Seminare
Iunite 22: Aso 1, Helamana 1–2


Iunite 22: Aso 1

Helamana 1–2

Folasaga

I le mavae ai o le maliu o le faamasino sili o Paorana, na i ai se fefinauaiga matautia i sa Nifae e uiga po o ai o ona atalii—o Paorana, Paanati, ma Pakumenae e tatau ona avea ma faamasino sili fou. Na filifilia Paorana e tagata e avea ma faamasino sili fou. O se tasi o tagata na mulimuli ia Paanati, o se alii e igoa ia Kisakumena o lē sa galue mo se vaega faalilolilo, na fasiotia Paorana, ona tofia ai lea o Pakumenae o se faamasino sili. O le faaaogaina o le avanoa lenei o fefinauaiga ma fevaevaeaiga, na mafai ai e sa Lamana ona faatoilalo laumua o sa Nifae o Saraemila ma fasiotia Pakumenae. O le taitai sa Nifae o Moronaea na toe mauaina mai le aai o Saraemila, ma sa tofia ai Helamana e avea ma faamasino sili. Sa fasiotia Kisakumena ao lamalama e fasioti Helamana, ma sa avea Katianetona ma taitai o le vaega faalilolilo

Helamana 1

O fefinauaiga po o ai e tatau ona avea ma faamasino sili ua faatagaina ai sa Lamana e faoa Saraemila, o le laumua o sa Nifae

Mafaufau i le taimi mulimuli na lua misa ai ma se tasi pe na e molimauina ai nisi o femisaai. O a ni faafitauli e tutupu mai i na fefinauaiga? A o e suesue le Helamana 1, vaavaai mo faafitauli na aumaia e fefinauaiga i luga o sa Nifae ma manatunatu loloto i mea e mafai ona e aoao mai i o latou aafiaga.

Faitau le fuaitau o mau nei, ma tusi au tali i fesili i avanoa ua tuuina atu:

  • Helamana 1–4. O le a le mea na mafua ai fefinauaiga ma fevaevaeaiga i tagata sa Nifae?

  • Helamana 1:5–8. O ai sa filifilia e avea ma faamasino sili? Na faapefea ona tali atu uso e toalua o le faamasino sili fou?

  • Helamana 1:9–12. O le a le mea na faia e Kisakumena, ma o le a le feagaiga na faia e Kisakumena ma ana vaega faalilolilo i le tasi ma le isi?

I le taimi lenei o fefinauaiga i sa Nifae, na taitaia ai e se tagata e igoa ia Korianetuma ia sa Lamana e tau ma le aai o Saraemila. Faitau le Helamana 1:18–22, ma faailoa mai mea na mafai ona faia e sa Lamana o se taunuuga o fefinauaiga a sa Nifae.

O se tasi o upumoni e mafai ona tatou aoao mai lenei tala o le: O fefinauaiga e faavaevaeai ai ma faavaivaia i tatou i uunaiga a le fili. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i lau tusitusiga paia i talaane o Helamana 1:18.

  1. Ina ia fesoasoani ia e malamalama lelei i lenei mataupu faavae, tali fesili nei i lau api o talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Na finau se tamaitai talavou ma ona matua e uiga i ana uo. E mafai faapefea e lenei fefinauaiga ona aafia ai ona uiga faaalia i le faalogo atu i fautuaga a ona matua e uiga i isi vaega o lona olaga?

    2. O se alii talavou o loo i ai lagona ita i se tasi o lana korama perisitua. E mafai faapefea e lenei fefinauaiga ona aafia ai le auala e amioai ai i le lotu?

    3. Mafaufau i se vaega o lou olaga lea e te lagona o loo i ai se fefinauaiga i le va o oe ma isi tagata. O le a se mea patino e tasi e mafai ona e faia e aveesea ai lenei fefinauaiga mai lou olaga? E mafai faapefea ona e faataunuuina lenei mea?

Helamana 1:22–30 ua faamaumau ai faapea i le mavae ai o le manumalo o sa Lamana i Saraemila, na amata i le taimi lava lena ona savavali atu i le aai o Nuumau ina ia mauaina foi. Na mafai e au tau a sa Nifae ona siomia le au sa Lamana ma faatoilalo i latou. Sa fasiotia le toatele o sa Lamana, ae o i latou o e na sisii o latou lima na faatagaina e toe foi atu i o latou lava laueleele.

Helamana 2

Ua avea Helamana ma faamasino sili, ma sa puipuia o ia e ana auauna mai se vaega faalilolilo mai le fasiotia o ia

Ae e te lei suesue i le Helamana 2, mafaufau e uiga i le auala o le a taumafai ai se tamaitai po o se alii talavou faamaoni e foia se mea sese po o se agasala. Mata e na te taumafai e nanaina pe saili le faamagaloga mai le Alii ma mai ia i latou o e na tiga ai?

Ina ua uma ona fasioti e Kisakumena ia Paorana, sa tauto o ia ma isi tagata o lana vaega faalilolilo i le tasi ma le isi o le a latou le tauina lava i se tasi le tagata na faia le fasioti tagata. Faitau le Helamana 2:3–4, ma gauai atu i le fasifuaitau “ulu i se feagaiga ia leai se tasi ia ona iloa lona amioleaga.” Ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:43, ma vaavaai mo auala ua finagalo le Alii ia tatou faia pe a o tatou faia se mea sese.

  1. E tusa ai ma lau suesuega i le Helamana 2:3–4 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:43, tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia le eseesega i le va o le ala e finagalo ai le Alii ia tatou amioai ai pe afai ua tatou faia se agasala ma le ala na amioai ai Kisakumena ma ona tagata.

Na avea Helamana ma faamasino sili fou i le mavae ai o le maliu o Paorana, ona tonu lea ia Kisakumena ma lana vaega faalilolilo e fasioti foi Helamana. O se tagata e igoa ia Katianetona na avea ma taitai o le vaega faalilolilo i lea taimi. Faitau le Helamana 2:2–9, ma tusi i le avanoa o loo i lalo le auala na fasiotia ai Kisakumena:

Faitau le Helamana 2:10–14, ma vaavaai mo le mea na tupu i le vaega o le au faomea a Katianetona. Na lapatai mai Mamona o vaega faalilolilo e pei o le au faomea a Katianetona, lea na ta’ua o “pulepulega faalilolilo” (tagai, mo se faataitaiga, Helamana 3:23), o le a iu ina mafua ai ona oo le faatamaiaga i tagata sa Nifae. O perofeta ua tuanai o le Tusi a Mamona na lapatai mai foi e faasaga i le faia o faapotopotoga faalilolilo (tagai 2 Nifae 26:22; Alema 1:12). Ua aoao atu e le Tusi a Mamona lenei mataupu faavae: E mafai e faapotopotoga faalilolilo ona taitai atu i le faatamaiaina o tagata.

Na lapatai mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i tulaga lamatia o faapotopotoga faalilolilo i aso nei. Ao e faitau i lana lapataiga, faailoga mea e mafai ona tatou faia e tetee atu ai i faalapotopotoga faalilolilo.

“Ua aoao mai e le Tusi a Mamona o pulega faalilolilo o faiga faasolitulafono e tulai mai ai se luitau matautia, e le gata i tagata taitoatasi ma aiga ae faapea i le lalolagi atoa. O loo i ai i pulega faalilolilo o nei aso ni talavou ua fai kegi, o faalapotopotoga ua gaosia fualaau faasaina, ma vaega toatele o tagata latou te faia faiga faasolitulafono. O pulega faalilolilo i o tatou vaitaimi, e faagaoioia e pei lava o le au faomea a Katianetona i le taimi o le Tusi a Mamona. … O o latou faamoemoega e aofia ai le ‘fasioti tagata, o le vete, ma le gaoi, ma le faitaaga, ma fai amioleaga eseese uma ua le tusa ai ma tulafono a lo latou nuu, atoa ma tulafono a lo latou Atua’ [Helamana 6:23].

“Afai tatou te le faaeteete, o pulega faalilolilo o ona po nei, e mafai ona vave mauaina le mana ma le faatosinaga e pei lava o le vave ma le mae’ae’a na latou faia i le taimi o le Tusi a Mamona. …

“Ua aoao mai le Tusi a Mamona o le tiapolo o le ‘pogai o agasala uma’ ma o le tufuga o nei pulega faalilolilo uma [Helamana 6:30]. … O lona faamoemoega o le faatamaiaina lea o tagata taitoatasi, o aiga, o nuu ma atunuu [tagai 2 Nifae 9:9]. Sa i ai se taimi, na faamanuiaina ai ana taumafaiga i le Tusi a Mamona. Ma o loo faapea foi ona tele ona manumalo i ona po nei. O le ala lea, e matua taua ai lava mo i tatou … ona tutu atu ma le atoatoa mo le upumoni ma le amiotonu e ala i le faia o mea tatou te mafaia, e fesoasoani ai ia saogalemu o tatou alaalafaga.

“… [E mafai ona tatou] ‘tutu o ni molimau a le Atua’ e ala i le faia o ni faataitaiga, tausisia tulaga o le Ekalesia, ma faasafua atu a tatou molimau ia i latou o loo siomia ai i tatou [tagai Mosaea 18:9]” (”Tutu Atu Mo Le Upumoni ma le Amiotonu,” Liahona, Ian. 1998, 43).

Mafaufau i se auala se tasi pe sili atu e mafai ona e faaaogaina ai aoaoga a Elder Ballard ia tu mo le upumoni ma le amiotonu i lou alalafaga ma i lou atunuu.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Helamana 1–2 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi