Seminare
Iunite 9: Aso 2, 2 Nifae 33


Iunite 9: Aso 2

2 Nifae 33

Folasaga

Sa faamaeaina e Nifae ana faamaumauga i le tautino mai o ana upu tusitusia e molimau e uiga ia Iesu Keriso ma faatauanau ai tagata ia fai le lelei ma ia tumau sei oo i le iuga. Fai mai o ia, e ui sa ia tusia “i le vaivai,” ae o lana savali “ua taua tele” ma o ana upu o le a “faia ia malolosi” mo i latou o e o le a faitau i ai (tagai 2 Nifae 33:3–4). Sa ia molimau mai o ana tusitusiga o “afioga a Keriso” ma o le a tali atu tagata i le Atua mo a latou tali atu i ai (tagai 2 Nifae 33:10–15).

Ata
Nifae ma papatusi auro
  1. I le lesona na muamua atu, sa valaaulia ai oe e taumafai e “tatalo e le aunoa” mo le 24 itula. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ou manatu ma lagona e uiga i lou aafiaga.

2 Nifae 33:1–15

Ua faamatala mai e Nifae le faamoemoega o ana tusitusiga

Mafaufau mo se taimi i mafuaaga e te ono manao ai i le Agaga Paia e aumai se savali i lou loto.

O le a le eseesega i le va o se savali e alu e oo i le loto o se tasi ma se savali e alu i totonu o le loto o se tasi?

Ata
siepi o le fatu

Faitau le 2 Nifae 33:1, ma vaai po o le fea o upu —e oo i po o le i totonu—na faaaoga e Nifae e faamatala ai le mea e aumai ai e le Agaga Paia ia savali ia i tatou. Atonu e te manao e faailoga le mea e te maua.

Aisea e te manatu ai e taua le moliooina e le Agaga Paia o le upumoni e oo i o tatou loto ae le o i totonu o o tatou loto?

Sa saunoa Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le faamatalaga lenei e uiga i le 2 Nifae 33:1: “Faamolemole ia matau le ala e tauave ai e le Agaga le savali e oo i ae e le faapea i totonu o le loto. E mafai e se faiaoga ona faamalamalama atu, faaali atu, faatauanau, ma molimau atu, ma e faia lena mea i le mana sili faaleagaga ma le mataalia. Peitai, i le faaiuga, e na o le pau le taimi e ulufia ai e le aano o se savali ma le molimau a le Agaga Paia le loto o lē taliaina pe afai lena na te faatagaina ona ulu atu i ai. O le aoao e ala i le faatuatua e matala ai le auala e oo i le loto” (“Seek Learning by Faith,” Ensign, Sete. 2007, 61).

Sa faamalamalama mai e Elder Gerald N. Lund, o le sa auauna atu o se tasi o Fitugafulu, le mafuaaga o le a molimoli atu ai e le Agaga Paia le upu e oo i, ae e le i totonu, o o tatou loto: “Aisea ua na o le e oo i le loto? O le saolotoga o le tagata e ese le paia, o lea e le mafai ai e le Tama Faalelagi ona faamalosi le loto o le tagata, e tusa lava pe o loo i ai Lona mana e le iu. Atonu e taumafai le tagata e faamalosi, ae e le faia e le Atua. I se isi faaupuga, ua faatagaina i tatou e le Atua e avea ma leoleo, po o leoleo faitotoa, o o tatou lava loto. E ao ona tatou, e ala i lo tatou lava loto malie, tatalo o tatou loto i le Agaga, aua o le a Ia le faamalosia o Ia lava i o tatou luga” (“Opening Our Hearts,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 33).

E te manatu o le a le mea e tatau ona fai e tagata ta tatala ai o latou lotoi i le Agaga?

Faitau le 2 Nifae 33:2, ma faailoa le mea e tupu pe a filifili tagata e faamaaa o latou loto. Atonu o le a aoga le iloa o le fasifuaitau “o ni meanoa” o lona uiga “e le aoga.”

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o a amioga ma uiga e te manatu e tatau ona faaalia e se tasi e i ai se loto matala i le taimi o suesuega patino o tusitusiga paia, i le taimi o le seminare e suesue i le fale, ma i le taimi o le sauniga faamanatuga.

I le 2 Nifae 33:1–2 ua aoaoina i tatou i lenei mataupu faavae: A tatala o tatou loto, e mafai ona oo mai i o tatou loto ia savali mai le Agaga Paia. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i au tusitusiga paia.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ia tali i fesili nei:

    1. O anafea na e lagona ai ua oo atu se savali o le talalelei i lou loto? O a ia tulaga, ae o a foi ia taunuuga?

    2. O le a le mea e ta’u atu e lenei mea ia te oe e uiga i lou loto i lena taimi?

Faitau le 2 Nifae 33:3–7, ma vaavaai mo faamoemoega a Nifae mo i latou o e o le a faitau i ana upu. Ona faauma lea o fuaiupu nei, e faaaoga ai a oe lava upu po o upu a Nifae. Ia nofouta ona o ni nai fasifuaitau e ono sili atu ma le tasi le tali:

2 Nifae 33:3—Ou te tatalo e le aunoa mo .

2 Nifae 33:4—Ua ou iloa .

2 Nifae 33:6—Ou te olioli .

2 Nifae 33:7—Ua ia te au le .

Pe a uma ona e suesue i le 2 Nifae 33, ia manatua o nei fuaiupu o le molimau faaiu lea a Nifae ua faamaumauina i tusitusiga paia. Faitau le 2 Nifae 33:10–14, ma vaaifaalemafaufau o loo e faalogo i nei upu mai ia Nifae lava ia. Atonu e te vaseina lalo o fasifuaitau e anoa ia te oe.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia nisio fasifuaitau mai le 2 Nifae 33:10–14 sa anoa ia te oe, ma faamatala pe aisea. Ia tali foi le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Afai e talitonu tagata ia Keriso, o le so latou lagona e uiga i le Tusi a Mamona? (Tagai i le 2 Nifae33:10.)

Faitau le 2 Nifae 33:15, ma mafaufau loloto i upu mulimuli a Nifae: “E ao ina ou usiusitai.” Atonu e te manao e tusi le “1 Nifae 3:7” o se mau e faatatau i ai i au tusitusiga paia i talane o le 2 Nifae 33:15. Toe faamanatu le 1 Nifae 3:7, ma faailoa pe o le a le faia o nei fuaiupu e lua.

  1. Faaalu ni nai minute e toe faamanatu ai le 1 Nifae ma le 2 Nifae, ma faailoa mai ni faataitaiga o le usiusitai o Nifae. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga apaia, tusi ai nisi o faataitaiga e te maua, Ia vaai foi mo se savali e sili ona e fiafia i ai pe anoa ua faapea ona faatauanauina ai oe e fai mea lelei, ia lelei atili atu, pe ia talitonu i le Faaola, e pei ona fai mai ai Nifae (tagai 2 Nifae 33:1). Tusi le fuaitau lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

O le molimau faaiu a Nifae ma lana lapataiga ia i latou o e atonu e teena ana upu ua faaopoopo mai i lo tatou tali atu mo i tatou lava i le auala tatou te faia ai le Tusi a Mamona. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, i le avea ai ma ni tagata o le Ekalesia, ua i ai sa tatou tiutetauave e suesue le Tusi a Mamona:

“E foliga mai ia te au e le taitai lava maua e soo se tagata o lenei Ekalesia le fiafia pe afai na te le faitauina pea lava pea le Tusi a Mamona, ma mafaufau i ai ma le faaeteete ina ia mafai ona ia molimau mai o se faamaumauga moni lava o loo i ai ia uunaiga a le Silisili Ese, ma e moni lona talaaga. …

“… E leai se tagata o lenei Ekalesia e mafai ona taliaina i le afioaga o le Atua le e le’i faitauina uma ma le totoa le Tusi a Mamona” (i le Conference Report, Oke. 1961, 18).

Ua ia te oe le avanoa e filifili ai le ala e te faia ai upu a Nifae ma le Tusi a Mamona.

  1. Iloilo au taumafaiga e suesue le Tusi a Mamona, ma tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se auala se tasi e mafai ona e faaleleia atili ai au suesuega.

Ina ia faauma le lesona lenei, faitau le folafolaga a Peresitene Gordon B. Hinckley ia i latou uma o e suesue ma le maelega le Tusi a Mamona: “E tusa lava pe ua faafia ona e faitauina muamua le Tusi a Mamona, o le a oo mai i o outou olaga ma i totonu o o outou aiga se fuataga faaopoopo o le Agaga o le Alii, se tautinoga malosi e savavali i le usiusitai i Ana poloaiga, ma se molimau malosi atu e uiga i le moni o le soifua o le Alo o le Atua” (“A Testimony Vibrant and True,” Ensign, Aok. 2005, 6).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 33 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Ata
alii talavou o loo faailoga tusitusiga paia

Lolomi