Seminare
Iunite 31: Aso 2, Moronae 1–5


Iunite 31: Aso 2

Moronae 1–5

Folasaga

Ina ua maea lona faapuupuuina o papatusi a Eteru, sa faamatalaina e Moronae sa ia “manatu o le a ou le toe tusia ni isi mea” (Moronae 1:1). Peitai, sa faapolopoloina o ia ina ia, “tusia ni nai faaopoopo itiiti, atonu o le a aoga” ia i latou i aso mulimuli (Moronae 1:4). Moronae 1–5 ua faamaonia le faamaoni o Moronae ia Iesu Keriso. Sa latou otootoina foi ni faatonuga mo sauniga taua o le talalelei, e aofia ai le faatautaiga o le faamanatuga.

Moronae 1

Sa fealualuai Moronae mo le saogalemu o lona ola ma faaauau pea ana tusitusiga

Na faamatala e Elder David E. Sorenson, o se tagata faamalolo faamamaluina o Fitugafulu, le tala lenei e uiga i se tamaitai talavou o le sa maua le lototele e tu atu ai mo ona talitonuga:

“Sa valaaulia se tama teine a se tasi o le ma fanau e igoa ia Jennifer e o ma nisi o ana uo o le aoga e aai ma o i se tifaga. Na malilie uma teineiti i le tifaga o le a matamata ai, ma sa fiafia foi Jennifer e alu. Ae peitai, o le teine sa alu e faatau pepa o le tifaga mo le latou vaega, na toe foi mai ma pepa mo le isi tifaga e ese nai le ata na latou fuafua i ai! Fai mai a ia, ‘O se ata manaia, ma e le talafeagai mo tagata i lalo o le 17 tausaga.’

“Sa tei Jennifer, sa le talitonu i le vave ona suia o le tulaga na i ai. Peitai, o le mea e laki ai, ua leva ona tonu i le mafaufau o Jennifer ae lei oo o ia i lea tulaga, na te le matamata lava i ni tifaga faasaina. Sa mafai ona ia tu mauai ma fai atu i ana uo, “e le mafai ona ou matamata i se ata tifaga faasaina. E le mafai ona faatagaina e o’u matua.’ Ma na tali atu teineiti, ‘Se tatou o! E leiloa lava e ou matua!’ Ona o lea luitau, sa fai atu ai Jennifer, ‘Ia, o le mea moni lava e le afaina pe iloa e ou matua. Ae ou te le alu lava i ni ata tifaga faasaina!’

“Sa le fiafia ana uo ma taumafai ina ia alu o ia i le tifaga. Sa latou fai atu ua ia ‘faaleagaina mea uma.’ Ina ua fiu ae le ioe lava o ia, sa togi atu i ai lana pepa ma lana sui ma tiai ai o ia ona o le tifaga faasaina. Na iu ina avea o se po sa matua faatumulia i le teenaina o ia e ana uo. Peitai o se taimi sili mo Jennifer ma lo latou aiga. Sa ia maua le talitonuga atoatoa, le taua o ia lava, ma le mana faaleagaga” (“E le Mafai Ona e Fafagaina se Gata Uogo,” Liahona, Iulai 2001, 48).

Faitau le Moronae 1:1–3, ma tagai pe na faapefea ona tu na o Moronae mo ona talitonuga. Sa faaalia uma e Moronae ma le afafine o se tasi o fanau a Elder Sorensen ni auala ia e mafai ai e ni tagata ona tutu atu mo le mea latou te iloa e sa’o. E mafai foi ona outou faia ni faaiuga laiti i aso uma ia e faaalia ai lou faatuatua, usiusitai, ma le naunautaiga ina ia mulimuli ia Keriso.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se taimi sa e filifili ai e tu atu mo ou talitonuga pe na faaalia ai lou faatuatua e ala i le usiusitai.

Mafaufau e uiga i le auala e mafai ona lelei atu ai lou tu atu mo lou talitonuga ia Iesu Keriso. Faitau le Moronae 1:4 ina iloa ai le mafuaaga na filifili ai Moronae ina ia tusitusi atili. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga ma le uunaiga a Moronae ina ia tusitusi atili i fanau a i latou o loo sailia lona ola? O le a se mea e te ono tusia mo au lava fanau i le lumanai lea o le a faamanuiaina ai i latou? Ao e suesue i le Moronae 2–5, mafaufau i mea sa filifili Moronae e tusi lea “o le a aoga” ia te oe (Moronae 1:4).

Moronae 2

Ua faamaumau e Moronae ni faatonuga i le faaee atu o le meaalofa o le Agaga Paia

Mafaufau i lou aafiaga i le faamauina o se tagata o le Ekalesia ma le tuuina o lima i luga o lou ulu ina ia mafai ona e maua le meaalofa o le Agaga Paia. O le a se mea e te manatuaina e uiga i lenei sauniga? Faitau le Moronae 2:1–3, ma mafaufau pe faapefea ona avea le meaalofa o le Agaga Paia ma se faamanuiaga i lou olaga.

O se tasi o upumoni o le talalelei o loo aoaoina i nei mau o le: O tagata o le ekalesia agavaa o loo umia le pule o le perisitua e mafai ona faaeeina le meaalofa o le Agaga Paia i tagata ua papatiso e ala i le faaee atu o lima.

Moronae 3

Ua faamaumauina e Moronae faatonuga i le faauuina o tagata i tofi o le perisitua.

Na e vaai muamua i se faamaumauga o le laina o le pule o le perisitua a se tagata? O lenei faamaumauga e faaalia ai po o ai na faauuina i se tagata le perisitua ma po o ai sa faauuina lena tagata ma faaauau ai lava sei oo i tua ia Iesu Keriso. Masalo e i ai sau kopi o lau lava laina o le pule o le perisitua pe na vaai i ai i se uso po o le tama. Mafaufau i le taua o le mafai ona sue le laina o le pule e oo sao lava ia Iesu keriso ao e faitau i le faamatalaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

E manino lava o le galue i le pule faalelagi e sili atu mea e moomia ai nai lo se maliliega faalauaitele. E le mafai ona faagaoioia i aoaoga faafaifeau po o se poloaiga mai le faapotopotoga. E leai, i le galuega faatagaina a le Atua e ao ona i ai le mana e sili atu nai lo lea ua umiaina e tagata o le faapotopotoga, po o feoai i auala, po o seminare—o se mea moni lea na silafia e le toatele o tagata na sailiili faamaoni i mataupu faalelotu ma faalauiloaina mai faalauaitele mo le tele o tupulaga lea na oo atu ai lava i le Toefuataiga. …

E mafai e i tatou o loo i totonu o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso ona sailia ma mauaina le laina o le pule o le perisitua o loo faatinoina e le tiakono sili ona fou i totonu o le uarota, o le epikopo o loo pulefaamalumalu ia te ia, ma le perofeta o loo pulefaamalumalu ia i tatou uma lava. O lena laina e tau atu lava i tua i se laina e le motusia i agelu avefeau o e na omai mai le Alo o le Atua lava Ia e tuuina mai lenei meaalofa e le mafaatusalia mai le lagi(“O le Mea ua Sili Ona Tulagaese ai i Tatou,” Ensign po o Liahona, Me 2005, 44)

O tagata uma e mauaina le perisitua Arona po o le Mekisateko ua faauuina foi i se tofi o le perisitua e aofia ai ni tiute faapitoa. Faitau le Moronae 3:1–4, ma vaai pe faapefea ona faauuina tagata i tofi o le perisitua, e aofia ai tofi o le faitaulaga po o le aoao.

Atonu e te manao e tusi le upumoni lenei i au tusitusiga paia i talaane o nei fuaiupu: O tagata e faauuina i tofi o le perisitua i le faaee atu o lima o i latou o i ai le pule.

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e te manatu ai e taua mo se tagata le faauuina i se tofi o le perisitua e se tasi o le ua uma ona umia le perisitua?

    2. E faapefea ona taua ia te oe le mauaina o le pule o le perisitua i totonu o le Ekalesia po o i totonu o lou aiga?

Moronae 4–5

Ua faamatala e Moronae le auala e faataunuu ai le faamanatuga

Ata
falaoa ma le vai i luga o le laulau o le faamanatuga
  1. Mafaufau e uiga i faatusa o le faamanatuga ma e uiga i ou aafiaga o le ‘ai ma le inu i le faamanatuga. Ona fai lea o mea nei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Mai lou mafaufau, i le mea sili e te mafaia, tusi se tasi o tatalo o le faamanatuga, a le mo le falaoa po o le vai.

    2. A uma ona iloilo ia tatalo nei o le faamanatuga (tagai Moronae 4:3; 5:2) ma siaki le mea sa e tusia i le vaega muamua o lenei galuega atofaina, tusi e uiga i se vaega o se tasi o tatalo o le faamanatuga lea e tu matilatila mai ia te oe, ma faamatala mai pe aisea e taua ai lena vaega o le tatalo ia te oe.

Sa faaaofia e Moronae ia tatalo mo le faatautaia o le faamanatuga i lana talafaamaumau ona sa ia lagona “o le a aoga” i tagata “i se aso i le lumanai” (Moronae 1:4). Faitau le Moronae 4:1–3 ma le 5:1–2, ma faailoa mai fuaitau ia e faamatalaina le mea e faatusa i ai le falaoa ma le vai. A o e faitau, atonu o le a aoga le manatua e faaaoga e le Ekalesia i lenei vaitaimi le vai i le faamanatuga nai lo le uaina o se taunuuga o se faaaliga na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita (tagai MF&F 27:2).

Aotele mai le faamoemoega o le faamanatuga e ala i le faamaeaina o le faamatalaga lenei: O faatusa o le faamanatuga e fesoasoani ia i tatou ina ia manatua .

Mafaufau pe aisea e taua ai ia te oe le tino ma le toto o le Faaola.

O le puapuagatia faaletino, maliu, ma le Toetu o le tino o le Faaola ma Lona puapuagatia matautia faaleagaga, na faamaonia e ala i le faamaligiina o Lona toto, ua mafai ai ona faamagaloina agasala mo tagata uma o e faatino le faatuatua ia te Ia ma salamo. O faatusa o le faamanatuga e fesoasoani ia i tatou ia manatua ai le Togiola a Iesu Keriso.

  1. Tali se tasi o fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E faapefea e le mafaufau loloto faamaoni i le Togiola a le Faaola i le taimi o le faamanatuga ona fesoasoani pe faamalosia oe faaleagaga?

    2. O le a se mea e mafai ona e faia ina ia taulai atili atu ai i le manatuaina o le Togiola a le Faaola i le taimi o le faamanatuga?

Ina ia fesoasoani ia te oe ia malamalama i le mea sa e folafola atu e fai pe a e ‘ai ma inu i le faamanatuga, iloilo le Moronae 4:3 ma faatumu le siata lenei:

O le mea ou te osifeagaiga e fai

O lou manatu i le uiga o le tausia o lenei vaega o le feagaiga

O le a se mea e mafai ona ou faia e tausia lelei ai lenei vaega o le feagaiga

1.

2.

3.

Ua tatou aoao foi mai le Moronae 4:3 a o tatou tausia ma le faamaoni la tatou vaega o le feagaiga o le faamanatuga, e mafai ona tatou maua le Agaga o le Alii e faatasi ma i tatou e le aunoa.

Ao e faitau i le faamatalaga lenei mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefulua, mafaufau e uiga i le auala na e maua ai se aafiaga o le meaalofa o le Agaga Paia i auala sa ia ta’ua: “E mafai ona avea le Agaga o le Alii ma o tatou taiala ma o le a faamanuiaina i tatou i le faasinoala, faatonuga ma le puipuiga faaleagaga i la tatou malaga i le olaga nei” (“Ina ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou,” Ensign po o Liahona, Me 2006, 31).

Mafaufau loloto i le Togiola a le Faaola ao e ‘ai ma inu i le faamanatuga i le Aso Sa. Taumafai e tausi ia vaega o le feagaiga ia sa e faailoa mai i le siata ina ia mafai ona e maua le Agaga o le Alii e faatasi ma oe e le aunoa.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Moronae 1 5 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi