Seminare
Iunite 23: Aso 1, Helamana 10


Iunite 23: Aso 1

Helamana 10

Folasaga

Ina ua faaiuina le faamasinoga mo le fasiotia o le faamasino sili (tagai Helamana 7–9), na amata ona toe foi atu Nifae i lona lava fale. Na ia mafaufau loloto i mea na faaali atu e le Alii ia te ia ma popole foi e uiga i le amioleaga a tagata. I le taimi o le lotovaivai o Nifae, na fetalai atu le Alii ia te ia ma faamanuia o ia e faavavau i le mana o le faamauga. Na poloaiina e le Alii ia Nifae ia faaauau pea ona talai atu le salamo i tagata, o se poloai na vave ona usitaia e Nifae.

Helamana 10:1–11

Ua maua e Nifae le mana o faamauga

Mafaufau i se taimi na e taumafai ai i le mea sili e faia le mea sa’o, ae o tali na e maua mai i isi po o taunuuga na e ausia na eseese nai lo le mea na e faamoemoeina. I le Helamana 10 o le a e faitau e uiga i le ala na faamanuia ai e le Alii ia Nifae a o ia faaauau pea ona faatuatua i tulaga faigata.

Ina ua maea le faamamāina mai le fasiotia o le faamasino sili, na iloa e Nifae e lei tali atu tagata i le faatuatua ma le salamo i le mavae ai ona molimauina o le ogaoga o mea na tutupu na taua i le Helamana 9. Na amata ona toe foi atu Nifae i le fale ma le lagona o le lotovaivai. Faitau le Helamana 10:1–3, ma vaavaai mo mea na manatunatu loloto i ai Nifae a o ia savali i le fale. Atonu e te manao e faailoga taimi taitasi e ta’ua ai le upu manatunatu loloto i nei fuaiupu. O le manatunatu loloto o lona uiga o le mafaufau ma mafaufau loloto, masani lava i tusitusiga paia po o isi mea a le Atua. Pe a tuufaatasia ma le tatalo, o le manatunatu loloto i mea a le Atua atonu e aumaia ai faaaliga ma faateleina ai le malamalamaaga.

Mafaufau e uiga i fesili nei:

  • O le a le mea sa manatunatu loloto i ai Nifae?

  • Aisea na ia lagona ai le “lotovaivai,” po o le faanoanoa?

  • O le a le mea na tupu a o ia manatunatu loloto?

O se mataupu faavae o loo faaalia i le Helamana 10:1–3 o le: O le manatunatu loloto i mea a le Atua e saunia ai i tatou ia maua faaaliga. O isi faataitaiga i tusitusiga paia e faaalia ai foi lenei mataupu faavae: Na manatunatu loloto Nifae i mea na aoaoina e lona tama, o Liae, ma na iloaina lo latou moni a’ia’i (tagai 1 Nifae 10:17; 11:1); o le alii talavou o Iosefa Samita na “mafaufau loloto … pea lava pea” i le Iakopo 1:5 ma faaalia le mea moni ia te ia (tagaiIosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–19); ma na manatunatu ma mafaufau loloto Peresitene Iosefa F. Samita i mau e faatatau i le togiolaina o e ua oti ma na faaali mai ia te ia le mea moni (tagai MF&F 138:1–6, 11).

Ae peitai, o le tele o faaaliga e maua e tagata pe a manatunatu loloto i mea a le Atua, e le oo mai e ala i le faalogoina o leo, vaaia o faaaliga, po o isi ituaiga o auala iloga. Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea:

“O faaaliga ua tuuina mai i ni auala eseese, e aofia ai, mo se faataitaiga, miti, faaaliga, talanoaga ma avefeau faalelagi, ma uunaiga. O nisi o faaaliga e maua vave ma le malosi; o nisi e faifai malie ma tau le iloa. …

“… O le tele lava o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti mo sina taimi, ma e tuuina mai e tusa ma o tatou manaoga, agavaa, ma tapenapenaga. O na fesootaiga mai le Tama Faalelagi e faasolosolo malie mai ma le lē gaoia ma ‘to ifo i luga o [tatou agaga] e pei o le sau mai le lagi’ (MF&F 121:45). O lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e sili atu le taatele nai lo le seasea ona tupu, ma o loo manino i aafiaga a Nifae a o i a taumafai i ni faiga eseese a o lei faamanuiaina i le mauaina o papatusi apamemea mai ia Lapana (tagai 1 Nifae 3–4). …

“… O upumoni autu o le talalelei toefuataina sa le i auina atu i le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi e tasi i le Vao Paia. O nei oa anagata na faaalia ina ua talafeagai tulaga ma ua sa’o le taimi e [faaalia ai].

“Na faamatalaina e Peresitene Iosefa F. Samita le auala na tupu ai lenei mamanu o faaaliga i lona olaga: ‘A o tamaitiiti … e masani ona ou … ole atu i le Alii e faaali mai ia te au nisi o mea ofoofogia, ina ia mafai ona ou maua se molimau. Ae na taofia e le Alii mea ofoofogia mai ia te au, ma na faaali mai ia te au le upumoni, i lea fuaitau i luga o lea fuaitau … , seia oo ina Ia faia ia ou iloa ai ma le atoatoa le upumoni, ma seia oo ina aveesea le masalosalo ma fefe mai ia te au. …’ (in Conference Report, Apr. 1900, 40–41).

“O i tatou o tagata o le Ekalesia e foliga e faamamafaina tele faaaliga faaleagaga ofoofogia ma le matautia, tatou te ono le patipatia ai ma oo ai lava ina le amanaiaina le mamanu masani e faataunuuina ai e le Agaga Paia Lana galuega” (“O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 88).

  1. Tusi i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e uiga i se taimi ua e lagona ai na e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. O a ni tulaga na aumaia ai le faaaliga? Na faapefea ona fesoasoani le manatunatu loloto ia te oe e maua ai faaaliga? (Manatua o faaaliga e mafai ona oo mai i le tele o auala. E ono aofia ai ni taimi faafuasei po o le faifai malie o le faamaninoina ma le malamalama po o lagona o le filemu ma le faamautinoaga.)

Ata
teine i le vaomatua

Tuu ese se taimi e manatunatu loloto ai e le aunoa i lou olaga, e pei o taimi o sauniga lotu, a o lei faia ma pe a maea tatalo faaletagata lava ia ma suesuega o tusitusiga paia, pe a maea ona maimoa pe faalogologo i le konafesi aoao, a o anapogi, pe a o faamamaluina le Sapati.

Vaai faalemafaufau sa ia te oe se mea e tele lona taua ia te oe ma ua e manaomia ona tuu atu i se tausiga a se isi tagata. O ai o le a e faatuatuaina e tausiaina lena mea taua? Aisea o le a e filifilia ai lena tagata? O le a le mea na faia e lena tagata ua ia maua ai lau faatuatuaga?

Faitau Helamana 10:4–5, ma vaavaai mo le mafuaaga na faatuatuaina ai e le Alii ia Nifae. Le Faavaivai o lona uiga “e le faavaivai lava.” Manatunatu loloto i faataitaiga a tagata e te iloa na foliga mai na auauna atu i le Alii ma le le faavaivai e tusa lava po o le a le tulaga o loo i ai.

O le tali a le Alii ia Nifae i le Helamana 10:4 ua aoao mai ai le mataupu faavae: Ua faatuatuaina i tatou e le Alii i faamanuiaga ma tiutetauave pe a o tatou faamuamua Lona finagalo i a tatou lava [loto].

  1. Tali se tasi po o le sili atu o fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a auala o le a e iloa ai le finagalo o le Alii e faatatau i lou olaga?

    2. O le a se mea ua e faia i lou olaga talu ai nei e faaali atu ai i le Alii e sili atu ona taua Lona finagalo nai lo oe lava loto ma o le mea lena e te manao e mulimuli i ai i taimi uma?

    3. O le a se tasi o vaega o lou olaga lea e mafai ai ona sili atu ona e saili ma mulimuli i le finagalo o le Alii nai lo oe lava [loto]?

Faitau le Helamana 10:5–7, ma faailoa mai ia faamanuiaga ma folafolaga na tuuina atu e le Alii ia Nifae mo le faatuatuaina. Tusi ia faamanuiaga ma folafolaga i autafa o le fuaiupu talafeagai:

Fuaiupu 5:

Fuaiupu 6:

Fuaiupu 7:

O faamanuiaga ua faailoa mai i le Helamana 10:7 o se aoaoga faavae autu o le talalelei a Iesu Keriso: O le mana o faamauga e faamaufaailogaina i le lalolagi ma i le lagi. E te iloa nisi tagata i le tusitusiga paia o e na tuuina atu i ai lenei mana o faamauga? Atonu e te manao e faatusatusa le Helamana 10:7 i mau nei: 1 Tupu 17 (Elia); Mataio 16:15–19 (Peteru); Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:46 (Iosefa Samita).

Ata
Malumalu o Bern Suitiselani

Faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:9, ma faailoa mai mea na aoao e le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le mana o faamauga.

O ki lava ia e tasi o le mana o faamauga o loo umia i le asō e le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E pei lava ona mafai ona faatuatuaina e le Alii ia Nifae, ua silafia foi e le Alii le Peresitene o le Ekalesia o le a ia le faaaogaina lenei mana i se isi ala e ese mai i Lona finagalo. O lenei pule mo faamauga ua faamatuu atu i isi [alii] ua agavaa e umia le perisitua i le lalolagi, e mafai ai ona faamaufaailogaina sauniga o le perisitua i le lalolagi ma i le lagi.

Mafaufau e uiga i le faamatalaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faatatau i le taua o lenei mana o faamauga:

“O mea uma e le faamauina i lenei mana, e muta pe a maliliu tagata. Sei vagana ua faamauina se papatisoga i lenei mana tumau, e le mafai ona ulu atu se tagata i le malo selesitila selesitila; sei vagana ua faamauina se feagaiga o se faaipoipoga e faavavau i lenei pule, e le mafai ona faaeaina lena ulugalii i le lagi aupito maualuga o le lalolagi selesitila.

“Ua mafai ona tumau mea uma ma aogā ona o le mana o faamauga” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966, 683).

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E tusa ai ma le saunoaga a Elder McConkie, o le a le mea e tupu pe afai e le faamauina se sauniga e ala i lenei pule tatau?

    2. Na faapefea ona aafia lou olaga e lenei mana o faamauga, ma e faapefea ona e manao ia faamanuia ai lou olaga i le lumanai?

Faitau le faamautinoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea ua toefuatai mai le mana o faamauga a le Atua: “O malumalu, sauniga, feagaiga, faaeega paia, ma faamauga ua toefuataiina mai, i le tulaga tonu lava e pei ona valoia. O sauniga o le malumalu ua tuuina mai mo le toe faatasia ma le Alii ma faamau faatasi ai aiga e faavavau. O le usiusitai i feagaiga paia na osia i totonu o malumalu tatou te agavaa ai mo le ola e faavavau—o le meaalofa silisili lena a le Atua i tagata” (“Ia Saunia mo Faamanuiaga o le Malumalu,” Liahona, Oke. 2010, 42).

E tusa ai ma le saunoaga a Elder Nelson, o a mea e agavaa ai i tatou ia maua faamanuiaga folafolaina o le mana o faamauga?

Helamana 10:12–19

Sa usitai Nifae i le poloaiga a le Alii e talai atu le salamo i tagata

Pe na talosagaina oe e se matua, se pule o le galuega, se taitai e faia se mea ae na e tolopoina pe le’i faia mea na talosagaina ai oe? Mafaufau i le savali e te auina atu ina ua e tolopoina le faatinoina o mea na talosaga oe e faia.

Faitau Helamana 10:11–12, ma vaavaai mo le auala na tali atu ai Nifae i le poloaiga a le Alii mo ia e talai atu le salamo i tagata. O le a le mea tatou te faaali atu i le Alii pe a tatou tali vave atu i Ana fautuaga ma poloaiga?

  1. Faitau Helamana 10:13–18. Ona tusi lea, i lau tusi talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ni nai fuaiupu e uiga i mea ua e aoaoina mai i faataitaiga a Nifae i le tali atu i le poloaiga a le Alii. Tusi se auala se tasi e mafai ai ona e faaaogaina lenei mea i lou olaga.

Na faaalia i le faatuatua o Nifae le mafai ona faatuatuaina o ia e le Alii, ma sa faamanuiaina o ia i le mana ma le puipuiga sili.

Ata
aikona o le mau tauloto
Iloiloga o le Mau Tauloto

Mo se iloiloga o mau tautolo, faitau 1 Nifae 3:7; 2 Nifae 2:27; 2 Nifae 31:19–20; ma le Mosaea 2:17. Mafaufau pe faapefea ona faatatau nei fuaiupu o mau tauloto ia Nifae ma lana galuega i le Helamana 10.

Saili mo ni auala e faamuamua ai le finagalo o le Alii nai lo lou lava [loto] ma ia vave ona usiusitai. A o e auauna atu ma le faatuatua i le Alii e pei ona sa faia e Nifae, o le a Ia faatuatuaina ma faamanuiaina oe.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le asō i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Helamana 10 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi