Seminare
Iunite 7: Aso 3, 2 Nifae 21–24


Iunite 7: Aso 3

2 Nifae 21–24

Folasaga

O le tele o valoaga a Isaia i le Tusi a Mamona e faatatau i aso e gata ai. Na ia vavalo e uiga i le Toefuataiga o le talalelei, le Perofeta o Iosefa Samita, le Afio Mai Faalua, ma le faaumatiaga o e amioleaga. Na ia muai vaai i le Alii o le a “faatu e ia se tagavai mo atunuu” e faapotopoto ai Lona nuu i aso e gata ai (tagai 2 Nifae 21:11–12). Na molimau mai foi Isaia o le a manumalo le Alii ia Satani ma nofotupu i le Meleniuma, o se taimi o le filemu ma le olioli.

2 Nifae 21:1–4, 10–12

Ua muai vaaia e Isaia le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai

Taofi mo se taimi, ma vaaifaalemafaufau i se malamalama ua amata ona oo atu i ou luma. Na oo ina faasolosolo susulu malosi le malamalama. Ma faafuasei ai ona tu atu i ou luma se avefeau na auina mai i le afioaga o le Atua. Ua ia ta’u atu ia te oe o valoaga anamua o le a toeitiiti ona faataunuuina lea ma o le a e fesoasoani i lo latou faataunuuga. O le a sau taga, mafaufauga, ma ni fesili e muamua oo atu?

Ata
O Moronae o loo Faaali Atu ia Iosefa Samita i totonu o Lona Potu

I le po na faaali muamua mai ai Moronae ia Iosefa Samita —Setema 21, 1823—sa ia sii mai le Isaia 11, lea o loo maua foi i le 2 Nifae 21. Na ta’u atu e Moronae ia Iosefa Samita o valoaga i lena mataupu na lata “ina faataunuuina” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:40). A o e suesue i nei valoaga mai le Isaia, manatunatu i le mafuaaga o le a tusi ai e Nifae i luga o papatusi laiti ma pe aisea foi o le a sii mai ai e Moronae ia valoaga ia Iosefa Samita.

Sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga na faamaninoina ai le uiga o valoaga o loo tusia i le 2 Nifae 21. Ua leva ona aafia le au faitofā i le taumafai e malamalama i le uiga o faailoga o loo faaaoga i lenei mataupu. O le Tusi a Mamona ma perofeta i aso nei ua fesoasoani ia tatou malamalama lelei ai i le uiga. Mo le faataitaiga, sa faaaoga e Isaia le faatusa o se laau po se laau laitiiti. Faitau le 2 Nifae 21:1, 10, ma faailoa vaega patino o le laau po o laau iti na ta’ua e Isaia. Ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6 e fesoasoani ia te oe ia malamalama i le uiga o nei faatusa. Atonu o le a aoga ona tusi le faaliliuga o faatusa i au tusitusiga paia.

Pogai o Iese—Iesu Keriso

Tatupu mai le Pogai o Iese—O se auauna a Iesu Keriso

Aa o Iese—O se tagata o loo umia ki o le perisitua

Mafaufau i le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie, o le na faamalamalama mai o le “aa o Iese” ma le “tatupu mai le pogai o Iesu” e faatatau uma i le Perofeta o Iosefa Samita: “Pe ua tatou sese i le faapea o le perofeta o loo ta’ua i i [i le MF&F 113:5–6] o Iosefa Samita, o lē na oo mai ai le perisitua, o lē na maua ki o le malo, ma o lē na faatuina le tagavai mo le faapotopotoina o le nuu o le Alii i lo tatou tisipenisione? Ma pe le o ia foi o le ‘auauna i aao o Keriso, o lē o se vaega o se tupuaga o Iesu faapea foi ma Efaraima, po o le aiga o Iosefa, o lē ua tuu atu i ai le mana tele’? [MF&F 113:3–4]” (Millennial Messiah [1982], 339–40).

Faitau le 2 Nifae 21:10, 12, ma vaai mo le mea na valoia e Isaia o le a fai e le Alii e ala mai i le “aa o Iese” (Iosefa Samita). O le upu tagavai e faatatau i se “tulaga” lea e faapotopoto i ai tagata.

O fuaiupu nei o loo aoao mai ai upumoni nei: Na toefuatai e le Alii Lana talalelei ma Lana Ekalesia e auala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma o loo faapotopotoina nei Lona nuu i aso e gata ai.

  1. Tali fesili nei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O faapefea ona avea Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma se tagavai i le lalolagi?

2 Nifae 21:6–9; 22:1–6

Ua faamatalaina e Isaia le Meleniuma

O le tasi o mataupu e tele ina talanoaina e tagata Kerisiano o le nofotupu a le Faaola i le afe tausaga. Pe na e mafaufau tele e uiga i ai? Mafaufau e faapena na fai atu sau uo ia te oe po o le a sou talitonuga e uiga i le Meleniuma. O le a sau tala e fai atu i ai?

Ata
E Aunoa ma se Ita

Sa vavalo Isaia e faapea a mavae le Afio Mai Faalua o le Faaola, o le a i ai ni suiga i le lalolagi o le a faapea ona tumau ai mo le afe tausaga. Tatou te ta’ua lenei periota o le filemu o le Meleniuma. Faitau le 2 Nifae 21:6–9, ma vaai po o a tulaga o le a i ai i le lalolagi i le taimi o le Meleniuma.

E tusa ai ma le 2 Nifae 21:9, o se tasi valoaga e uiga i le Meleniuma o le “a tumu le lalolagi i le malamalama o le Alii.” Mafaufau loloto po o le a se aafiaga o le faataunuuina o lenei valoaga i tagata i le lalolagi atoa. Faitau le 2 Nifae 22:1–6, ma matau le agaga o le tapuai o le a i ai i tagata i le taimi o le Meleniuma. E mafai faapefea ona tatou atinaeina lena lava uiga faaalia i aso nei?

O fuaiupu na e suesueina ua aoao mai i lenei upumoni: I le taimi o le Meleniuma, o le lalolagi o le a avea ma se nofoaga o le filemu aua o le a tumu i le malamalama o le Alii. O le fea vaega o le Meleniuma e te manao ia i ai i lou olaga i le taimi nei? Mafaufau loloto mo se taimi i le mea e mafai ona e faia e maua ai nisi o nei faamanuiaga.

Atonu e te manao e pese, faalogologo i le, pe faitau “The Lord Is My Light” (Viiga, no. 89) e o faatasi ma lau suesuega o le 2 Nifae 22.

2 Nifae 23–24

Ua faamatala e Isaia le pau o Papelonia, le pau o e amioleaga, ma le pau o Lusifelo

E pei ona tusia i le 2 Nifae 23–24, sa ta’usalaina e Isaia le amioleaga o le aiga o Isaraelu ma faatusa le faatafunaga o e amioleaga i aso e gata ai i le faatafunaga o Papelonia anamua. O Papelonia sa o se malo na sili ona amioleaga i aso o Isaia ma talu mai lena taimi na avea ai ma faatusa o le amioleaga i le lalolagi (tagai MF&F 133:14).

Suesue le mea na valoia e Isaia o le a tupu i e amioleaga i aso e gata ai, i le faitau lea o le 2 Nifae 23:1, 4–9, 11, 15, 19, and 22.

Sa faatusaina foi e Isaia le faatafunaga o Papelonia anamua i le pau o Lusifelo (Satani) mai le lagi. Sa ia ta’ua Lusifelo o le faatusa o le tupu o Papelonia, o lona uiga o le lalolagi amioleaga atoa. Sa faaaoga e Isaia le pau o Lusifelo i muai olaga o se ata o le ala o le a toilalo ma pauu ai e amioleaga. Suesue le 2 Nifae 24:12–14, ma faailoga fasifuaitau o loo ta’ua ai le faasausili ma le faamaualuga o Satani.

O e mataua le faaaogaina o le upu A’u i nei fuaiupu? Atonu e te manao e li’o ia A’u i au tusitusiga paia. Sa saunoa Peresitene N. Eldon Tanner o le Au Peresitene Sili i se tasi taimi e faapea o Satani “sa sili atu lona popole i viiga nai lo o taunuuga; o le mamalu ma le viiga sa o le iuga lena ia i latou” (“For They Loved the Praise of Men More Than the Praise of God,” Ensign, Nov. 1975, 76).

Suesue i le 2 Nifae 24:15–16 mo le mea o le a iu ina tupu ia Satani ma lagona foi o tagata e uiga ia te ia pe a latou vaai ia te ia mo le mea e i ai o ia.

Faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson: “I le fono i le muai olaga, o le faamaualuga le mea na pau ai Lusifelo, ‘o se atalii o le taeao.’ (2 Ni. 24:12–15; tagai foi MF&F 76:25–27; Mose 4:3.). … Sa tuu atu e Lusifelo lana fautuaga e faatautava ai i le fuafuaga a le Tama e pei ona fautuina ai e Iesu Keriso. (Tagai Mose 4: 1–3.) Sa manao o ia ina ia faamamaluina i luga atu o isi mea uma. (Tagai 2 Ni. 24:13.) I le faapuupuuga, o lona manao faamaualuga ia aveese mai le Atua mai le nofoalii. (Tagai MF&F 29:36; 76:28.)” (“Beware of Pride,” Ensign, Me 1989, 4–5).

I le 2 Nifae 23:22, ua tatou aoao ai e mafai ona e maua le faamafanafanaga pe afai e te amiotonu. O le a alofa le Atua ia te oe, ae o le a fano e e amioleaga.

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se mea e mafai ona ou suia i lo’u olaga i le taimi nei ina ia faateleina ai le usiusitai?

    2. E mafai faapefea ona ou tautino ia tumau le usiusitai?

Tatalo mo ni avaoa e faasoa atu ail au molimau e uiga i upumoni ua e aoaoina i le 2 Nifae 23.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 21 24 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi