Seminelí
‘Iuniti 4: ‘Aho 1, 1 Nīfai 15


‘Iuniti 4: ‘Aho 1

1 Nīfai 15

Talateú

Te ke sio ‘i he 1 Nīfai 15 ki he faikehekehe ‘i he ngaahi feinga faivelenga ‘a Nīfai ke maʻu ha fakahā fakatāutahá mo e ngaahi feinga taʻetui ‘a hono ongo taʻoketé. ʻI hoʻo ako ‘a e vahe ko ‘ení, fakalaulauloto ki hoʻo feinga ke ke maʻu ha ngaahi tali mo ha tataki mei he ‘Eikí.

1 Nīfai 15:1–11

Naʻe lāunga ‘a e ongo taʻokete ‘o Nīfaí koeʻuhí ko e ‘ikai mahino kiate kinautolu ‘a e mata-meʻa-hā-mai ‘a Līhaí.

‘Oku lahi ha ngaahi ngāue ‘oku fie maʻu ke tau ngāue mālohi ki ai kimuʻa pea tau toki fiefia ‘i hono ngaahi olá. Fakakaukau ki ha ‘ekitivitī ‘okú ke kau ki ai—hangē ko ha ngāue fakaako, tā ha meʻalea, pe ngaahi sipoti—peá ke fakalaulauloto ki he fekauʻaki hoʻo ngaahi feinga ‘i he ‘ekitivitií mo e ngaahi ola ‘oku hoko aí. Vakai ki ha sīpinga tatau ‘i hoʻo ako ‘a e 1 Nīfai 15. Fakatokangaʻi ‘a e anga ‘o e fekauʻaki ‘ete feingá ki hono ako ‘o e ngaahi moʻoni fakalaumālié mo hono maʻu ha fakahā mei he ‘Eikí.

Naʻe foki atu ‘a Nīfai ki he fale fehikitaki ‘o ‘ene tamaí, hili ‘ene fekumi ke mahino kiate ia ‘a e mata-meʻa-hā-mai mo e ngaahi akonaki ‘a ‘ene tamaí pea mo e hili ‘ene maʻu ha fakahā ‘aʻana pē. Naʻá ne ‘ilo ai ʻoku fakakikihi hono ngaahi tokouá ‘iate kinautolu pē. Fakatotolo ‘i he 1 Nīfai 15:1–3, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻa nau aleaʻí.

Laineʻi ‘i he 1 Nīfai 15:6–7, ‘a e meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa e ngaahi tokoua ‘o Nīfaí pea tupu ai ‘enau fakakikihí. Fakatatau ki he 1 Nīfai 15:3, ko e hā ‘a e ‘uhinga naʻe faingataʻa ai ke mahino kiate kinautolu ‘a e ngaahi akonaki ‘a Līhaí?

Lau ‘a e 1 Nīfai 15:8, pea laineʻi ‘a e fehuʻi naʻe fai ‘e Nīfai ki hono ngaahi tokouá. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘e hoko ai ‘eni ko ha fehuʻi ‘uhinga lelei pē ke fai ‘e Nīfai hili ‘a e meʻa ne hoko kiate iá?

Laineʻi ‘a e tali ‘a hono ngaahi tokouá ‘i he 1 Nīfai 15:9. Ko e ‘uhinga ‘o e foʻi lea ko e he ‘i he veesi ko ‘ení ko e koeʻuhí. Ko hono fakalea ‘e tahá, naʻe fakamatala ange ‘e he ngaahi tokoua ‘o Nīfaí, “Kuo ‘ikai te mau fehuʻi ki he Eikí koeʻuhí he ‘oku ‘ikai lea mai ia kiate kimautolu.”

  1. Tau pehē ‘oku ‘i ai haʻo kaungāmeʻa ‘oku ‘ikai te ne kole ha tataki mei he ‘Eikí koeʻuhí he ‘oku ‘ikai tui ia te Ne tali mai ‘ene kolé. Ako ‘a e 1 Nīfai 15:11, peá ke fakalaulauloto ki he akonaki naʻe fai ‘e Nīfai ki hono ngaahi tokouá ‘o kau ki hono maʻu ‘o ha ngaahi tali mei he ‘Eikí. Hili iá peá ke fai ha tohi ki ho kaungāmeʻá ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘o poupouʻi ia ke ne kole ki he ‘Otuá ‘i he tui. Fakakau ‘i he tohí ‘a e akonaki ‘a Nīfaí ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau mo hoʻo fakakaukau ‘o kau ki he lotú.

Ko e taha ‘o e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘o e ongoongoleleí te tau lava ‘o ako mei he ngaahi meʻa naʻe fai mo e ngaahi meʻa naʻe hoko kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá, kapau te tau kole ki he ‘Eikí ‘i he tui pea talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, te tau mateuteu ai ke maʻu ha fakahā mo ha tataki lahi ange meiate Ia.

  1. Fili ha taha ‘o e ongo fehuʻi ʻi laló, pea tali ia ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha meʻa te ke talaange ke tokoni ki ha mēmipa foʻou ‘o e Siasí ke mahino ki ai ‘a e meʻa ‘oku fie maʻu meiate kitautolu koeʻuhí ke akoʻi mo tataki kitautolu ‘e he ‘Eikí?

    2. ‘Oku anga fēfē ha hanga ‘e hoʻo ngaahi feinga ke ako ‘a e ngaahi moʻoni fakalaumālié mo fekumi ki he tataki ‘a e ‘Eikí ‘o tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ‘a e Laumālié pea mahino kiate koe ‘a e ongoongoleleí?

Vahevahe hoʻo tali ki he fehuʻi ‘i he ngāue ‘i ‘olungá ‘i he ‘aho hono hokó mo ha taha ‘o hoʻo mātuʻá, mēmipa kehe ‘o e fāmilí, taki ‘i he Siasí pe faiako. ʻI hoʻo fai iá, fakaafeʻi ‘a e tokotaha ko iá ke vahevahe ha ngaahi meʻa ne hoko kiate ia ʻi ha taimi naʻá ne feinga ai ‘i he tui ‘i haʻane fekumi ke maʻu ha tokoni mo ha tataki mei he Tamai Hēvani.

1 Nīfai 15:12–20

‘Oku fakamatala ‘a Nīfai ki hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki ‘o ‘Isilelí

Naʻe puputuʻu ‘a e ngaahi tokoua ‘o Nīfaí ‘i he kikite ‘a Līhaí mo ‘ene ngaahi akonaki ‘o kau ki he ‘akau ko e ʻōlivé pea mo e kau Senitailé (vakai, 1 Nīfai 15:7; vakai foki, 1 Nīfai 10:12–15). Naʻe fakamatalaʻi ‘e Nīfai, ‘oku fakataipe ‘e hono fakamoveteveteʻi ‘o e ngaahi vaʻa totonu ‘o e fuʻu ‘ōlivé ‘a hono fakamoveteveteʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie ‘o e fale ‘o ‘Isilelí (‘a ia ko e kakai ‘o e fuakava ‘o e ‘Otuá) koeʻuhi ko ‘enau talangataʻá. Tupu ‘i honau fakamoveteveteʻí naʻe mole meiate kinautolu ‘a e ‘ilo ‘o e ongoongoleleí, kae ʻumaʻā honau tuʻunga ‘i heʻenau hoko ko e kau mēmipa ʻo e fale ‘o ‘Isilelí. ‘Oku kau ki hono tānaki ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí, ‘a hono tali ‘e he kakai ‘o e māmaní ‘a e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea nau ‘iloʻi ko e kakai kinautolu ‘o e fuakava ‘a e ‘Eikí (vakai, 1 Nīfai 15:14–15).

Lau ‘a e 1 Nīfai 15:14, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa ‘e mahino ki ‘Isileli kuo fakamoveteveteʻí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí.

Naʻe akoʻi ‘e Nīfai, ko kinautolu ‘oku nau kau mai ki he Siasí ‘oku hangē pē ia hano fakahoko kinautolu ki he fuʻu “ʻōlive totonú” (1 Nīfai 15:16). Naʻá ne toe pehē foki, ‘e hangē pē ko hono fakamoveteveteʻi ‘o e fale ‘o ‘Isilelí, ‘e hoko ʻa hono toe fakahoko ki he fuʻu ‘ōlivé pe ko e tānakí “‘e fakafou mai ia ‘i he kau Senitailé” (1 Nīfai 15:17). ‘E tokoni kapau ‘e mahino ‘oku ‘i ai ha ngaahi ‘uhinga lahi “ʻi he folofolá” ki he, kau Senitailé. ‘Oku faʻa ngāue ʻaki ia he taimi ‘e niʻihi ke fakahingoa ʻaki ha kakai ‘oku ʻikai te nau kau ‘i he hako ‘o e kau Siú, pea ‘uhinga he taimi ‘e niʻihi ki he ngaahi fonua ‘oku ‘ikai te nau maʻu ‘a e ongoongoleleí, neongo ‘oku ‘i ai ha toto ‘o ‘Isileli ‘i he kakaí. ‘Oku faitatau ‘a e fakaʻuhinga fakamuimuí mo e anga hono fakaʻuhingaʻi ‘o e foʻi leá ‘i he Tohi ‘a Molomoná” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Senitailé,” scriptures.lds.org).

ʻĪmisi
lotu ʻa ha finemui

‘Oku fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene ngaahi talaʻofá pea manatuʻi ‘Ene ngaahi fuakava mo ‘Ene fānaú. Ko Hono finangaló ke maʻu ‘e Heʻene fānau kotoa pē ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e ongoongolelei taʻengatá (vakai, 1 Nīfai 15:18). ‘E hoko hoʻo ngaahi feinga ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí ki ho ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí mo hoʻo tukupā ke fakahoko ha ngāue fakafaifekau leleí, ko ha tokoni ki hono fakahoko ‘o e kikite ‘a Līhaí.

1 Nīfai 15:21–36

‘Oku tali ‘e Nīfai ki he ngaahi fehuʻi ‘a hono ongo taʻoketé ‘o kau ki he mata-meʻa-hā-mai ‘a Līhaí mei he ngaahi meʻa naʻe hoko kiate iá.

‘Oku fakamatalaʻi ‘i hono toe ‘o e 1 Nīfai 15 ‘a e ngaahi fehuʻi na‘e fai ange ‘e he ongo tokoua ‘o Nīfaí kiate ia ‘o kau ki he misi ‘a Līhaí. Naʻe fehuʻi ʻe he ongo taʻokete ʻo Nīfaí, “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e vaʻa ukamea ʻa ia naʻe mamata ki ai ʻa ʻetau tamaí, ʻa ia naʻe fakatau ki he fuʻu ʻakaú?” (1 Nīfai 15:23.) Lau ‘a e tali ‘a Nīfai ‘i he 1 Nīfai 15:24–25, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku talaʻofa mai kiate kinautolu ‘oku nau fakafanongo fakamātoato ki he folofola ‘a e ‘Otuá. Laineʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ʻi he lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoní ‘oku faitatau mo e meʻa naʻe akoʻi ‘e Nīfai ‘o kau ki he mālohi ‘o e folofola ‘a e ‘Otuá.

  • “ʻOku ‘ikai ngata ‘i hono tataki kitautolu ‘e he folofola ‘a e ‘Otuá ki he fua ‘a ia ‘oku lelei lahi hake ‘i he meʻa kotoa pē, ka te tau lava foki ‘o maʻu pea fakafou ‘i he folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e mālohi ke fakafepakiʻi ‘a e ‘ahiʻahí, mo e mālohi ke taʻofi ‘a e ngāue ‘a Sētane mo ‘ene kau talafekaú.”

  • “ʻOku maʻu ‘e he folofola ‘a e ‘Otuá … ‘a e mālohi ke fakamālohia ‘a e Kāingalotú pea fakamahafu ‘a kinautolu ‘aki ‘a e Laumālié ke nau lava ‘o fakafepakiʻi ‘a e koví, pea piki maʻu ki he leleí, pea maʻu ‘a e fiefia ‘i he moʻuí ni.

  • “Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu te nau fekumi pea talangofua ki Heʻene folofolá—ko e lavameʻa ʻi he anga-māʻoniʻoni, mālohi ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolú mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, maʻu ʻa e tataki ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó pea mo e fakamoʻui ‘o e laumālié. … Neongo haʻatau faivelenga ‘i ha ngaahi tafaʻaki kehe, ka ‘oku ‘i ai ha ngaahi tāpuaki ‘oku toki maʻu pē ʻi he folofolá, pea toki ‘omi pē ‘i he folofola ‘a e ‘Eikí mo e piki maʻu ki ai ‘i heʻetau fononga atu ‘i he fakapoʻulí ki he ‘akau ‘o e moʻuí” (“The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 80, 82).

‘Oku mahuʻinga ke tau piki maʻu ki he folofola ‘a e ‘Otuá ‘i heʻetau ako ‘a e folofolá, lotú, mo e fanongo ki he kau taki fakalaumālié.

  1. Tā ha tuʻuaki ‘o e folofola ‘a e ‘Otuá ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Manatuʻi ke fakakau ‘a e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ‘e Nīfai kiate kinautolu ‘oku nau piki maʻu ki he folofola ‘a e ‘Otuá. Mahalo te ke fie hiki foki ha lisi ‘o e ngaahi feituʻu ‘oku maʻu mei ai ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá.

ʻĪmisi
talavou ‘oku lau folofola

Fakakaukau ke hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 1 Nīfai 15:24–25: ʻOku fakamālohia kitautolu ‘e heʻetau ako mo muimui fakaʻaho ki he folofola ‘a e ‘Otuá mei he ngaahi ‘ahiʻahi ‘a Sētané.

  1. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ke tokoni ki hono fakamālohia ho‘o fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ‘ení.

    1. Ko e hā ha meʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo ako fakatāutaha ‘a e folofolá kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ‘oku moʻoni ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení?

    2. Te ke lava fēfē ‘o ‘iloʻi ‘oku moʻoni ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení?

Naʻe taki atu ‘a e kakai ‘i he misi ‘a Līhaí ʻa ia naʻa nau piki maʻu ki he vaʻa ukameá pea nau ʻalu atu ‘i he ‘ao fakapoʻulí ‘o nau aʻu ki he ‘akau ‘o e moʻuí. ʻI he 1 Nīfai 15:26, naʻe kole ʻe he ngaahi tokoua ʻo Nīfaí kiate ia ke ne fakamatalaʻi ange ‘a e vaitafe naʻe tafe ofi mai ki he ‘akau ‘o e moʻuí. Vakai ki he 1 Nīfai 15:27–29, pea feinga ke ʻiloʻi ‘a e meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e he vaitafé.

Lau ‘a e 1 Nīfai 15:32–36. Ko e hā nai ʻa e ‘uhinga naʻe faingataʻaʻia ai ‘a e ngaahi tokoua ‘o Nīfaí ‘i he ngaahi akonaki ko ‘ení?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e fē ha ngaahi konga ‘i he misi a Līhaí mo hono ngaahi fakaʻuhingaʻi ‘e Nīfaí ‘oku hā mei ai ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi tokoua ‘o Nīfaí?

    2. ‘Oku anga fēfē haʻo vakai ki he ‘ofa mo e tokanga mai ‘a e ‘Otuá kiate koe ‘i he 1 Nīfai 15?

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 1 Nīfai 15 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki