Seminelí
‘Iuniti 12: ‘Aho 3, Mōsaia{nb}11–14


‘Iuniti 12: ‘Aho 3

Mōsaia 11–14

Talateú

Naʻe maʻu ‘a e fiefia ‘a e Tuʻi ko Noá ‘i he moʻui fakamoveuveú, peá ne taki ha tokolahi ‘o hono kakaí ki he fai angahalá. Naʻe fekauʻi mai ‘e he ‘Eikí ‘a e palōfita ko ‘Apinetaí ke ne ui ‘a e kakai ‘o Noá ke nau fakatomala mo fakatokanga kiate kinautolu ki he nofo pōpula ‘e hokó. Naʻe fili ‘a e kakaí ke ‘oua te nau fanongo ki he fakatokangá, pea nau tuku pōpula ‘a ‘Apinetai koeʻuhí ko ‘ene ngaahi kikité. Ka ‘i he taimi naʻe fakafehuʻi ai ‘e he kau taulaʻeiki ‘a Noá ‘a ‘Apinetaí, naʻe valokiʻi kinautolu ‘e he palōfitá koeʻuhí ko e ‘ikai te nau moʻui ʻaki pe akoʻi ‘a e ngaahi fekaú. Naʻe maluʻi ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Apinetai pea foaki kiate ia ‘a e mālohi ke fakaʻosi ‘ene pōpoaki ki he Tuʻi ko Noá mo ‘ene kau taulaʻeikí. Naʻe ngāue ʻaki ‘e ‘Apinetai ‘a e lea ‘a ‘Īsaiá ‘o ne fakamoʻoni ki hono fie maʻu ‘e he kakai kotoa pē ke nau falala kia Sīsū Kalaisi mo ‘Ene Fakaleleí.

Mōsaia 11:1–19

‘Oku taki ‘e he Tuʻi ko Noá ‘a hono kakaí ki he fai angahalá

Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa te ke fai, kapau ‘e fokotuʻu atu ‘e hoʻo mātuʻá, ko ho tauhi fakalaó, pe takimuʻá ‘oku takihalaʻi koe ‘e ha niʻihi ‘o ho ngaahi kaungāmeʻá?

  • Ko e hā ha meʻa te ke fai kapau ‘e kole atu ‘e hoʻo mātuʻá pe ha taki ‘i he Siasí, ke ke tui ha teunga ‘oku feʻunga angé ki he ngaahi houalotu ‘o e Sāpaté mo e ngaahi ‘ekitivitī faka-Siasi kehé?

  • Ko e hā ha meʻa te ke fai, kapau ‘e tala atu ‘e he palōfitá ‘oku fie maʻu ke ke liliu ‘a e ngaahi tuʻunga ki hoʻo fakafiefiá?

‘Oku lava ke kehekehe hono tali ‘e he kakaí ‘a e ngaahi fehuʻi ‘i ‘olungá. Fakatokangaʻi ‘a e founga ‘oku finangalo ‘a e ‘Eikí ke ke tali ʻaki ki he kakai ‘okú Ne fekauʻi mai ke nau tokoniʻi koe ke ke moʻui māʻoniʻoni ‘i hoʻo ako ‘a e lēsoni ko ‘ení.

‘E tokoni ‘i hoʻo teuteu ke ke ako ‘a e Mōsaia 11, ke ke ‘iloʻi, ‘i he hili pē ‘a e pekia ‘a Sēnifí, naʻe pule ‘a e Tuʻi ko Noá ki he kau Nīfai naʻa nau nofo ‘i he fonua ko Nīfaí. Lau ‘a e Mōsaia 11:1–2, 5–7, 14–19, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e meʻa naʻe fai ‘e he Tuʻi ko Noá, mo e meʻa naʻá ne kumi ki ai ‘i he hili ‘ene hoko ko e tuʻí. Hili ia peá ke lau ‘a e Mōsaia 11:2, 6–7, 15, 19, pea fakaʻilongaʻi ‘aki ha lanu kehe (kapau te ke lava) ‘a e mālohi naʻe maʻu ‘e he ngaahi ngāue ‘a e Tuʻi ko Noá ‘i he kakai ‘o e puleʻangá.

ʻOku fakatātaaʻi mai ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a e founga ‘oku lava ai ‘e he kakai ‘oku tau feohi mo iá ‘o tataki ‘etau ngaahi ngāué. Fakakaukau ki he founga ‘oku fakalotoa ai ho toʻu meʻá pe ngaahi mahení ‘a e ngaahi fili ‘okú ke faí. Fakalaulauloto siʻi ki ha meʻa ‘oku fai ‘e he kakai ‘o e māmani ‘o e ‘aho ní he taimi ‘e niʻihi ‘a ia ‘oku lava ke fakatatau ki he “fuʻu ngāue lahi ‘a e kakaí ke poupouʻi ‘a e angahalá” (Mōsaia 11:6).

Mōsaia 11:20–12:17

‘Oku naʻinaʻi ‘a ‘Apinetai ki he kakaí ke nau fakatomala pea fakatokanga kiate kinautolu ‘o kau ki he nofo pōpulá

Neongo naʻe fili ‘e he Tuʻi ko Noá mo hono kakaí ‘a e fai angahalá, ka naʻe kei ‘ofa pē ‘a e ‘Eikí ‘iate kinautolu, pea Ne finangalo ke tokoniʻi kinautolu. Lau vave ‘a e ‘uluaki laine ‘e fā ‘o e Mōsaia 11:20, pea kumi ki he meʻa naʻe fai ‘e he ‘Eikí ke tokoniʻi ‘a e kakai ‘o Noá.

Hiki ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Mōsaia 11:20: ʻOku fekauʻi mai ‘e he ‘Otuá ‘a e kau palōfitá ke nau tokoniʻi kitautolu ke tau fakatomala pea fakaʻehiʻehi mei he mamahí.

Naʻe fekauʻi ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Apinetai ‘i ha taimi kehekehe ‘e ua ke ne fakatokanga ki he kakaí.

  1. Hiki tatau ‘a e saati ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, pea fakaʻatā ha feituʻu feʻunga ‘i lalo ‘i he potufolofola takitaha ke hiki ki ai hano fakamatalaʻi fakanounou. Ako ki he ngaahi veesi ‘oku fokotuʻu atú, pea hiki hano fakamatalaʻi fakanounou ‘o e ngaahi fakatokanga ‘a ‘Apinetaí, mo hono tali ia ‘e he kakaí.

Pōpoaki ‘a ‘Apinetaí

Ko Hono Tali ‘e he Kakaí

Ko e ‘Uluaki Fakatokangá

Mōsaia 11:20–25

Mōsaia 11:26–29

Fakatokanga Hono Uá

Mōsaia 12:1–8

Mōsaia 12:9–10, 13–17

  1. Tali ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘eni ‘oku kau ki hono tali ‘e he kakaí ‘a e ngaahi fakatokanga ‘a ‘Apinetaí:

    1. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga naʻe ‘ita ai ‘a e kakaí kia ‘Apinetaí, ‘a ia naʻá ne feinga pē ke tokoniʻi kinautolú? ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga naʻa nau taukapoʻi ai ‘a e Tuʻi ko Noá ‘a ia naʻá ne taki atu kinautolu ki he mamahí?

    2. Fakatokangaʻi ‘a e kupuʻi lea “kuo fakakuihi ‘a e mata ‘o e kakaí,” ‘i he Mōsaia 11:29. Ko e hā ha ngaahi fakatātā ‘o e ngaahi ‘ulungaanga mo e ngaahi mālohi ‘okú ke tui ‘oku feinga faivelenga ‘a Sētane he ‘ahó ni ke “fakakuihi” ki ai ‘a e kakai lelei ‘o e māmani ‘o e ‘aho ní?

    3. Ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fai ke fakaʻaliʻali hoʻo loto-fakatōkilaló, ‘i he taimi ‘oku poupouʻi ai koe ‘e ha kau mēmipa ‘o e fāmilí, kau taki ‘o e Siasí, mo e kau palōfitá ke ke muimui ki he folofola ‘a e ‘Otuá?

Mōsaia 12:18–13:26

‘Oku maluʻi ‘e he ‘ Otuá ‘a ‘Apinetai ‘i heʻene valokiʻi ‘a e Tuʻi ko Noá mo ‘ene kau taulaʻeikí koeʻuhí ko e ‘ikai te nau tauhi mo akoʻi ‘a e ngaahi fekaú.

Kimuʻa pea hoko atu hoʻo ako ‘a e Mōsaia 12, fakafuofuaʻi ho tuʻungá ‘i he sikeili ‘o e 1 ki he 10 (ko e 10 ko e loto kakató ia) ‘a hono lelei hono fakamatalaʻi koe ‘e he ngaahi fakamatala takitaha ko ‘ení:

‘Oku ou ‘iloʻi ʻa e meʻa ‘oku totonu ke u fai ke u moʻui ʻaki ai ‘a e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí.

‘Oku ou moʻui ʻaki ‘a e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí.

Fakakaukau ‘i hoʻo ako ki he Tuʻi ko Noá mo ‘ene kau taulaʻeikí, mo hono lelei ‘o ‘enau ʻiloʻi mo hono lelei ‘o ‘enau moʻui ʻaki ‘a e ngaahi fekaú. Hili hono ‘omi ‘e he Tuʻi ko Noá ‘a ‘Apinetai mei he fale fakapōpulá, naʻe kamata ke fakafehuʻi ia ‘e he kau taulaʻeikí ‘o kau ki he ngaahi folofolá. Lau ‘a e Mōsaia 12:26–30, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻe lea ʻaki ‘e ‘Apinetai ke valokiʻi ‘a ‘ene kau taulaʻeiki.

‘Okú ke pehē ko e hā ha tuʻunga ‘e ‘i ai ‘a e Tuʻi ko Noá mo ‘ene kau taulaʻeikí ‘i ha sikeili ‘o e 1 ki he 10 ‘o kau ki heʻenau ‘iloʻi mo moʻui ʻaki ‘a e ngaahi fekaú? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakavaivaiʻi hotau lotó ki he ʻOtuá? (Vakai, Mōsaia 12:279.) Kumi ‘i he Mōsaia 12:33, pea laineʻi ha tefitoʻi moʻoni ‘oku fakahā mai ai ‘oku mahuʻinga ke moʻui ʻaki ‘a e ngaahi fekaú.

ʻĪmisi
Ko ʻApinetai ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá

Naʻe fakahā ‘e ‘Apinetai ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení: Kapau ‘oku tau tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, ‘e fakamoʻui ‘a kitautolu. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai feʻunga ai hono ʻiloʻi pē ‘o e hala ki he moʻuí ke fakafeʻungaʻi kitautolu ki he fakamoʻuí.

Naʻe fakahā ‘e ‘Apinetai ki he Tuʻi ko Noá mo ‘ene kau taulaʻeikí ‘oku ‘ikai te nau tauhi pe akoʻi ‘a e ngaahi fekaú, peá ne kamata ke lau kiate kinautolu ‘a e Fekau ‘e Hongofulú. Naʻe fakatupu tuputāmaki ia ki he tuʻí, peá ne tuʻutuʻuni ai ke tamateʻi ‘a ‘Apinetai. Naʻe maluʻi ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Apinetai pea foaki kiate ia ‘a e mālohi ke hoko atu ‘ene akoʻi ‘a e Fekau ‘e Hongofulú. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi mo fakafikefika ia ‘i he Mōsaia 12:35–36 mo e Mōsaia 13:12–24. ‘E tokoni ‘a e saati ko ‘ení ke ke ‘iloʻi ‘a e Fekau taki taha ‘e Hongofulú:

Naʻe Akoʻi ‘e ‘Apinetai ‘a e Fekau ‘e Hongofulú

  1. Mōsaia 12:35

  1. Mōsaia 12:36; 13:12–13

  1. Mōsaia 13:15.

  1. Mōsaia 13:16–19

  1. Mōsaia 13:20

  1. Mōsaia 13:21

  1. Mōsaia 13:22

  1. Mōsaia 13:22

  1. Mōsaia 13:23

  1. Mōsaia 13–24

Naʻe valokiʻi loto-toʻa ‘e ‘Apinetai ‘a Noa mo ‘ene kau taulaʻeikí koeʻuhí ko e ‘ikai ke nau tauhi ‘a e Fekau ‘e Hongofulú, ‘o ne pehē, “ʻOku ou ‘iloʻi kuo ‘ikai ke tohi ia ‘i homou lotó” (Mōsaia 13:11). Fakafonu ‘a e foomu fakafuofuaʻi fakafoʻituitui ko ‘ení, ke tokoniʻi koe ke ke fakakaukau ki hono lelei ‘o hoʻo moʻui ʻaki ‘a e Fekau ‘e Hongofulú:

‘E lava ‘e he ngaahi fakamatala ‘i laló ‘o fakamahinoʻi hono lelei ‘o hono tohi ‘o e Fekau ‘e Hongofulú ‘i ho lotó. Fakaʻilongaʻi hono tuʻo lahi ‘o e hoko moʻoni ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘ení kiate koe.

Meimei hala‘atā

Taimi ‘e niʻihi

Konga lahi ‘o e taimí

Meimei he taimi kotoa pē

‘Oku Ou ‘Ofa ‘i Heʻeku Tamai Hēvaní.

‘Oku ou fakamuʻomuʻa ‘a e ‘Otuá ‘i heʻeku moʻuí (‘o muʻomuʻa ‘i hoku kaungāmeʻá, meʻa ‘oku ou manako aí, koloá, ‘eku holi ‘aʻakú, mo e ngaahi meʻa kehé).

‘Oku ou lea ʻaki ‘a e huafa ‘o e ‘Eikí ‘i he loto-ʻapasia.

‘Oku ou tauhi ‘a e ‘aho Sāpaté ke māʻoniʻoni ‘aki ‘eku kau ki he ngaahi ‘ekitivitī ‘oku nau takiakiʻi au ke u ofi ange ki he ‘Otuá. ‘Oku ou lau ia ko Hono ‘aho, ka ‘oku ‘ikai ko e ‘aho ‘oʻoku.

‘Oku ou fakaʻapaʻapa ki heʻeku ongomātuʻá ‘i heʻeku talangofua mo anga-fakaʻapaʻapa.

‘Oku ou mapuleʻi ‘eku ‘itá pea ‘oku ‘ikai te u anga fakamālohi ki he niʻihi kehé.

‘Oku ou haohoa fakasekisuale, pea ‘oku ou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ‘īmisi, lea, mo e ngaahi ngāue ‘oku fakatupu holi koví.

‘Oku ou taʻofi au mei he kaihaʻá mo e kākaá.

‘Oku ou tala ‘a e moʻoní

‘Oku ou fakaʻehiʻehi mei he mānumanú (‘a ia ko hono ‘uhingá ko ‘ete holi taʻe totonu ia ki ha meʻa ‘a ha taha kehe).

  1. Toe vakai ki hoʻo ngaahi talí pea fokotuʻu haʻo taumuʻa ke lelei ange haʻo moʻui ʻaki ha taha ‘o e Ngaahi Fekau ‘e Hongofulú. Hiki hoʻo taumuʻá ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

Mōsaia 13:27–14:12

‘Oku akoʻi ‘e ‘Apinetai ‘o kau ki he hāʻele mai ‘a Sīsū Kalaisí

Lau ‘a e Mōsaia 13:28, 32–35, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea te nau lava ‘o fakakakato ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘eʻEletā Tāleni H, ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻO ka hili ‘etau talangofuá mo e ngaahi ngāue leleí, ‘e ‘ikai lava ‘o fakahaofi kitautolu mei he maté pe ko e ola ‘o ‘etau ngaahi angahala fakafoʻituituí, kapau he ‘ikai kau ai ‘a e .”

Ko hono fakalea kakato ‘eni ‘o e lea ‘a ‘Eletā ‘Oakesí: “ʻO ka hili ‘etau talangofuá mo e ngaahi ngāue leleí, ‘e ‘ikai lava ‘o fakahaofi kitautolu mei he maté pe ko e ola ‘o ‘etau ngaahi angahala fakafoʻituituí, kapau ‘e ‘ikai kau ai ‘a e ‘aloʻofa ‘oku ‘omi ‘e he fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí,” Ensign, Mar. 1994, 67).

Te ke lava ‘o hiki ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení ‘i he tafaʻaki ‘o e Mōsaia 13:28: ʻOku ‘ikai lava ke fakamoʻui ha taha, ka ‘i he Fakalelei pē ‘a Sīsū Kalaisí.

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke ke ako ‘a e Mōsaia 14:1–12, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e meʻa naʻe fai ‘e Sīsū Kalaisi ‘i he moʻui fakamatelié ke tokoniʻi koe ke ke foki ki ‘api ki heʻetau Tamai ‘i Hēvaní. Fakakaukau ki he mamahi, loto-mamahi, mo e ngaahi angahala naʻe fuesia ‘e Sīsū Kalaisi maʻaú. ‘Oku fepoupouʻaki ‘a e ngaahi veesi ko ‘ení mo e ʻĪsaia 53:1–12. Naʻe ngāue ʻaki ‘e ‘Apinetai ‘a e meʻa naʻe tohi ‘e ‘Īsaiá (vakai, Mōsaia 14:1).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha founga te ke fakamatalaʻi ai ki haʻo kaungāmeʻa ʻa e meʻa ‘oku akoʻi mai ‘i he Mōsaia 14:4–5 ‘o kau kia Sīsū Kalaisí.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mōsaia 11–14 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki