Seminelí
‘Iuniti 15: ‘Aho 2, ʻAlamā 5:37–62


‘Iuniti 15: ‘Aho 2

ʻAlamā 5:37–62

Talateú

Naʻe fakatokanga ‘a ‘Alamā ki he kakaí ‘i he hoko atu ‘ene malanga ‘i Seilahemalá, ‘oku ‘i ai ha ngaahi tāpuaki pe ngaahi nunuʻa te nau aʻusia ‘i haʻanau fili ke nau tali pe fakafisingaʻi ‘ene leá. Naʻá ne poupouʻi kinautolu ke nau fanongo ki he leʻo ‘o e Tauhi-sipi Leleí, ‘a ia ko e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, ‘a ia ‘oku ui mai kiate kinautolu, pea ko hono finangaló ke fakafoki mai ‘a kinautolu ki Heʻene lotoʻā sipí. Fakakaukau ‘i hoʻo ako ‘a e lēsoni ko ‘ení, ki he founga ‘e tokoniʻi ai koe ‘e hoʻo fanongo ki he leʻo ‘o e Tauhi-sipi Leleí ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa taʻe maʻa ‘o e māmaní pea foki ‘o nofo mo e ‘Otuá.

ʻAlamā 5:37–42, 53–62

Ko hono fakaafeʻi ‘e ‘Alamā ‘a e kakai kotoa pē ke nau muimui ‘i he Tauhi-sipi Leleí, ‘a ia ko e Fakamoʻuí

‘Oku ʻi ai ‘a e taimi ‘e niʻihi ‘oku faʻa ui ai ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he folofolá ko e “Tauhi-sipi Leleí” (vakai, Sione 10:11–15). ‘Okú ke pehē ko e hā nai ha ‘uhinga lelei ‘oku hoko ai ‘a e tauhi-sipí ko ha fakataipe lelei ia ‘o e Fakamoʻuí? Naʻe fai mai ‘e Palesiteni ‘Eselā Tafi Penisoni ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘o kau ki he kau tauhi-sipi ‘o e kuonga muʻá:

“Naʻe ‘iloa ‘a e tauhi-sipi Palesitainé ‘i he ‘taimi ‘o Sīsuú ‘i heʻene maluʻi ‘ene fanga sipí. Naʻe ‘ikai hangē ia ko e kau tauhi-sipi ‘o e onopōní, naʻe muʻomuʻa maʻu pē ‘a e tauhi-sipí ‘i heʻene fanga sipí. Naʻá ne taki kinautolu. Naʻe ‘iloʻi ‘e he tauhi-sipí ‘a e sipi takitaha, pea naʻá ne fakahingoa takitaha kinautolu. Naʻe ‘iloʻi ‘e he fanga sipí ‘a hono leʻó pea nau falala kiate ia pea naʻe ‘ikai te nau muimui ki ha taha ‘oku foʻou kiate kinautolu. Ko ia ‘oku haʻu ai ‘a e fanga sipí kiate ia ‘i heʻene ui kinautolú. (Vakai, Sione 10:14, 16.)

“ʻOku ‘omi ‘e he kau tauhisipí ‘a ‘enau fanga sipí ‘i he poʻulí ‘o fakahū ki ha lotoʻā ‘a ia ‘oku ui ko e lotoʻā sipi. Naʻe māʻolunga ʻa e ngaahi ʻā naʻa nau ʻātakaiʻi ʻa e lotoʻā sipí, pea naʻe ‘ai ha ‘akau talatala ‘i ‘olunga ‘i he ngaahi ‘ā ko iá ke taʻofi ‘a e fanga manu kaivaó mo e kau kaihaʻá ke ‘oua te nau kaka ‘i he ‘aá ki loto.

ʻĪmisi
‘Ikai Toe Hē ha Taha

“Ka neongo iá, ‘oku ʻi ai ‘a e taimi ‘e niʻihi ‘oku faʻa puna ‘a e fanga manu kaivaó ‘i he ngaahi ʻaá ki loto ki he fanga sipí koeʻuhi ko ‘enau fuʻu fiekaiá, pea manavahē ai ‘a e fanga sipí. ‘I he faʻahinga tuʻunga peheé ʻoku mahino ai ʻa e faikehekehe ‘o e tauhi-sipi moʻoní—‘a ia ‘okú ne ‘ofa ‘i heʻene fanga sipí—mei he tokotaha ‘oku ngāue totongí—‘a ia ʻokú ne ngāue pē ki heʻene vahé mo e fatongia ‘oku totongi ia ki aí.

“ʻOku fie foaki ‘e he tauhi-sipi moʻoní ‘a ‘ene moʻuí koeʻuhi ko e fanga sipí. Te ne hū atu ki he fanga sipí ‘o tau koeʻuhi ke maluʻi kinautolu. Ka ko e tangata ngāue totongí, te ne mahuʻingaʻia ange pē ia ‘i heʻene moʻuí ‘i he moʻui ‘a e fanga sipí pea ʻoku faʻa hola maʻu pē ia mei he fakatuʻutāmakí.

“Naʻe ngāue ʻaki ‘e Sīsū ‘a e fakatātā maheni ko ‘eni ‘o hono ‘ahó ke fakahā ko Ia ‘a e Tauhi-sipi Leleí. Pea koeʻuhi ko ‘Ene ‘ofa ‘i Hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, naʻá Ne foaki loto-tauʻatāina mo loto fiemālie ‘a ‘Ene moʻuí koeʻuhí ko kinautolu. (Vakai, Sione 10:17–18.(“A Call to the Priesthood: ‘Feed My Sheep,’” Ensign, May 1983, 43).

Hiki ha ngaahi tali nounou ki he ngaahi fehuʻí ni ‘i he tohi lēsoni ko ‘ení.

  • Ko e hā ha meʻa ‘e hoko ki he fanga sipí kapau ʻe ‘ikai ke nau fanongo ki he tauhi-sipí?

  • ‘Oku tau hangē fēfē ko e fanga sipí, pea hoko fēfē ‘a e Fakamoʻuí ko e tauhi sipi Ia ʻotautolú?

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘o e ʻomi ki Hono loto-ʻaá? (vakai, ʻAlamā 5:60.

Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Alamā ‘i he ʻAlamā 5:37, ‘a e kakai ‘o Seilahemalá ko ha fanga sipi kuo “[nau] hē.” Lau ‘a e ʻAlamā 5:37–42, pea kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau ki he fanongo ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí.

  1. Hiki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ako ‘a e ʻAlamā 5:37–38, pea fakamatalaʻi ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau ki he ngaahi feinga ‘a e Fakamoʻuí ke ui kitautolu ke tau muimui ange kiate Iá.

    2. Ko e hā ha meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘i he ʻAlamā 5:41, ‘o kau ki he founga te tau lava ai ‘o ‘iloʻi pe ‘oku tau fanongo ki he leʻo ‘o e Tauhi-sipi Leleí? Ko e hā ha “ngaahi ngāue lelei” ‘oku lava ke fakahā ai ‘oku muimui ha talavou pe finemui ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ki he Tauhi-sipi Leleí?

‘Oku ‘ikai faingofua maʻu pē hono ‘iloʻi mo muimui ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí. Fakalaulauloto ki he lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo pau ke tau ‘iloʻi ‘a e leʻo ‘o e Tauhi-sipi Leleí mei he ngaahi leʻo lahi kehekehe ‘oku tau fanongo ki ai ‘i he moʻui fakamatelié, he ‘okú Ne ui mai ke tau muimui ange kiate ia ki hotau ‘api fakalangí” (“Alternate Voices,” Ensign, May 1989, 27).

Lau ‘a e ʻAlamā 5:53–56, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaaahi tōʻonga fakakaukau mo e ngaahi ngāue ‘oku lava ke nau fakafaingataʻaʻiaʻi ha taha ke ne fanongo ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí.

Fakakaukau ki ha faʻahinga tōʻonga fakakaukau pe ngaahi ngāue kehe ‘i he māmaní he ‘ahó ni, ‘oku nau fakafaingataʻaʻiaʻi ‘a e fanongo ‘a e kakaí ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí. Fakamatalaʻi nounou ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku hanga ‘e he ngaahi tōʻonga fakakaukau mo e ngaahi ngāue ko ‘ení ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ke fanongo ha taha ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí.

Fakaʻilongaʻi ‘i he ʻAlamā 5:57, ‘a e kupuʻi lea “ʻa kimoutolu kotoa pē ‘a ia ʻoku loto ke muimui ki he leʻo ‘o e tauhi-sipi leleí.” Hili ia pea fakaʻilongaʻi mo e kupuʻi lea ‘e tolu kehe ‘i he veesi 57 ‘a ia ‘oku fakahā mai ai ‘a e meʻa te ke lava ‘o fai ke ke muimui ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki hoʻo ako folofolá ha fakatātā ‘o e ngaahi fakamatala takitaha ‘e tolu ko ‘ení, ‘o fakahā mai ha meʻa ‘e lava ‘e ha talavou pe finemui Siasi ‘i homou ‘apiakó pe koló ‘o fai ke ne: (a) haʻu mei he kau angahalá, (e) pea nofo mavahe, pea (f) ‘oua naʻa ala ki he ngaahi meʻa taʻemaʻá. Hili ia peá ke fakakaukau ki ha ngāue pe ‘ulungaanga māʻoniʻoni ‘e ua te ne tokoniʻi ‘a e toʻu tupú ke nau fanongo lelei ange ki he leʻo ‘o e Tauhi-sipi Leleí. Fakakaukau ke ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha fakamatala ki ha taha ‘o e ngaahi ngāue pe ‘ulungaanga ko ‘ení, kapau naʻá ne tokoniʻi koe ke ke fanongo lelei ange ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí, ke ke toki vahevahe mo hoʻo faiakó pe kalasí ‘amui ange.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he ʻAlamā 5:58–60, naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení: kapau te tau muimui ki he leʻo ‘o e ‘Eikí (ko e Tauhi-sipi Leleí), ‘e tānaki fakataha mai ‘a kitautolu ki Hono puleʻangá. Fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi talaʻofa pe ngaahi tāpuaki ‘i he ʻAlamā 5:58–60 ‘a ia ‘e maʻu ‘e kinautolu te nau maʻu ha tofiʻa ‘i he toʻukupu toʻomataʻu ‘o e ‘Otuá.

  1. Fakakaukau ki hono ʻuhinga kiate koe ʻa e ngaahi talaʻofa pe ngaahi tāpuaki takitaha ko ‘eni naʻá ke fakaʻilongaʻí. Hili ia peá ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ‘oku mahuʻinga ai hoʻo nofo mavahe mei he ngaahi meʻa ‘oku koví koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ko ‘ení.

ʻI hoʻo mumui ki he leʻo ‘o e Fakamoʻuí, te ke maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki ko ‘ení, pea iku ‘o ke maʻu mo e tāpuaki ‘o e hakeakiʻí.

ʻAlamā 5:43–52

‘Oku fakamatala ʻa ‘Alamā ki he founga ‘o ‘ene maʻu ha fakamoʻoní peá ne akoʻi ʻo kau ki he fakatomalá

Fakakaukau ki ha meʻa kuó ke ako tuʻunga ‘i hoʻo ngaahi ongo fakaesino ‘e nimá: sió, fanongo, ala, nanamu, mo e ifó. ‘Oku ‘i ai nai ha founga te ke lava ai ‘o ‘iloʻi ha faʻahinga meʻa taʻe kau ai ha taha ‘o ho ngaahi ongo fakaesinó? Lau ‘a e ʻAlamā 5:45–48, peá ke kumi ki ha meʻa naʻe pehē ‘e ‘Alamā naʻá ne ‘iloʻi mo e anga ‘o ‘ene iloʻi iá.

Fakaʻilongaʻi ‘i he ʻAlamā 5:48 ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau kia Sīsū Kalaisí. ‘E lava ‘o fakanounouʻi ‘a e pōpoaki ‘o e ʻAlamā 5:45–48 ‘i he founga ko ‘ení: Te tau lava ‘o ‘iloʻi ‘iate kitautolu pē, ‘i he Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū Kalaisi ‘a e Huhuʻi ‘o e faʻahinga ‘o e tangatá.

‘Oku fehangahangai ‘a e kakai kotoa pē mo ha ngaahi ‘ahiʻahi ki he‘enau tuí mo e fakamoʻoní. Kapau te ke maʻu hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ‘o e ongoongoleleí ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘e lava ke fakamālohia koe ‘i he ngaahi taimi ‘o e ‘ahiʻahí. Ko e taimi te ke manatuʻi ai hoʻo fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ‘o hangē ko ‘Alamaá, ‘e lava ke tokoniʻi ai koe ke ke tuʻu maʻu ‘i he taimi ‘o e ‘ahiʻahí. Te tau lava ‘o ako mei he sīpinga ‘a ‘Alamaá ‘oku lava ‘e he ‘aukaí mo e lotú ‘o tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi hano fakapapauʻi mai ‘e he Laumālié ‘a e ngaahi moʻoní mo fakamālohia ‘etau fakamoʻoní ‘i he taimi ‘oku fie maʻu ai ke fakamālohia iá.

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

Fakalaulauloto ki hoʻo fakamoʻoní, ‘i hoʻo lau ‘a e lea ko ‘eni ‘a Eletā M. Lāsolo Pālati ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o poupouʻi kitautolu ke tau feinga ke maʻu haʻatau fakamoʻoni ‘o Sīsū Kalaisi: “ʻOku mahuʻinga ki heʻetau moʻui taʻengatá ‘a ‘etau maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he moʻoni ‘o e ongoongoleleí, kae tautautefito ki he moʻui mo e misiona fakalangi ‘a Sīsū Kalaisí. Naʻe folofola ‘a e Fakamoʻuí ‘o pehē, ‘Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú’ Sione 17:3. Ko hono fakalea ‘e tahá, ‘oku makatuʻunga ‘a e moʻui taʻengatá ‘i heʻetau ‘iloʻi fakafoʻituitui, mo fakataautaha ‘a ‘etau Tamai Hēvaní mo Hono ‘Alo Toputapú. ‘Oku ʻikai feʻunga ‘etau ‘ilo pē ‘o kau kiate kinauá. Kuo pau ke tau aʻusia ha ngaahi meʻa fakataautaha mo fakalaumālie ke fokotuʻu maʻu ai ‘a kitautolu,” (“Feasting at the Lord’s Table,” Ensign, May 1996, 80).

  1. Fakakakato ha ‘ekitivitī ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi ‘ekitivitī ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Hiki ha fakamatala ‘o kau ki ha taimi naʻá ke fanongo ai ki hano fai ‘e ha taha ha fakamoʻoni mālohi ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū Kalaisi ‘a e Huhuʻi ‘o e faʻahinga ʻo e tangatá. Hiki ha fakamatala ‘o kau ki he anga hoʻo ongoʻí ‘i hoʻo fanongo ki he fakamoʻoni ko ʻení.

    2. Lau ‘a e ʻAlamā 5:46, hili ia peá ke hiki ha fakamatala ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau, ‘a e founga naʻe maʻu ai ‘e ‘Alamā ‘a ‘ene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki ha founga te ke lava ai ‘o muimui ki he founga ‘a ‘Alamaá ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, pea hiki hoʻo ngaahi fakakaukau ko iá.

    3. Hiki ha fakamatala ‘o kau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hano fakamoʻoniʻi atu ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ko Sīsū Kalaisi ‘a e Huhuʻi ‘o e māmaní. Hiki haʻo taumuʻa pau ‘a ia te ne tokoniʻi koe ke ke maʻu pe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, hangē ko haʻo lotu pe ‘aukai fakamātoato ange, pe ko haʻo ako tōtōivi ange ‘a e folofolá. Ngāue ke fakahoko ‘a e taumuʻa ko ‘ení, neongo ‘e “ngaahi ‘aho lahi” (ʻAlamā 5:46) haʻo fakahoko ia. (‘E lava foki ke tokoniʻi koe ‘e hoʻo fakakakato ‘a e ‘ekitivitī ko ‘ení ke ke fakahoko ai ha ngāue ‘oku fie maʻu ‘i he Fakalakalaka Fakataautahá pe Fatongia ki he Otuá.)

Lau ‘a e ʻAlamā 5:49–52, pea kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ki he kakaí ‘o kau ki he fakatomalá. Fakamatalaʻi ‘i he ngaahi laine ‘oku fokotuʻu atú ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai kuo pau ke fakatomala ‘a e kakai kotoa pē pea ‘e toki lava ke nau moʻui ‘o taʻengata fakataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí:

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ‘e ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ke tau fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi ‘a ia te nau lava ‘o tokoniʻi kitautolu ke tau fakahoko ʻa e meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau ki he fakatomalá mo teuteu ke hū atu ki he puleʻanga ‘o e ‘Otuá:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻE fēfē kapau ‘e hoko ‘apongipongi ʻa e ‘aho ‘o ʻEne hāʻele maí? Ko e hā ha meʻa te tau fai ‘i he ‘ahó ni—kapau te tau ‘iloʻi te tau feʻiloaki mo e ‘Eikí ‘apongipongi—ʻi haʻatau mate ‘oku teʻeki hokosia hotau taimi ke tau mate aí pe ko Haʻane hāʻele fakafokifā mai? Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau veté? Ko e hā ha ngaahi ngāue te tau taʻofi levá? Ko e hā hatau ngaahi vā ʻoku kei palopalema ʻoku totonu ke fakaleleiʻi? Ko e hā ha ngaahi fakamolemole te tau faí? Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni te tau fakahā?

“Kapau te tau fai ‘a e ngaahi meʻa ko iá he taimi ko iá, ko e hā ‘oku ‘ikai te tau fai ai ia he taimi ní? Ko e hā ‘a e ‘uhinga ka ‘ikai ke tau kumi ai ki he melinó, ‘i he taimi ‘oku lava ‘o maʻu ‘a e melinó (“Preparation for the Second Coming,” Ensign pe Liahona, May 2004, 9).

  1. Fakakaukau ki ha taha ‘o e ngaahi fehuʻi ‘a ‘Eletā ‘Oakesí. Hiki ha fakamatala ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘o kau ki he ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ke te moʻui ‘i he ‘aho takitaha ‘o hangē ko haʻate teuteu ia ke feʻiloaki mo e ‘Eikí.

Fakakaukau ‘i he faʻa lotu ki ha founga te ke lava ‘o ngāue ai ki he meʻa kuó ke ako he ‘aho ní ke ke lava ‘o mateuteu ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí pea hū atu ki Hono puleʻangá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní:

    Kuó u ako ‘a e ʻAlamā 5:37–62 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki