koe ‘a e fie maʻu ke fai ‘a e ngaahi fakamaau ‘oku māʻoniʻoní? Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Tālini H. ‘Oakesi ha ngaahi taimi ‘e niʻihi kehe ‘oku totonu ke tau fai ai ‘a e ngaahi fakamaau ‘oku māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku tau fai kotoa pē ha fakamaau ‘i heʻetau fili hotau ngaahi kaumeʻá, ‘i hono fili ‘o e founga te tau fakaʻaongaʻi ki ai hotau taimí mo ‘etau paʻangá, kae ʻumaʻā foki, ‘etau fili hatau hoa ki he taʻengatá. …

“…ʻE tākiekina ‘a e fakamaau ‘oku māʻoniʻoní ‘e he Laumālie ‘o e ‘Eikí, kae ‘ikai ko e ‘itá, sāuní, meheká, pe ngaahi meʻa ‘okú te mahuʻingaʻia fakafoʻituitui aí” (“‘Judge Not’ and Judging,” 9).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke fai ha ngaahi fakamaau ‘oku māʻoniʻoni ‘i he ngaahi tafaʻaki hangē ko e fili ‘o e ngaahi kaumeʻá, fakakaukauʻi ‘a e founga ke fakaʻaongaʻi ki ai hotau taimí mo ‘etau paʻangá, pe fili hato hoa ki he taʻengatá? Ko e fē nai mo ha ngaahi meʻa ‘oku hoko ʻe feʻunga mo totonu ke fakamāuʻi ai ha kakai kehe?

    2. Ko e hā ha founga ʻe lava ke lahi ange ai hoʻo fakamaau ‘i he māʻoniʻoní? Fakalaulauloto pe ‘oku ‘i ai nai ha taha te ke lava ‘o angaʻofa lahi ange ki ai pe fakaʻehiʻehi mei hano fakamāuʻi taʻemāʻoniʻoni ia? .

3 Nīfai 14:7–12

‘Oku akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘o kau ki he kumi ki he ngaahi tāpuaki mei he Tamai Hēvaní

Fakakaukau ki ha ngaahi taimi kuo tali mai ai ‘e he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotú. Lau ‘a e 3 Nīfai 14:7–11, pea kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e Sīsū Kalaisi ‘o kau ki he finangalo lelei ‘a e Tamai Hēvaní ke tali mai ‘etau ngaahi lotú.

Ko e tefitoʻi moʻoni ‘e taha ‘oku tau lava ‘o ako mei he 3 Nīfai 14:7–11 ‘e tāpuakiʻi kitautolu ‘e he Tamai Hēvaní kapau te tau kole pea kumi kiate Ia ‘i he lotu. Ko e hā ha founga ʻoku liliu ai hoʻo founga lotú, ʻe hoʻo ʻiloʻi ko ia ʻoku vēkeveke mai e Tamai Hēvaní ke tali hoʻo ngaahi lotú?

  1. Fai ‘a e fehuʻi ko ‘ení ki haʻo kaungāmeʻa falalaʻanga: Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ‘a e ‘ofa ‘a e Tamai Hēvaní kiate koé ‘i he anga ‘o ‘Ene tali mai hoʻo ngaahi lotú? Fakamatalaʻi fakanounou ‘ene talí mo e meʻa naʻá ke ako mei aí ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

3 Nīfai 14:13–27

‘Oku akoʻi ‘e he Fakamoʻuí hono mahuʻinga ‘o hono fai ‘o e finangalo ‘o e Tamai Hēvaní.

‘I he hoko atu hono akoʻi ‘e he Fakamoʻuí ‘a e kau Nīfai naʻa nau fakataha mai ki he temipalé, naʻá Ne fai ai ha ngaahi talanoa fakatātā ke tokoni ke mahino kiate kitautolu hono mahuʻinga ‘o e talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí. ‘Oku kau ki he talanoa fakatātā taki taha ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, mo ha faʻifaʻitakiʻanga ‘oku kovi.

  1. Tā ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha kiʻi fakatātā faingofua ‘o e faʻifaʻitakiʻanga lelei mo e faʻifaʻitakiʻanga kovi ‘i he ngaahi potu folofola taki taha ko ‘ení. Hiki foki mo e meʻa ‘okú ke pehē ‘oku finangalo ‘a e Fakamoʻuí ke tau akó ‘aki hano fakafehoanaki ‘o e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga koví. Teuteu ke ke fakaʻaliʻali hoʻo ngaahi fakatātaá ki hoʻo kalasí pea fakamatalaʻi ‘a e meʻa naʻá ke ako mei he ngaahi talanoa fakatātā ko ‘ení.

    1. 3 Nīfai 14:13–14

    2. 3 Nīfai 14:15–20

    3. 3 Nīfai 14:24–27

Lau ‘a e 3 Nīfai 14:21–23, pea fakakaukau ki ha meʻa te ke tala ange ki ha taha te ne fakahā atu kiate koe, ko e meʻa pē ‘oku fie maʻu ke ke fai ke fakamoʻui ai koe ‘i he puleʻanga ‘o e ‘Otuá, ko hoʻo pehē pē ‘okú ke tui kia Sīsū Kalaisi.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 3 Nīfai 14 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki