Seminelí
‘Iuniti 32: ‘Aho 1, Molonai 7:20–48


‘Iuniti 32: ‘Aho 1

Molonai 7:20–48

Talateú

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Molonai 7:20–48, naʻe hoko atu ‘e Molomona ‘ene malangá ‘aki ‘ene akoʻi ‘a kinautolu ‘oku fanongo kiate iá ‘o kau ki he “puke maʻu ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku leleí” (Molonai 7:20–21, 25). Naʻá ne fakamatalaʻi hono mahuʻinga ‘o e tuí, ‘amanaki leleí, mo e manavaʻofá. Naʻá ne fakaʻosi ‘ene malangá ‘aki haʻane kole ki he kau fanongo kiate iá ke nau lotu ki he Tamaí ‘aki ‘a e ivi kotoa ‘o honau lotó ke nau maʻu ‘a e meʻa-foaki ‘o e manavaʻofá—ʻa ia naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Molomona ko e “ʻofa haohaoa ‘a Kalaisí” (Molonai 7:47).

Molonai 7:20–39

‘Oku akoʻi ‘e Molomona ‘o kau ki he tui kia Sīsū Kalaisí

Toe lau ‘a e Molonai 7:12–13, pea fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako mei he lēsoni kuo ‘osí ‘o kau ki he founga te ke lava ai ‘o tala ‘a e ngaahi meʻa ‘oku leleí mei he ngaahi meʻa ‘oku koví. Hiki ki he konga ‘oku ‘oatú, ha ngaahi sīpinga ‘o e ngaahi meʻa lelei (ko e ngaahi meʻa ‘oku tupu mei he ‘Otuá pea fakalotoʻi kitautolu ke tau tui kia Kalaisi) mo e ngaahi meʻa ‘oku koví (ko e ngaahi meʻa ‘oku nau fakalotoʻi kitautolu ke ‘oua te tau tui kia Kalaisi pea tauhi ki he ‘Otuá):

Ngaahi Meʻa Leleí

Ngaahi Meʻa ‘oku Koví

Fakatokangaʻi hono poupouʻi kitautolu ‘e Molomona ke tau “puke maʻu ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku leleí” (Molonai 7:19). Fakalaulauloto ki haʻo fakakaukau ki hono ‘uhinga ‘o e puke maʻu ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku leleí.

Naʻe fai ‘e Molomona ha fehuʻi mahuʻinga kiate kinautolu ‘oku fanongo kiate iá, pea ne toe tali mai pē ‘a e fehuʻí. Lau ‘a e Molonai 7:20, pea kumi ki he fehuʻi naʻe fakakaukau ‘a Molomona ke ne fakamatalaʻí. Hili ia peá ke kumi ‘i he Molonai 7:21–26, ʻo fakasio ‘a e tali ki he fehuʻi ko iá.

Fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo vakai ki he Molonai 7:21, 25, ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau akoʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Ko e taimi ko ia ‘oku tau ngāue ʻaki ai ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ai ‘o puke maʻu ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku leleí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Fakatatau ki he Molonai 7:22–26, ko e hā ha ngaahi founga ‘oku feinga ai ‘a e Tamai Hēvaní ke Ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulaki ha tui kia Sīsū Kalaisí?

    2. Ko e fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ‘e hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ke ke puke maʻu ha meʻa ‘oku lelei pe tokoniʻi koe ke ke liʻaki ha meʻa ‘oku kovi?

Naʻe hoko atu ‘a Molomona ‘o ne fakamatalaʻi ha ngaahi meʻa lelei ‘oku hoko mai kiate kinautolu ‘oku nau ngāue ʻaki ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí. Lau ‘a e Molonai 7:32–34, pea fakaʻilongaʻi ha tāpuaki ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi vēsí taki taha ‘a ia ‘oku tupu mei he maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisí.

  1. Fakakaukau pea lotu ‘o kau ki ha meʻa te ke lava ‘o fai ke ke ngāue ʻaki ai ha tui lahi ange kia Sīsū Kalaisi. Ko e taimi pē te ke fakakaukau ai ki haʻo taumuʻa, hiki ia ki hoʻo tohinoa ako folofolá. ‘E lava ke kau ki he taumuʻa ko iá hano fai ‘o ha meʻa te ne tokoniʻi koe ke ke muimui ki he ngaahi lea ‘a e kau palōfitá (vakai, Molonai 7:23), hangē ko e lotu ‘aki ha tui ‘oku lahi angé (vakai, Molonai 7:26), pe fakatomala mei ha angahala (vakai, Molonai 7:34). Fakakau ‘i hoʻo hiki hoʻo taumuʻá ha ngaahi fakamatala fakaikiiki mahino ki he founga te ke fakahoko ai iá. Hiki foki mo ha ngaahi founga ‘e ‘omi ai ‘e he taumuʻa ko iá ha ngaahi meʻa lelei ki hoʻo moʻuí.

Molonai 7:40–43

‘Oku akoʻi ‘e Molomona ‘o kau ki he ‘amanaki leleí

Naʻe fakahā mai ‘e Molomona ‘i he malanga ‘oku tohi ‘i he Molonai 7, ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ‘e tolu ‘a ia ‘oku mahuʻinga ki he moʻui taʻengatá. Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā M. Lāsolo Pālati ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, “‘oku hoko ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ko ‘ení ko e makatuʻunga ‘a ia te tau lava ‘o langa ai ʻa e faʻunga ‘o ‘etau moʻuí.” Naʻá ne pehē ‘oku hoko ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘e tolu ko ‘ení “ko e makatuʻunga ia ‘o hotau mālohí ‘o hangē ko e ngaahi vaʻe ‘o ha sea veʻe tolu” (“The Joy of Hope Fulfilled,” Ensign, Nov. 1992, 33).

ʻĪmisi
sea veʻe 3

‘E tokoniʻi koe ‘e he meʻa ko ‘ení ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni’e tolu naʻe fakahā mai ‘e Molomoná. Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoní ko e tuí, ‘a ia naʻá ke toki ako ki ai ‘i he Molonai 7:20–39. Fakahingoa ‘a e vaʻe ‘e taha ‘o e sea ‘i ‘olungá ko e Tui kia Sīsū Kalaisí. Kumi ki he meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e he vaʻe hono uá ‘i hoʻo lau ‘a e Molonai 7:40. Hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko iá ‘i he tafaʻaki ‘o e taha ‘o e ngaahi vaʻe ‘o e seá.

Lau ‘a e Molonai 7:41–42, pea kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e Molomona ‘a ia ‘oku totonu ke tau ‘amanaki lelei ki aí. (Ko e Molonai 7:41 ko ha veesi fakataukei folofola ia.) ‘E lava ke ke tānaki atu ‘a e “ki he moʻui taʻengatá” ki hoʻo fakahingoa ‘o e vaʻe hono ua ‘o e seá ke peheni hono fakaleá “ʻAmanaki lelei ki he moʻui taʻengatá.”

Naʻe lea ‘a Palesiteni Tietā F. ‘Ukitofi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí ‘o kau ki he ‘amanaki lelei naʻe ‘uhinga ki ai ‘a Molomoná, ‘o pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Ko e ʻamanaki leleí ko ha meʻa-foaki ia ʻo e Laumālié. Ko ha ʻamanaki ia ʻe tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻEne Toetuʻú, ʻa ʻetau malava ʻo toe tuʻu hake ki he moʻui taʻengatá pea ʻe hoko ʻeni ʻi heʻetau tui ki he Fakamoʻuí. …

“ʻOku ʻikai ko e ʻamanaki leleí ʻa e ʻiló, ka ko e tui pau ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kitautolú. Ko e ʻilo pau kapau te tau moʻui he taimí ni ʻo fakatatau mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfitá, te tau maʻu hono ngaahi tāpuakí he kahaʻú. Ko e tui mo e ʻamanaki lelei ia ʻe tali ʻetau ngaahi lotú. ʻOku fakahaaʻi ia ʻi he loto-falalá, fakatuʻamelie ki he kahaʻú, loto-vēkeveké mo e kātaki fuoloá” (“Ko e Mālohi Taʻefakangatangata ‘o e ‘Amanaki Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2008, 21–22).

Ko e tefitoʻi moʻoni ‘e taha ‘oku tau ako mei he Molonai 7:40–42 ko e: Kapau te tau ngāue ʻaki ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ‘o maʻu ha ‘amanaki lelei ‘i he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí ke fokotuʻu hake kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

Lau ‘a e Molonai 7:43, pea kumi ki he ngaahi ‘ulungaanga ʻoku fie maʻu ke lava ai ha taha ‘o maʻu ‘a e tui mo e ‘amanaki lelei naʻe lea ki ai ‘a Molomoná.

Ko hono ‘uhinga ‘o e “angamalū, mo loto-fakatōkilaló” ko e loto-māʻulalo moʻoni, angavaivai, mo fakaongoongo ki he finangalo ‘o e ‘Eikí. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ʻuhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e angamalū mo e loto-fakatōkilaló ki heʻete maʻu ‘a e tui mo e ‘amanaki lelei ki he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí?

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e founga kuo ‘oatu ai ‘e hoʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo ‘Ene Fakaleleí ha ‘amanaki lelei kiate koe.

Molonai 7:44–48

‘Oku akoʻi ‘e Molomona ʻo kau ki he manavaʻofá

Toe vakai ki he fakatātā ‘o e sea veʻe tolu ‘i he kamataʻanga ‘o e lēsoní. Lau ‘a e Molonai 7:44, pea kumi ki he tefitoʻi moʻoni hono tolu naʻe akoʻi ‘e Molomoná. Fakahingoa ‘a e vaʻe hono tolu ‘o e seá ‘aki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko iá.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Molonai 7:44–48, naʻe fai ‘e Molomona hano fakamatalaʻi mālohi ‘o e manavaʻofá. Lau ‘a e Molonai 7:45–47, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ‘e Molomona ke fakaʻuhingaʻi ‘a e manavaʻofá. (Ko e Molonai 7:45, 47–48 ko ha veesi fakataukei folofola ia.) ʻE lava ke tokoni ke mahino ange kiate koe ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e Molomoná, kapau te ke fie hiki ha niʻihi ‘o e ngaahi fakaʻuhinga ko ‘ení ki hoʻo folofolá: ko hono ʻuhinga ‘o e “kātaki fuoloá” ke kātakiʻi ‘i he faʻa kātaki, ko hono ‘uhinga ‘o e “ʻikai meheká” ke ‘oua ‘e loto kovi, ko hono ʻuhinga ‘o e “ʻikai fakafuofuolahí” ke loto-fakatōkilalo mo angamalū, ko hono ‘uhinga ‘o e “ʻikai kumi ‘ene meʻa ‘aʻaná” ke fakamuʻomuʻa ‘a e ‘Otuá mo e kakai kehé, ko hono ‘uhinga ‘o e “ʻikai ʻitangofuá” ko e ‘ikai ‘ita vave, pea ko hono ‘uhinga ‘o e “tui ki he meʻa kotoa peé” ke tali ‘a e moʻoni kotoa pē.

  1. Tali ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ha fehuʻi ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    1. Fakatatau ki he fakaʻuhinga ‘i he Molonai 7:45–47, ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku hoko ‘a e manavaʻofá ko e meʻa-foaki mahuʻinga taha ia te tau lava ‘o maʻú?

    2. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a ‘e ‘uhinga ‘oku ‘ikai ngata ai ‘a e manavaʻofá?

    3. ʻOkú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ʻoku tau hoko ai ko ha meʻa noa pē ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻa e manavaʻofá?

Hili ‘a e lave ‘a ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ki hono akoʻi ‘e Paula ‘o kau ki he manavaʻofá ‘i he 1 Kolinitō 13, naʻá ne fakamatala leva ‘o pehē: “Ko e ‘uhinga ‘oku ‘ikai ngata ai ‘a e manavaʻofá pea ko e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ange ai ‘a e manavaʻofá ‘i he ngaahi ngāue lelei kotoa pē naʻá ne fakamatala ki aí, he ko e manavaʻofá ‘a e ʻʻofa haohaoa ‘a Kalaisí’ (Molonai 7:47), ‘oku ‘ikai ko ha ngāue ka ko ha tuʻunga pe anga ‘o e moʻuí. ‘Oku maʻu ‘a e manavaʻofá ‘i ha ngaahi ngāue hokohoko ‘oku fai ‘a ia ʻoku tupu ai ha ului (pe liliu). Ko e manavaʻofá ko ha meʻa ia ‘oku aʻusia ‘e ha taha. Ko e ‘uhinga ia naʻe pehē ai ‘e Molomona, ‘kapau ‘oku ‘ikai maʻu ‘e he tangatá ‘a e manavaʻofá ‘e ‘ikai te nau faʻa maʻu ‘a e potu kuo teuteu moʻonautolu ‘i he ngaahi nofoʻanga ‘o e Tamaí (ʻEta 12:34; naʻe toki fakamamafaʻi)” (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 34.)

Lau ‘a e ngaahi meʻa ‘oku hiki ko ‘ení pea fakakaukau ki ha founga te ke lava ‘o tali ai ia, kapau ‘oku ‘ikai te ke maʻu ‘a e meʻa-foaki ‘o e manavaʻofá mo ha founga te ke lava ai ‘o tali ia kapau ‘okú ke fonu ‘i he manavaʻofá.

  • ʻOku fakakata ‘aki koe pe ha taha kehe ‘e he fānau ako kehé.

  • ʻOku ‘i ai haʻo tokoua ‘okú ne fakaʻitaʻi maʻu pē koe.

  • ‘Oku ‘ikai te ke saiʻia ‘i hoʻo ‘etivaisa fakakōlomu pe fakakalasi foʻoú ‘o hangē ko hoʻo saiʻia ‘i ho taki ki muʻá.

Hili hono fakamatalaʻi ‘e Molomona hono mahuʻinga lahi ke tau fakatupulaki ‘a e manavaʻofá ‘i heʻetau moʻuí, naʻá ne fakamatala leva ki he founga te tau lava ai ‘o maʻu ‘a e ‘ulungaanga mahuʻinga ko iá. Lau ‘a e Molonai 7:48, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ko ia ‘oku nau akoʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kapau te tau lotu ki he Tamaí ‘aki ‘a e ivi kotoa ‘o e lotó pea tau moʻui ʻo taau mo e kau muimui moʻoni ‘o Sīsū Kalaisi, ‘e lava ke fakafonu ‘a kitautolu ‘aki ‘a e manavaʻofá. Fakalaulauloto ki he ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke tau lotua ke maʻu ‘a e meʻa-foaki ‘o e manavaʻofá ‘aki ‘a e ivi kotoa ‘o ho lotó kae ‘ikai lotua fakavaʻivaʻinga pē ke maʻu ‘a e meʻa-foaki ko iá.

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ha fakamatala ‘o kau ki ha taimi ‘a ia naʻá ke ongoʻi ai naʻe tokoniʻi koe ‘e he ‘Eikí ke ke manavaʻofa. Pe hiki ha fakamatala ‘o fekauʻaki mo ha taha naʻá ke sio ai ha taimi naʻá ne manavaʻofa. Kae ʻumaʻā foki ʻa hono fokotuʻu ha taumuʻa pau ke kau ki ha founga te ke fakalakalaka ai ‘i ha taha ‘o e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e manavaʻofá ‘a ia ʻoku fokotuʻu mai ‘i he Molonai 7:45. Lotua ke ke maʻu ‘a e meʻa-foaki ‘o e manavaʻofá ‘i hoʻo feinga ke fakahoko hoʻo taumuʻá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola— Molonai 7:41

Hiki kotoa ‘a e vēsí ki ha lauʻi pepa. Lau tuʻo lahi ‘a e vēsí. Tāmateʻi (pe kolosi) ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea mei ai kae ‘oua kuó ke lava ‘o lau maʻuloto ‘a e vēsí kotoa.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola — Molonai 7:45, 47–48

Hiki ki ha lauʻi pepa ‘a e ‘uluaki mataʻi tohi ‘o e foʻi lea kotoa pē ‘i he veesi ‘e tolu ko ‘ení. Vakai ki he lauʻi pepá ke tokoniʻi koe ‘i hoʻo lau maʻuloto ‘a e ngaahi vēsí. Tāmateʻi pe kolosi ha ngaahi mataʻi tohi ‘e niʻihi ‘i he hili haʻo lau tuʻo lahi ‘a e ngaahi vēsí, kae ‘oua kuó ke lava ‘o lau maʻuloto kotoa ‘a e ngaahi vēsí. Hili ia peá ke fili ha taha ‘o e ngaahi kulupu ko ‘eni ‘o e kakai ‘a ia ‘okú ke loto ke fakahā ‘a e manavaʻofa ‘oku lahi ange kiate kinautolú: fāmilí, kau mēmipa ‘o e Siasí, kōlomú pe kalasí, kaungā akó, ngaahi kaumeʻá, pe ngaahi kaungāʻapí. Fakakaukau ki he kakai naʻá ke filí ‘i hoʻo lau ‘a e Molonai 7:45, pea fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke fakahā ai ha ‘ofa faka-Kalaisi lahi ange ki he kakai ko iá.

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ha founga ‘e taha pe ua te ke fakahā ai ha manavaʻofa lahi ange ki he kakai ko ‘ení. Lotu ‘i he uike ka hokó ke ke maʻu ‘a e tokoni ‘a e ‘Eikí ‘i hoʻo fakatupulaki ha manavaʻofa lahi ange kiate kinautolu. Vahevahe mo haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o e fāmilí ‘i he ngataʻanga ‘o e uiké ‘a e meʻa kuó ke aʻusiá.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Molonai 7:20–48 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki