Seminare
Iunite 22: Aso 2, Helamana 3–4


Iunite 22: Aso 2

Helamana 3–4

Folasaga

I le aluga o le taimi o loo faamatalaina i le mataupu muamua o Helamana, na olioli sa Nifae i le vaitaimi o le filemu ma na onosaia taimi o fefinauaiga. Na auai le faitau sefulu afe o sa Nifae i le Ekalesia i le vaitaimi o le filemu. Na mulimuli mai i lenei faamanuiaga, le tuputupu ae o le tele o tagata lotomaualalo o le Ekalesia i lo latou faatuatua e ui lava ina sauaina e i latou na avea ma tagata faamaualuluga. Ona o le toatele o sa Nifae na amata ona amioleaga, na aveesea uma ai a latou fanua i le itu i saute ia sa Lamana.

Helamana 3

E toatele sa Nifae sa malaga atu i le itu i matu, a o manuia le Ekalesia i le totonugalemu o le amioleaga ma sauaga.

Faitau le Helamana 3:1–2, ma matau e mo ni nai tausaga sa “leai ni finauga” i le lotolotoi o le nuu o sa Nifae. Faitau i le taimi nei leHelamana 3:3, 19, ma faailoa mai ni upu po o ni fasifuaitau e faaalia ai na i ai mea na suia i le au sa Nifae.

Helamana 3:4–16 ua faamatalaina ao tuputupu ae fefinauaiga i sa Nifae, na toatele tagata na siitia atu i le itu i matu. Na toatele sa Nifae na amata ona amioleaga ma faatasi atu i sa Lamana.

E ui lava i fefinauaiga ma le amioleaga, na filifili Helamana e ese le auala e ola ai. Na auauna atu Helamana o se faamasino sili i sa Nifae ma se perofeta foi ia i latou. Faitau Helamana 3:20, ma faailoa mai pe na faapefea ona faamatalaina ia Helamana. (O le upu faiga tutusa o lona uiga o le tulaga tutusa pe e aunoa ma le faaituau po o le alofa faapito.)

O le a le mea e faafiafiaina ai oe e uiga ia Helamana? Aisea e te manatu ai na sili atu ona ia tumau i le aluga o lenei vaitaimi o fefinauaiga ma le amioleaga? Atonu e te manao e faailoga le upu e le aunoa i le Helamana 3:20.

Faitau Helamana 3:22–26, ma faailoga le auala na suia ai sa Nifae mo le lelei sili atu. E toa fia tagata na auai i le Ekalesia?

Sa masani ona faaaoga e Mamona le fasifuaitau “ua faapea ona mafai ona tatou vaai,” “ua faapea ona tatou vaai,” ma le “ua tatou vaai” e faailoa mai ai upumoni sa ia manao ia tatou aoaoina. I le Helamana 3:27–30 o nei fasifuaitau ua faaaogaina soo, e faaalia ai na manao Mamona ia tatou aoaoina nisi o lesona taua. Faitau Helamana 3:27–30, ma faailoga fasifuaitau autu ma faailoa mai ia lesona na manao Mamona ia tatou aoaoina.

  1. Faamaea le galuega atofaina lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Tusi le mea na manao Mamona ina ia e iloa mai le Helamana 3:27–30 e uiga i le afioga a le Atua.

    2. Tusi pe na faapefea e au suesuega o tusitusiga paia ona fesoasoani ia te oe e aloese ai mai le amioleaga ma faatumau ai oe i luga o le ala e agai atu i le afioaga o le Atua.

Faitau Helamana 3:32–34, ma matau na i ai nisi o tagata o le Ekalesia na amata ona sauaina isi tagata o le Ekalesia. O tagata sa faasaua o e na faapea mai e latou te auai i le Ekalesia, ae sa faatumulia moni i latou i le faamaualuluga ma sa le talitonu i aoaoga a le Ekalesia. O a latou amioga na mafua ai ona pagatia tagata lotomaualalalo o le Ekalesia i le tele o mafatiaga. Mafaufau i le auala o le a faigata ai ona [e] alu i le lotu ma sauaina e isi tagata o le Ekalesia ona ua e filifili e mulimuli i perofeta ma poloaiga a le Atua.

Faitau Helamana 3:35 e iloa ai pe na faapefea ona amioai tagata o le Ekalesia i le vaitaimi na sauaina ma puapuagatia ai i latou.

  1. E faavae i au suesuega o le Helamana 3:35, tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Mata na faateleina pe na faaitiitia le faatuatua o tagata lotomaualalo o le Ekalesia i le vaitaimi o lo latou mafatiaga?

    2. O a mea na faia e tagata lotomaualalo o le Ekalesia na faamalosia ai lo latou faatuatua?

    3. O a faamanuiaga na maua e nei tagata o le Ekalesia?

E ala i le suesueina o le Helamana 3:33–35, e mafai ona tatou aoao ai e iloilo e tagata taitoatasi le auala o le a aafia ai o ia ona o sauaga ma mafatiaga. Faauma lenei faamatalaga e tusa ai ma mea na e aoaoina mai i nei fuaiupu: E ui lava i sauaga ma tofotofoga, e mafai ona faateleina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso a o tatou . (O loo i ai le tele o auala e faauma ai lenei fuaiupu.) Atonu e te manao e tusi lau fuaiupu i totonu o au tusitusiga paia i autafa o le Helamana 3:33–35.

  1. Ina ia fesoasoani ia te oe ia sili atu ona malamalama i aoaoga a nei fuaiupu, tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Na faapefea ona fesoasoani le tatalo ma le anapogi ia te oe i se taimi o sauaga po o tofotofoga?

    2. O le a sou manatu i le uiga o le gauai atu o lou loto i le Atua?

    3. O anafea na faateleina ai lou faatuatua ia Iesu Keriso i se vaitaimi o sauaga po o tofotofoga?

Faitau Helamana 3:36–37, ma faailoa mai le tulaga faaleagaga o le toatele o sa Nifae i le taimi na maliu ai Helamana.

Helamana 4

Ua aluese mai le Agaga o le Alii mai ia sa Nifae, ma ua manumalo ai sa Lamana i laueleele uma i saute a sa Nifae

E pei ona faamaumauina i le Helamana 4, i le mavae ai o le maliu o Helamana, o le faamaualuga ma fefinauaiga i totonu o sa Nifae na mafua ai ona auai atu le toatele o sa Nifae ia sa Lamana. Na tauina e sa Lamana se taua e faasagatau ia sa Nifae. Faitau Helamana 4:4–8, ma faailoga i luga o le faafanua le teritori e te manatu na manumalo ai sa Lamana.

Ata
Territory Map
  1. Ia vavae se itulau i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e ala i le tusiina o se laina sa’o agai i lalo i le ogatotonu o le itulau. I le pito i luga o le tasi itu o le itulau tusi ai: O fasifuaitau e faaalia ai uiga ma amioga a sa Nifae. I le isi pito o le itulau tusi ai: O fasifuaitau e faaalia ai le mea na tutupu ona o nei amioga. Faitau Helamana 4:11–13, 21–26, ma tusi ia le itiiti ifo ma le tolu fasifuaitau i lalo o ulutala taitasi.

O se tasi o mataupu faavae taua ua tatou aoao mai le Helamana 4 o lenei: O le faamaualuga ma le amioleaga e tuueseese ai i tatou mai le Agaga o le Alii ma tuua i tatou i lo tatou lava malosiaga. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i lau tusitusiga paia i autafa o le Helamana 4:23–25.

I aafiaga a sa Nifae, o le tuua i lo latou lava malosiaga e masani ona faauigaina o le toilalo i a latou taua ma laueleele (tagai Helamana 4:25–26). I o tatou olaga, o le tuua i lo tatou lava malosiaga e mafai ona faauigaina o le aveesea o le mafutaga o le Agaga.

  1. Mafaufau e uiga i “taua” e feagai ma oe i lou olaga, ma tusi e uiga i se tasi pe sili atu o na taua i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Tusi ia le itiiti ifo se tasi o mea e mafai ona e faia e faatumau ai le mafutaga o le Agaga i lou olaga. Tusi foi e uiga i ou lagona i le taua o le mauaina o le Agaga i lou olaga e fesoasoani ia te oe e feagai ai ma taua o lou olaga faatasi ai ma le malosi o le Alii

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Helamana 3–4 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi