Seminare
Iunite 6: Aso 4, 2 Nifae 9–10


Iunite 6: Aso 4

2 Nifae 9–10

Folasaga

I lesona na muamua atu sa e suesue ai i le molimau a Iakopo e uiga i le mea o le a fai e Iesu Keriso mo i tatou e ala i Lana Togiola. I le lesona lenei o le a e faamaeaina ai le suesueina o le 2 Nifae 9 ma le aso muamua o le lauga a Iakopo ma iloa ai le mea e ao ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le Togiola. Sa lapatai mai Iakopo i le faia o faaiuga e taitai atu ai i le vavaeeseina mai le Atua, ma sa ia valaauliaina tagata uma ia o mai ia Keriso ma ia laveaiina. O le a e faitau foi i le 2 Nifae 10 ma suesue mea na ta’u mai e Iakopo i tagata i le aso na sosoo ai. Sa toe aoao mai Iakopo e faapea, e ui lava o le a faataapeapeina Isaraelu ona o le agasala, ae o le a manatua e le Alii Ana feagaiga ma i latou, ma o le a Ia faapotopoto mai i latou pe a latou salamo ma toe foi mai ia te Ia. Fai mai Iakopo sa “leai se isi lava atunuu i luga o le lalolagi latou te faasatauroina lo latou Atua” (2 Nifae 10:3). Sa Ia muai tauina mai o Amerika o le a avea ma laueleele o le saolotoga, puipuia mai atunuu uma, ma e leai ni ona tupu e i ai. Sa molimau mai Iakopo e ao i se tagata ona gauai atu i le finagalo o le Atua ma manatua e na o le alofa tunoa lava o le Atua e mafai ai ona laveaiina i latou.

2 Nifae 9:28–54

Sa lapatai mai Iakopo i amioga ma uiga faaalia ia o le a vavaeeseina ai i tatou mai le Atua ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso.

Ona o le Pau ma ona o a tatou lava agasala, o lea e manaomia ai e i tatou taitoatasi se Faaola. Na molimau mai Iakopo e faapea, o le Togiola e ala mai ai le faasaolotoina o i tatou mai taunuuga o le Pau ma e mafai ona faatoilaloina a tatou agasala ma maua le ola faavavau. Na faaaoga e Iakopo le faatusa o se pa ma le ala e faailoa mai ai lenei mea. Faitau le 2 Nifae 9:41, ma vaai pe na faapefea ona faamatala e Iakopo le auala e ao ona tatou savavali ai ina ia maua le ola e faavavau. Mafaufau loloto i fesili nei: E te manatu o le a le uiga o le “o mai i le Alii”? (Mafaufau faapea o loo e i le ala o le a e latalata atili atu ai i le Faaola.) O le a le uiga ia te oe “o le ala [i le Faaola] e vaapiapi, ae ua taatia tonu i se ala sa’o”?

Ata
auala lavelave ma se auala sa’o agai i le ogatotonu

Sa faamatala e Iakopo le Faaola o “le leoleo o le faitotoa.” O lenei mea o se faafaatusa o le matafaioi a le Faaola i le avea ai ma o tatou faamasino. O Ia e tuuina mai faamanuiaga o Lana Togiola ia i tatou e faavae i o tatou uiga faaalia ma amioga. Na aoao mai foi ma le patino ia Iakopo i tatou i auala e aafia ai lo tatou gafatia ona o mai i le Faaola ona o o tatou uiga faaalia ma amioga.

  1. Ina ia fesoasoani ia e iloa uiga faaalia, mafaufau, ma amioga e mafai ona taitai atu ai i tatou i le Faaola, fai mea nei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Tus se laina agai i lalo i le ogatotonu o se itulau atoa i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ma tusi ai Taumamao o i Tatou Lava mai ia Keriso i le tasi itu ae o le O Mai ia Keriso i le isi itu.

    2. Faitau le 2 Nifae 9:27–39, ma faailoa soo se amioga po o uiga faaalia lea na lapatai mai Iakopo e mafai ona faataumamao ai i tatou mai le Faaola. Fai se lisi o mea e te maua e i ai i le koluma :Taumamao o i Tatou Lava mai ia Keriso” i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Atonu foi e te manao e faailoga mea e te maua i au tusitusiga paia. (Ia manatua o le 2 Nifae 9:28–29 o se fuaitau o le mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala iloagofie ina ia mafai ona e mauaina i le lumanai.)

    3. Filifili se amioga po o se uiga faaalia se tasi e te maua, ma tali le fesili lenei i se itulau e ese mai i lau api mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e lenei amioga po o le uiga faaalia ona taofia i tatou mai le o mai ia Keriso ma maua faamanuiaga atoatoa o Lona Togiola?

    4. I le faaopoopo atu i le lapataiga e uiga i amioga ma uiga faaalia e faataumamao ai i tatou mai le Alii, na aoao mai Iakopo e uiga i amioga ma uiga faaalia o le a fesoasoani tatou te o mai ai ia Iesu Keriso. Faitau le 2 Nifae 9:23, 42, 45–46, 49–52, ma su’e po o le a le mea na aoao mai e Iakopo o le a aumai ai i tatou i le Alii. Lisi mea e te maua i le koluma o lau siata “O Mai ia Keriso”

Ata
Iesu Keriso

O le suesueina o le 2 Nifae 9:28–54, e te aoaoina ai le mataupu faavae: O le filifili e o mai ia Keriso ma ola e tusa ai ma Lona finagalo, e mafai ai ona tatou maua faamanuiaga atoatoa o le Togiola.

  1. Ina ia fesoasoani ia te oe e faatatau mea ua e aoaoina, tusi au tali i fesili i galuega e lua pe sili atu o loo i lalo i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. I le 2 Nifae 9:23 e te faitau ai na poloaiina i tatou e le Alii ia salamo ma ia papatisoina. E ui atonu ua uma ona e papatiso, e faapefea ona fesoasoani le faafouina o feagaiga o le papatisoga e ala i le faamanatuga ona fesoasoani e te sau ai i le Alii ma maua faamanuiaga o Lona Togiola?

    2. O le a lou manatu i le uiga o le i ai o le “faatuatua atoatoa i le Paia e Toatasi o Isaraelu” (2 Nifae 9:23)? O a nisi o auala o loo e faaalia ai i le taimi nei le faatuatua i le Alii?

    3. O le a le uiga o le “liliu ese ia mai ia outou agasala”? (2 Nifae 9:45)? O le a se mea e fesoasoani e te liliu ese ai mai au agasala?

    4. O a nisi o faataitaiga o le faaaluina o tupe “mo mea ua leai se aoga” pe o le galue “mo mea e le ma’ona ai” (2 Nifae 9:51)? E mafai faapefea ona fesoasoani le aloese mai le tiapolo po o tuliloaga faaletaua e te sau ai i le Alii? E mafai faapefea ona e faapalenia lelei le ala e faaalu ai lou taimi i gaoioiga eseese o le aoga, suesuega, Lotu, mea faafiafia, ma fegalegaleaiga?

    5. O a nisi o auala e mafai ona e “fiafia i mea e le faaleagaina” (2 Nifae 9:51)?

    6. Sa uunaia e Iakopo le nuu e “avatu le faafetai” ma ia “olioli o outou loto” (2 Nifae 9:52). Aisea e te manatu ai e taua ona mulimuli i lenei fautuaga a o e taumafai e sau i le Faaola?

  2. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe na faapefea ona e latalata atili i le Faaola ona o se amioga ma se uiga faaalia e tasi pe sili atu na e suesueina.

Ata
faailoga o le mau tauloto
Mau Tauloto—2 Nifae 9:28–29

O le a se mea o loo e faia ua faaaoga lelei ai ou avanoa o loo i ai nei faaleaoaoga? O a ni au fuafuaga i le lumanai mo au aoaoga?

Faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, ma vase lalo o faamanuiaga lea e mafai ona sau mai le aoaoina: “E te feagai ma luitau tetele o loo taooto mai i le lumanai. O loo e agai atu i se lalolagi o le vevela o le faatautava. E tatau ona e maua aoaoga uma e te mafaia. Ua faatonuina i tatou e le Alii e uiga i le taua o aoaoga. O le a e agavaa ai mo avanoa sili atu. O le a faaauupegaina ai oe e fai se mea aoga i le lalolagi tele o avanoa o loo taooto mai i luma atu. Afai e mafai ona e alu i le kolisi ma o ou moomooga na, ona fai lea. Afai e te le manao e aoga i le kolisi, ona alu lea i se aoga faamatata eseese pe faapisinisi e faama’ai ai ou tomai ma faateleina ai lou gafatia” (“Converts and Young Men,” Ensign, Me 1997, 49–50).

Faitau le 2 Nifae 9:28, ma faailoa le mea na fai mai Iakopo o ni mailei o le aoaoina ma le uiga faaalia sese.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a lou manatu o le uiga o le faamatalaga “pe a aoaoina i latou ua latou manatu ua popoto i latou”?

    2. O a mea e matautia ai le mafaufau e faapea ua tatou popoto atu nai lo o se matua, lo tatou epikopo po o le peresitene o le paranesi, le perofeta, po o lo tatou Tama Faalelagi?

Faitau le 2 Nifae 9:29, ma sue mai le mea e tatau ona e manatua a o e sailia le aoaoina.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ia tali ai le fesili lenei: O a ni auala e mafai ona fesoasoani ai ia te oe le suesue ma le filiga i tusitusiga paia e te ola ai e tusa ma le mataupu faavae o loo i le 2 Nifae 9:29?

2 Nifae 10

Ua uunaia e Iakopo lona nuu ia olioli ma o mai i le Alii

I le aso lona lua o lana aoaoga, sa toe molimau atu ai Iakopo e uiga i le mana laveai o le Alii mai taunuuga o le agasala. Sa aoao foi e Iakopo lona nuu i auala e tatau ona latou tali atu ai i le meaalofa alofa mutimutivale o le Togiola. Faitau le 2 Nifae 10:20, 23–25, ma faailoga fasifuaitau o loo faailoa mai ai mea na aoao mai e Iakopo e tatau ona tatou faia e tali atu ai i le taulaga a le Faaola mo i tatou.

  1. Tali se tasi o fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Mafaufau i mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola, aisea e te manao ai ia “manatua [pea] o ia” (2 Nifae 10:20)?

    2. Aisea e te manatu ai o le faataatia ese po o le salamo i se mea o loo e faia e sese o le a faaalia ai lou loto faafetai ma lou alofa mo le Faaola?

    3. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola ua fesoasoani e te lagona ai le faamoemoe nai lo o le “faatautau i lalo” o lou ulu i le lotovaivai?

O se fasifuaitau taua i le mataupu lenei o le “faaleleia outou lava ma le finagalo o le Atua” (2 Nifae 10:24). O lona uiga e tatau ona tatou toe faatuina se mafutaga vavalalata ma le Alii lea tatou te usiusitai ai ma ia tatou ogatasi ma Lona finagalo. Toe faamanatu soo se mau sa e faailogaina i le 2 Nifae 9–10. Saili le taitaiga a le Agaga Paia a o e iloiloina se mea e mafai ona e faia e faaleleia ai oe lava ma le finagalo o le Atua.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 9–10 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi