Seminelí
‘Iuniti 7: ‘Aho 4, 2 Nīfai 25


‘Iuniti 7: ‘Aho 4

2 Nīfai 25

Talateú

Hili hono lau ‘e he palōfita ko Nīfaí ‘a e ngaahi kikite ‘a e palōfita ko ʻĪsaiá (2 Nīfai 12–24), naʻá ne fakamamafaʻi hono mahuʻinga ‘o e ngaahi kikite ko iá peá ne pehē, ‘e lava ke mahino pea fakahoungaʻi ‘a e lea ‘a Īsaiá ‘e kinautolu ‘oku nau maʻu ‘a e laumālie ‘o e kikité (2 Nīfai 25). Naʻá ne pehē ko e taumuʻa ‘o ‘ene tohí ke “fakalotoʻi ‘a ‘emau fānaú mo homau kāingá foki, ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ‘Otuá” (2 Nīfai 25:23). Naʻá ne fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau tui kia Sīsū Kalaisí pea “hū kiate ia ‘aki ‘a e kotoa ‘o homou mālohí, ‘atamaí, mo e iví, pea mo homou laumālié kotoa” (2 Nīfai 25:29).

2 Nīfai 25:1–8

ʻOku akoʻi ʻe Nīfai ʻe lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e lea ʻa ʻĪsaiá ʻi heʻetau maʻu ʻa e laumālie ʻo e kikité

‘Oku faʻa ngāue ʻaki ‘e he kakaí ‘a e ngaahi loka ke maluʻi ‘enau ngaahi koloa mahuʻingá. Te nau lava ‘o tauhi ‘a e kī pē ‘e taha ki aí, pe ko ‘enau ‘oange ha tatau ‘o e kií ki honau kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o e fāmilí ‘oku nau falala ki ai. Naʻe ‘iloʻi ‘e Nīfai ‘oku “ʻaonga lahi” ‘a e ngaahi kikite ‘a ‘Īsaiá (2 Nīfai 25:8), pea naʻá ne loto ke mahino ki he kakai kotoa pē ‘a e ngahi kikite ko iá. Naʻá ne ‘omi ai ha kī ke lava ai ‘e ha taha pē ‘okú ne fie fakaava ‘a e ‘uhinga ‘o e lea ‘a ‘Īsaiá.

Lau ‘a e ‘uluaki sētesi ‘o e 2 Nīfai 25:4, pea kumi ki he kī ki hono ‘iloʻi ‘o e lea ‘a ‘Īsaiá. Ko e hā hono ‘uhinga ke maʻu ‘a e “laumālie ‘o e kikité”? ‘Okú ke pehē ‘e tokoniʻi fēfē koe ‘e he laumālie ‘o e kikité ke mahino lelei ange ‘a e folofolá, kae tautautefito ki he lea ‘a ʻĪsaiá?

‘Oku ‘uhinga ‘a e laumālie ‘o e kikité ki he laumālie ‘o e fakahaá. ‘Oku ‘uhinga ia ki he taimi ‘okú ke ako faivelenga ai ‘i he faʻa lotu ‘a e folofolá peá ke feinga ke mahino kiate koe honau ‘uhingá, te ke lava ke maʻu ai ‘a e laumālie ‘o e fakahaá, pea ‘e fakamaama ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘a ho ‘atamaí mo hoʻo ‘iló. ‘Oku toe akoʻi foki ‘e he folofolá ko e “fakamoʻoni kia Sīsuú ko e laumālie ia ‘o e kikité” (Fakahā 19:10). Ko e taimi ko ia te ke tupulaki ai ‘i hoʻo ‘ilo mo hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, ‘e tupulaki hoʻo ‘ilo ki he ngaahi folofolá—kau ai ‘a e ngaahi akonaki ‘a ‘Īsaiá —pea ‘e mahino lelei ange kiate koe ‘a e founga ‘oku fekauʻaki ai mo koe ‘a e ngaahi akonakí.

Naʻe fakahā mai ‘e Nīfai mo ha ngaahi fakakaukau kehe ‘a ia ‘e lava ke fakafaingamālieʻi ai ‘etau ‘ilo ki he lea ‘a ‘Īsaiá. Fakatotolo ‘i he ngaahi potufolofola ko ‘ení pea feinga ke ‘iloʻi ha kī kehe ‘e tolu ki hono ‘iloʻi ‘o e lea ‘a Īsaiá.

Manatuʻi foki, naʻe faʻa ngāue ʻaki ‘a e ngaahi fakatātā fakataipé mo e lea fakapunaké ‘i he ngaahi kikite fakakuongamuʻa ‘a e kau Siú (vakai, 2 Nīfai 25:1). Ko e meʻa foki ‘e tahá, ‘e tokoniʻi koe ‘e haʻo ako ki he anga fakafonua, hisitōlia, mo e siokālafi ‘o ‘Isileli ‘i he kuonga muʻá ke mahino kiate koe ‘a e lea ‘a ʻĪsaiá (vakai, 2 Nīfai 25:5–6). ‘Oku tokoni foki ke mahino kiate kitautolu ‘a ‘Īsaia ‘i heʻetau moʻui ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí mo ‘etau mamata ki hono fakahoko ‘o e ngaahi kikite lahi (vakai, 2 Nīfai 25:7–8).

2 Nīfai 25:9–19

‘Oku kikite ‘a Nīfai ‘o kau ki he kau Siú

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 2 Nīfai 25:9–19, naʻe kikite ‘a Nīfai ‘o kau ki he kau Siú mo honau fonua ‘i Selusalemá mo e ngaahi feituʻu takai ki aí. Naʻá ne pehē ko e kau Siu ko ia naʻe taki pōpula ki Papilone hili hono fakaʻauha ‘o Selusalemá, te nau toe foki ki he “fonua ‘o honau tofiʻá” (vakai, 2 Nīfai 25:9–11). ‘E ‘afio ‘a Sīsū Kalaisi ko e Mīsaiá ‘i honau lotolotongá, ka ‘e fakafisingaʻi Ia ‘e ha tokolahi pea nau kalusefai Ia (vakai, 2 Nīfai 25:12–13). Ka hili ‘a e pekia mo e Toetuʻu ‘a e Fakamoʻuí, ‘e toe fakaʻauha ‘a Selusalema pea fakamoveteveteʻi mo tauteaʻi ‘a e kau Siú ‘e he ngaahi puleʻanga kehe (vakai, 2 Nīfai 25:14–15). ‘E faifai pea te nau tui kia Sīsū Kalaisi mo ‘Ene Fakaleleí, pea ‘e fakafoki kinautolu ‘e he ‘Eikí “mei honau tuʻunga mole mo tō ki laló” (vakai, 2 Nīfai 25:16–19).

ʻĪmisi
Ko e Hāʻele ʻAngaua Maí

2 Nīfai 25:20–30

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Nīfai ʻa Sīsū Kalaisi

Fakakaukau ki ha founga te ke lava ‘o tali ai ki ha taha ‘okú ne pehē ‘oku ‘ikai tui ‘a e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní kia Sīsū Kalaisi. Kumi lolotonga hoʻo ako ki hono toe ‘o e 2 Nīfai 25, ki ha ngaahi veesi te ke lava ‘o ngāue ʻaki ki ha fehuʻi pehē.

Lau fakatoʻotoʻo ‘a e 2 Nīfai 25:20–30, peá ke fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ‘a e huafa ‘o Kalaisí ‘i he taimi kotoa pē ‘oku hā ai ia ‘i ha veesi.

  1. Lau ‘a e 2 Nīfai 25:28–29, pea feinga ke ‘ilo ʻa e meʻa naʻe pehē ‘e Nīfai “ko e hala totonú” ia. Kumi ‘i he 2 Nīfai 25: 23–26 ki ha ngaahi ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí “ko e hala totonú” (Fakatokangaʻi ange, ko e 2 Nīfai 25:23, 26 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ia ‘i ha founga ‘oku mahinó koeʻuhí ke faingofua haʻo kumi ki ai ‘i he kahaʻú.) Hiki hoʻo ngaahi talí ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

Ko hono ‘uhinga ‘o e foʻi lea ko e fakalelei ‘i he 2 Nīfai 25:23 ke ngaohi ke feongoongoi pe taha mo e ‘Otuá. Ko e “ʻaloʻofa” ‘a e ‘Eikí ko e ola moʻoni ia ‘o e tuʻunga ‘o hono fakahoko ‘o e fakalelei mo e ‘Otuá. Lau ‘a e fakamatala ‘i laló ki he ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí:

“ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ʻaloʻofá (grace), ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá, ʻo meimei fakatautautefito pē ia ki he tokoni fakalangi mo e ivi ʻoku tau maʻu tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. …

Kae tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ne fou mei he feilalau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻe toetuʻu ai ʻa e kakai kotoa pē ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté. [Ka ‘o kapau te tau feʻunga ke maʻu ‘a e moʻui taʻengatá ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá, kuo pau ke tau maʻa mei heʻetau ngaahi angahalá tuʻunga ‘i Heʻene ‘aloʻofá.]

“ʻOku akoʻi ʻe he kupuʻi lea ‘ka hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí’ ʻi he 2 Nīfai 25:23. ʻOku fie maʻu ʻa e ngāue ʻi heʻetau tafaʻakí ka tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ngaohi ai kitautolu ke tau taau ke nofo mo Ia. Kuo ʻosi fekau kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau talangofua ki Heʻene ongoongoleleí, ʻa ia, ʻoku kau ai ʻa e tui kiate Iá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, papitaiso, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ngataʻangá…

“Makehe mei hono fie maʻu ha ʻaloʻofa ki hono fakamoʻui fakaʻaufuli koé, ʻokú ke toe fie maʻu ʻa e mālohi fakaʻatā ko ʻení he ʻaho kotoa hoʻo moʻuí. Ko e taimi ʻokú ke ʻunuʻunu ai ʻo ofi ange ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he faivelenga, mo e loto fakatōkilalo, pea mo e angamaluú, te Ne hiki hake mo fakamālohia koe ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 213–214).

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    1. Ko e hā ha fekauʻaki ‘a e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí mo ‘etau ngaahi feinga ke moʻui ‘aki ‘a e ongoongoleleí?

    2. Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻo e fakahaofi ʻi he ʻaloʻofá?

    3. Ko e hā hono ‘uhinga kiate koe ‘a e kupuʻi lea ko e “meʻa kotoa pē [te tau] ala faí”?

Fakalaulauloto ki he moʻoni ko ‘ení: ʻE lava ke fakamoʻui kitautolu koeʻuhí ko e ‘aloʻofa ‘a Sīsū Kalaisí, hili ‘etau fai ‘a e meʻa kotoa pē te tau ala faí. Fakakaukau ki ha taimi na‘á ke fai ai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ke ala faí pea tāpuakiʻi ai koe ‘aki ha tokoni mo e ivi fakalangi.

Ko e moʻoni ‘e taha naʻe akoʻi ‘e Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 25:26) ko e: Te tau lava ‘o maʻu ha fakamolemole ‘o ‘etau ngaahi angahalá ‘i he Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí.

Fakakaukau ke ke fai ha tohi ki hao kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o e fāmilí ‘o kau ki hoʻo tui kia Sīsu Kalaisí pe fakamoʻoni ki hoʻo tuí ‘i ha houa fakamoʻoni pe ngaahi feituʻu kehe ‘oku feʻungá.

  1. Toe lau ‘a e 2 Nīfai 25:26, pea toki tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ‘okú ke hū mo fakahā ai ‘a e fakaʻapaʻapa kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha ngaahi ngāue ‘oku fakahā ai ki he kakai kehé ‘okú ke tui mo lotu kia Sīsū Kalaisí?

    2. Ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fai ke lelei ange ai hoʻo lotu ki he Fakamoʻuí ‘aki ho mālohí, ‘atamaí, mo e iví kotoa?

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—2 Nīfai 25:23, 26

Ngāue ʻaki ‘a e founga ko ‘ení ke tokoni ki hoʻo ako maʻuloto ‘a e 2 Nīfai 25:26:

“Pea ‘oku mau lea ‘ia Kalaisi,

ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi,

‘oku mau malanga ‘aki ‘a Kalaisi,

‘oku mau kikite ‘ia Kalaisi,

pea ‘oku mau tohi ‘o fakatatau mo ‘emau ngaahi kikité,

ke ‘ilo ‘e heʻemau fānaú

ki he tupuʻanga ‘a ia te nau lava ‘o sio ki ai

ke maʻu ai ha fakamolemole ‘o ‘enau ngaahi angahalá.”

Hili haʻo toutou lau ‘a e vēsí, ‘ufi‘ufi ‘aki ho nimá ‘a e laine ki ‘olungá peá ke ‘ahiʻahi ke toe lau ia. Hili ia peá ke ‘ufi‘ufi ha laine ‘e taha pea hokohoko pehē atu kae ‘oua kuó ke ongoʻi kuó ke maʻuloto ‘a e vēsí.

ʻĪmisi
ko e finemui ‘okú ne fai ‘ene fakamoʻoní
  1. Lau maʻuloto ‘a e 2 Nīfai 25:26 ki ha mēmipa ‘o e familí, peá ke tohi ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá kuó ke ‘osi ako maʻuloto ia.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 25 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki