Seminelí
‘Iuniti 26: ‘Aho 1, 3 Nīfai 17


‘Iuniti 26: ‘Aho 1

3 Nīfai 17

Talateú

Naʻe ofi ke ‘osi Hono ‘uluaki ‘aho mo e kau Nīfaí, pea ‘afioʻi ‘e Sīsū Kalaisi ‘oku ‘i ai ha kakai tokolahi ‘oku ‘ikai mahino kakato kiate kinautolu ‘a e meʻa kuó Ne akoʻi kiate kinautolú. Ko ia, naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu ‘a e founga te nau maʻu ai ha ‘ilo lahi angé. Naʻe tangi ‘a e kakaí ‘i Heʻene fakahā ange te Ne ‘alú. Naʻe ‘ofa mamahi ‘a e Fakamouí kiate kinautolu pea Ne nofo mo kinautolu ‘o fuoloa ange. Naʻá Ne fakamoʻui honau kau mahakí, pea tāpuakiʻi mo ‘enau fānaú, mo Ne lotua ‘a kinautolu. Naʻe maʻu ‘e he fuʻu kakaí ha fiefia lahi pea nau ‘ofa ‘i he Fakamoʻuí ‘i heʻenau feohi mo Iá.

3 Nīfai 17:1–3

‘Oku fekau ‘e Sīsū ki he kakaí ke nau fakalaulauloto ki Heʻene ngaahi leá pea nau lotu ke nau maʻu ha ‘ilo ki ai

Ko e hā ha meʻa ‘okú ke fai ‘i he taimi ‘okú ke aʻu mai ai ki ha akonaki ‘i he folofolá pe mei ha takimuʻa ‘o e Siasí ‘oku ‘ikai mahino kiate koe? Siakaleʻi ‘a e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí.

  • ‘Oku ‘ikai te u tokanga au ki he akonaki ko iá.

  • ‘Oku ou kole ki ha tokotaha kehe ke tokoni mai ke mahino ia kiate au.

  • ‘Oku ou fakakaukauʻi fakalelei ‘a e akonakí.

  • ‘Oku ou kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai ke mahino ia kiate au.

Naʻe hoko ‘a e ngaahi meʻa ‘oku lekooti ‘i he 3 Nīfai 17 ofi ki he ‘osi ‘a e ‘uluaki ‘aho ‘o Sīsū Kalaisi mo e fuʻu kakai tokolahi ‘o e kau Nīfaí. Lau ‘a e 3 Nīfai 17:1–3, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻe fakahā ‘e he Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí ke nau fai koeʻuhi ke mahino lelei ange kiate kinautolu ‘a e meʻa kúó Ne akoʻi kiate kinautolú. Fakakaukau ki he founga ‘oku lava ‘o tokoni ke mahino ange kiate koe ‘a e ngaahi moʻoni ‘o e ongoongoleleí ‘i haʻo ‘alu ki ho ‘apí ‘o fakalaulauloto mo lotú.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyering

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Henelī B.’Aealingi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí hono ‘uhinga ‘o e fakalaulaulotó. Lau ‘a e fakamatala ko ‘ení pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi hono ‘uhinga ‘o e fakalaulaulotó: “ʻOku ‘ikai faitatau e laukongá, akó, mo e fakalaulaulotó. Te tau lau pē e ngaahi foʻi leá ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau. Te tau ako ‘o maʻu ha ngaahi sīpinga pe fakafehokotaki he folofolá. Ka ‘i heʻetau fakalaulaulotó, ʻoku tau fakaafeʻi mai ai e fakahā ʻa e Laumālié. Ko e fakalaulaulotó kiate au, ko e fakakaukau mo e lotu ia hili ‘eku lau mo ako fakalelei e folofolá” (“Ngāue ʻaki ʻi he Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 60).

Vakai fakalelei ki he 3 Nīfai 17:3, pea fakatokangaʻi hono fakahinohinoʻi ‘e he Fakamo’uí ‘a e kakaí ke nau “teuteu [honau] ‘atamai” ki heʻenau feohi hono hoko mo Iá. Ki muʻa peá ke hoko atu hoʻo akó, fakalaulauloto ki ha founga te ke tali ai ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení: Ko e ha meʻa te ke fai ke teuteuʻi ho ‘atamaí ki muʻa peá ke toki ‘alu ki he lotú? Ki muʻa peá ke toki ‘alu ki he seminelí? Ki muʻa peá ke toki fanongo ki he konifelenisi lahí? Ki muʻa peá ke toki ako ‘a e folofolá? ‘Okú ke pehē ko e hā ha faikehekehe ‘i he meʻa te ke maʻu mei he ngaahi faingamālie ke ako ko iá kapau te ke teuteuʻi ho ‘atamaí ki ai?

Ko e taha ‘eni ‘o e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘oku tau ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení,: Te tau lava ‘o maʻu ha ‘ilo lahi ange ‘i heʻetau fakalaulauloto mo lotu ki he Tamaí. (Te ke lava ‘o hiki ‘eni ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 3 Nīfai 17:1–3.)

  1. Fili ha meʻa ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo meʻa ‘i laló ‘o fakahoko ‘a e ngāue ko iá ‘i hoʻo moʻuí ‘i he uike ka hokó, ke tokoniʻi koe ke ke fakahoko ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e meʻa naʻá ke faí. Hiki foki mo ha fakamatala ‘o kau ki he anga hono fakatupulaki ‘e he ngāue ko ‘ení ‘a e meʻa ‘okú ke ako ‘i he lotú, seminelí, pe konifelenisi lahí pe mei he folofolá. Teuteu ke ke feʻinasiʻaki mo hoʻo faiakó ‘i he ‘ekitivitī ‘i he tohinoa ko ‘ení. Palani foki ke hokohoko atu hoʻo fakalakalaka ‘i ha taha ‘o e ngaahi tafaʻaki ko ‘ení ‘i he ngaahi uike ka hokó.

    1. Te u teuteuʻi hoku ‘atamaí ki muʻa peá u toki ‘alu ki he lotú pe seminelí.

    2. Te u fakalaulauloto mo lotu ‘o kau ki he meʻa ‘oku ou fanongo ki ai ‘i he lotú pe seminelí.

3 Nīfai 17:4–25

‘Oku fakamoʻui ‘e he Fakamoʻuí ‘a e kau mahaki ‘i he kau Nīfaí mo tāpuakiʻi ‘enau fānaú

ʻĪmisi
Ko Hono Tāpuakiʻi ‘e Kalaisi ‘a e Fānau Nīfaí

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hano fakatupulekina lahi ho lotó pe ko haʻo fonu ‘i he fiefia pea ‘ikai te ke loto ke ngata ‘a e meʻa naʻá ke aʻusia ko iá. Lau ‘a e 3 Nīfai 17:4–5 ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe fai ‘e he kau Nīfaí ‘i he folofola ange ‘a e Fakamoʻuí te Ne foki ki Heʻene Tamaí.

Naʻe tali ‘e he Fakamoʻuí ‘i he ‘ofa lahi ki he ngaahi holi māʻoniʻoni ‘a e kau Nīfaí. ‘Oku lava ‘e he ‘ekitivitī ko ‘ení ‘o tokoni ke mahino kakato ange kiate koe ‘a e ‘ofa ‘oku maʻu ‘e Sīsū Kalaisi kiate kitautolu kotoa pē. Te ne toe lava foki ‘o tokoniʻi koe ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi moʻoni fakafolofola ‘oku kau ki he anga mo e natula ‘o Sīsū Kalaisí.

  1. Hiki ‘a e ngaahi potu folofola ko ‘ení ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Fakaʻatā ha konga ‘i lalo ‘i he potu folofola taki taha ke tānaki atu ki ai ha ngaahi fakamatala kehe. 3 Nīfai 17:6–10; 3 Nīfai 17:11–18; 3 Nīfai 17:19–25. Ako ‘a e ngaahi potu folofola taki taha ko ‘ení, ‘o kumi ki ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ‘ulungaanga ‘o e Fakamoʻuí—pe ‘oku fēfē Hono angá. Kumi ha foʻi moʻoni ʻe tolu, ‘a ia ko e moʻoni ‘e taha ki he potu folofola taki taha, pea hiki kinautolu ‘i lalo ‘i he potu folofola ‘oku maʻu ai iá.

‘Oku fakamatalaʻi ha taha ‘o e ngaahi meʻa fakalotomāfana mo fakaʻofa taha ‘i he Tohi ʻa Molomoná ko hono tāpuakiʻi ko ia ‘e Sīsū ‘a e fānau iiki naʻa nau ‘i ai he taimi ko iá. ‘Oku tokoni ‘a e meʻa naʻe hoko ko ‘ení ke mahino kiate kitautolu ‘a e natula mo e ‘ulungaanga ‘o Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ‘e Palesiteni Poiti K. Peeka, ki muʻa peá ne toki lau ‘a e fakamatala ki he Fakamoʻuí mo e fānaú mei he 3 Nīfai 17:11–12, 21–25, “ʻOku tau lava ke sio loloto ange ‘i he fakamatala ki he ngāue ‘a e Fakamoʻuí ‘i he kau Nīfaí, ki Hono laumālié ‘o lahi ange ‘i ha fakamatala mei ha toe feituʻu kehe” (“Teach the Children,” Ensign, Feb. 2000, 16–17).

Fakatokangaʻi ange naʻe ‘omi ‘e he kakaí ‘a kinautolu naʻe mahaki mo faingataʻaʻiá ki he Fakamoʻuí, pea naʻe kau ai ‘a kinautolu “naʻa nau puke ‘i ha faʻahinga mahaki” pē (3 Nīfai 17:9). Naʻe lava pē ke fakaesino, fakaeloto, pe fakaʻatamai ‘a e ngaahi faingataʻaʻia ko iá. Fakalaulauloto ki ha ngaahi founga ‘oku lava ke ke “faingataʻaʻia ai. ‘E founga fēfē nai ha tokoniʻi koe ‘e he Fakamoʻuí ‘i ho ngaahi faingataʻaʻiá kapau te Ne tāpuakiʻi tonu koe?

  1. Toe lau ‘a e tefitoʻi moʻoni ‘oku kau ki he fakalaulaulotó ‘a ia naʻá ke ako ‘i he kamataʻanga ‘o e lēsoni ko ‘ení. Ko e founga ‘e taha ‘o e fakalaulaulotó ko e sioloto ki haʻo ‘i he tuʻunga tatau mo ia ‘oku fakamatalaʻi ‘i he fakamatalá ‘i he folofolá. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke nofo ai ‘o sioloto ki ha meʻa ‘e hoko kapau naʻá ke kau tonu ‘i he ngaahi meʻa naʻe hoko ‘a ia ‘oku tohi ‘i he 3 Nīfai 17. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha meʻa ‘okú ke pehē te ke fanongo, pe sio ki ai, pe ongoʻi ‘i he meʻa ko iá mo e meʻa te ke ako ai mei he Fakamoʻuí. ‘E lava foki ke ke fakamatalaʻi mo ha tāpuaki naʻá ke mei kumi ki ai mei he Fakamoʻuí.

Fakakaukau ki ha setesi ‘okú ne fakamatalaʻi ha foʻi moʻoni naʻá ke ako mei he 3 Nīfai 17:6–25. Hiki ‘a e sētesi ko iá ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá ‘o ofi pē ki he ngaahi veesi ko ‘ení, pe ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Ko e taha ‘o e ngaahi moʻoni mei he ngaahi potu folofola ko ‘ení, ko e: ʻOku maʻu ‘e he Fakamoʻuí ha ‘ofa lahi kiate kitautolu. Ko e ha nai ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi moʻoni ‘oku kau ki he ‘ulungaanga ‘o e Fakamoʻuí ‘a ia kuó ke ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení?

Lau ‘a e fakamatala ko ‘eni ‘oku kau ki he tuí: “Kuo pau ke makatuʻunga hoʻo tuí ‘i he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, pea ‘e lava ‘e hoʻo tuí ‘o taki atu koe ki he fakamoʻuí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tui kia Kalaisí ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha fakamoʻoni ʻokú Ne moʻuí, ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ʻilo totonu ki Hono ʻulungāngá, pea mo ha ʻilo ki hoʻo feingá ke moʻui fakatatau mo Hono finangaló.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ‘Oku founga fēfē hano tokoniʻi koe ‘e hoʻo ‘iloʻi ‘a e anga ‘o e ‘ofa ‘a e Fakamoʻuí ke ke ngāue ʻaki ‘a e tui kiate Iá?

  2. Feʻinasiʻaki mo ha tokotaha kehe ‘i ha meʻa kuó ke ako ‘o kau ki he Fakamoʻuí mei he 3 Nīfai 17. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ‘a e hingoa ‘o e tokotaha ko iá mo ha kiʻi fakamatalaʻi nounou ‘o e meʻa naʻá ke fakahā kiate iá.

Neongo kuo ‘ikai te tau aʻusia ‘a e meʻa naʻe hoko ki he kau Nīfaí mo Sīsū Kalaisí, ka ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho te tau mamata mo fanongo ai kiate Ia. Fakalaulauloto ki he lēsoni ko ‘ení ‘i he ‘aho ‘e taha pe ua ka hokó. Fakakaukau ki he ‘ofa ‘a e Fakamoʻuí ‘i hoʻo lotu ‘o kau ki hoʻo ngaahi holí, ngaahi vaivaí, ngaahi loto-mamahí, mo e ngaahi faingataʻaʻiá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 3 Nīfai 17 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki