Seminelí
‘Iuniti 10: ‘Aho 1, Sēkope 5–6


‘Iuniti 10: ‘Aho 1

Sēkope 5–6

Talateú

‘Oku ‘i he Sēkope 5 ‘a e talanoa fakataipe ki he ‘akau ko e ‘ōlive koló mo e ‘ōlive vaó, ‘a ia naʻe ‘uluaki fai ia ‘e he palōfita, ko hono hingoá ko Seinosi. Naʻe ngāue ʻaki ‘e Sēkope ‘a e talanoa fakataipe ko ‘ení ke akoʻi ‘oku feinga maʻu pē ‘a e ‘Eikí ke fakahoko ‘a e fakamoʻui ki Hono kakai ‘o e fuakavá, neongo ‘enau tafoki meiate Iá. ʻOku hā mei he talanoa fakatātaá naʻe fakamoveteveteʻi ‘e he ‘Eikí ha ngaahi konga ‘o e fale ‘o ‘lsilelí—ʻa Hono kakai ‘o e fuakavá—‘i he māmaní pea te Ne toe tānaki mai Hono kakaí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. ‘Oku ‘i ai ha fekauʻaki fakatāutaha ‘a e talanoa fakataipé kiate kitautolu he ‘ahó ni, ‘i heʻetau hoko ko e kau mēmipa ‘o e fale ‘o ‘Isilelí mo e kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí. Naʻe fakamamafaʻi ‘e Sēkope ‘i he Sēkope 6, ‘a e ‘aloʻofa mo e fakamaau totonu ‘a e ʻEikí ‘i Heʻene poupouʻi Hono kakaí—mo kitautolu—ke tau fakatomalá.

Sēkope 5:1–12

Naʻe ngāue ‘aki ‘e Sēkope ‘a e ngaahi lea ‘a Seinosí, ‘a ia naʻá ne fakatatau ‘a e fale ‘o ‘Isilelí ki ha fuʻu ‘ōlive kolo.

‘Okú ke ‘ilo nai haʻo kaungāmeʻa pe ha taha ‘okú ke ‘ofa ai ‘a ia kuó ne fehuʻia ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá kiate ia, kae tautautefito ki ha taimi kuo tafoki ai ‘a e tokotaha ko iá meiate Iá? Fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ko ‘ení:

  • ‘Oku kamata ‘e ha talavou maʻu lakanga fakataulaʻeiki ha tōʻonga fai angahala. ‘Okú ne tui ‘oku lava ke fakamolemoleʻi ‘a e kakai kehé, ka ‘okú ne tālaʻa ia pe ‘e tali ‘e he ‘Eikí ‘a ‘ene fakatomalá.

  • Naʻe maumauʻi ‘e ha finemui ha fekau. Naʻá ne ongoʻi halaia, peá ne mamahi lahi koeʻuhí ko ia pē, peá ne pehē pe ‘oku kei ‘ofa koā ‘a e ‘Eikí ‘iate ia.

Naʻe kikiteʻi ‘e Sēkope ‘e fakaʻikaiʻi ‘e he kau Siú ‘a Sīsū Kalaisi (vakai, Sēkope 4:15). Naʻá ne toe kikiteʻi foki ‘e kei ngāue pē ‘a Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko e fakamoʻui ‘a Hono kakaí ‘o aʻu ki he hili ‘enau fakaʻikaiʻi Iá. Naʻe fakatātaaʻi ‘e Sēkope ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení ʻi haʻane ngāue ʻaki ‘a e talanoa fakataipe naʻe fai ‘e ha palōfita, ko hono hingoá ko Seinosi (vakai, Sēkope 5:1). ‘Oku hangē ‘a e talanoa fakataipé ko ha talanoa fakatātaá, ‘a ia ko ha talanoa ia ‘oku ngāue ʻaki ai ha ngaahi fakatātā, ngaahi meʻa, mo e ngaahi ngāue fakataipe ke akoʻi ha ngaahi foʻi moʻoni. Fakakaukau ‘i hoʻo ako ‘a e Sēkope 5, ki he founga ‘oku feinga atu ai ‘a e ‘Eikí kiate koé, neongo haʻo fai angahala.

Lau ‘a e Sēkope 5:2, pea fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo folofolá pe ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai ‘e Seinosi ‘ene akonaki ko ‘ení.

‘Okú ke hoko ko ha mēmipa ‘o e fale ‘o ‘Isilelí, koeʻuhí kuó ke fai ha ngaahi fuakava mo e ‘Eikí ‘i he papitaisó. ‘Okú ke hoko ko ha konga ‘o e talanoa ‘oku fai ‘i he Sēkope 5. Lau ‘a e Sēkope 5:3, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻe ngāue ʻaki ‘e Seinosi ‘i heʻene talanoa fakataipé ke fakafofongaʻi ‘a e fale ‘o ‘Isilelí. Toe fakaʻilongaʻi foki ‘a e meʻa naʻe kamata ke hoko ki he fuʻu ‘ōlive koló.

ʻĪmisi
ngaahi fuʻu ‘ōlivé

Fakatokangaʻi ange ‘oku fakamahinoʻi mai ‘e he futinouti d ‘i he Sēkope 5:3 ‘oku fakafofongaʻi ‘e he mate ‘a e fuʻu ‘ōlivé ‘a e Hē mei he Moʻoní ‘a ia ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku tafoki ai ha kakai fakafoʻituitui pe falukunga kakai mei he ‘Eikí mo ‘Ene ongoongoleleí.

‘Oku fokotuʻu mai ‘e he saati ko ‘ení ha lisi ‘o e ngaahi fakaʻilonga fakataipe ‘oku nau tokoni ke mahino kiate kitautolu hono ‘uhinga ‘o e talanoa fakataipe ‘a Seinosí. ‘Oku fokotuʻu atu foki mo e ngaahi veesi ‘oku ‘uluaki hā ai ‘a e ngaahi fakatātā fakataipé. Fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi fakatātā fakataipe ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá. Te ke lava foki ‘o hiki mo hono ‘uhinga ‘o ha niʻihi ‘o e ngaahi fakatātā fakataipé ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá.

Sēkope 5: Ko e Talanoa Fakataipe ‘o e ‘Akau ko e ‘Ōlive Koló mo e ‘Ōlive Vaó

Fakataipe

ʻUhinga

Fuʻu ‘ōlive koló(veesi 3)

Ko e fale ʻo ʻIsilelí ko e kakai ia ‘o e fuakava ʻa e ʻOtuá

Ko e ngoue vainé (veesi 3)

Ko e māmaní

Mate (veesi 3)

Angahalá mo e hē mei he moʻoní

‘Eiki ‘o e ngoue vainé (veesi 4)

Sīsū Kalaisi

‘Auhani, keli, mo tauhi (veesi 4)

Ko e ngaahi feinga ‘a e ‘Eikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau māʻoniʻoni pea fua mai ko e ngaahi ngāue lelei

Ngaahi vaʻá (veesi 6)

Falukunga kakai

Fuʻu ‘ōlive vaó (veesi 7)

Kau Senitailé—ko kinautolu ia kuo teʻeki ke nau fai ha ngaahi fuakava mo e ‘Eikí. ‘Oku toe fakamatalaʻi foki ‘i he konga ki mui ‘o e talanoa fakataipé ‘oku fakafofongaʻi ‘e he ngaahi fuʻu ‘ōlive totonú ha ngaahi konga ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘oku nau hē mei he moʻoní, pea ‘oku toe fakamatalaʻi foki ko ha “ʻōlive vao” ia.

Tuʻusi mo e fakahoko ‘o e ngaahi vaʻá (veesi 7–8)

Ko hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ‘o e kakai ‘o e fuakava ‘o e ‘Eikí. Ko e tahá, ‘oku fakafofongaʻi ‘e hono fakahoko ‘o e ngaahi vaʻa ‘o e ‘ōlive vaó ki he fuʻu ‘ōlive koló, ‘a e ului ‘a e kau Senitailé, ‘o nau hoko ko e konga ‘o e kakai ‘o e fuakava ‘o e Eikí ‘i he papitaisó.

Tutu ‘o e ngaahi vaʻá (veesi 7)

Ngaahi tautea ‘a e ‘Otuá ki he kau angahalá

Fuá (veesi 8)

Ko e moʻui pe ngāue ʻa e tangatá

Ngaahi aka ‘o e fuʻu ‘ōlive koló (veesi 11)

Ko e ngaahi fuakava ‘oku fai ‘e he ‘Eikí mo kinautolu ‘oku nau muimui kiate Iá. ‘Oku toe lava foki ke fakafofongaʻi ‘e he ngaahi aká ha kakai fakafoʻituitui ‘a ia naʻe fuakava ‘a e ‘Eikí mo kinautolu ‘i he kuonga muʻá, hangē ko ‘Ēpalahame, ‘Aisake, mo Sēkopé (vakai, Sēkope 6:4).

Lau ‘a e Sēkope 5:4–6, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻe ‘uluaki fai ‘e he ‘Eiki ‘o e ngoue vainé ke fakahaofi ‘a e fuʻu ‘ōlive koló. Vakai ki he saati ‘i ‘olungá ke ke ‘iloʻi pe ko hai ‘a e ‘Eiki ‘o e ngoue vainé mo e meʻa ‘oku fakafofongaʻi ‘e heʻene ‘auhani, keli, mo tauhí.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘a e meʻa naʻe fakataumuʻa ki ai ‘a e talanoa fakataipé. Ko ia ‘i hoʻo lau ‘ene fakamatalá, laineʻi ‘a e meʻa ‘okú ne akoʻi ko e ‘uhinga loloto ange ia ‘o e talanoa fakataipé.

“Ko e talanoa fakataipe ko ‘eni ‘a ia naʻe toe fakamatalaʻi mai ‘e Sēkopé, naʻe fakataumuʻa ia mei he kamataʻangá pē kia Kalaisi [ko e ‘Eiki ‘o e ngoue vainé]. …

ʻĪmisi
fakahoko ‘a e vaʻá

‘I he founga hono fakahoko ‘o e vaʻá, ‘oku tuʻusi ha ngaahi vaʻa ‘oku moʻui leleí mei ha fuʻu ‘akau ‘o fakahoko ia ki he sino ‘o ha fuʻu ‘akau ‘e taha ke tupu ai.

“Neongo ‘a e feinga ‘a e ‘Eiki ‘o e ngoue vainé mo ‘ene kau ngāué ke fakamālohia, ‘auhani fakahaohaoaʻi, mo feinga ke fua ‘enau ngaahi fuʻu ‘akaú ‘i ha vahe ‘e taha ‘o e fakamatala fakahisitōlia ki hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki ‘o ‘Isilelí, ko e ‘uhinga loloto ange ‘o e Fakaleleí, ko e tefitoʻi meʻa ia naʻá ne ueʻi hake mo takiekina ‘enau ngaahi ngāué” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 165).

Neongo ‘oku hangē ‘oku tokanga pē ‘a e Sēkope 5 ki he ngaahi fuʻu ‘akau ko e ‘ōlivé, ka ko e talanoa fakataipe ‘eni ki ha kakai kuo nau tafoki mei he ‘Eikí ‘i he fai angahala mo e ngaahi feinga ‘a e ‘Eikí ke tokoniʻi kinautolu ke nau foki mai kiate Ia. ‘Oku akoʻi ‘e he vahe ko ‘ení ʻoku ‘ofa ‘a e ‘Eikí ‘iate kitautolu pea ‘okú Ne feinga faivelenga ke fakahoko hotau fakamoʻuí. ‘I he hoko atu hoʻo ako ki he talanoa fakataipé, kumi ki ha ngaahi fakamoʻoni ‘o e foʻi moʻoni ko ‘ení ‘aki haʻo tokanga makehe ki he ngaahi finangalo ‘o e ‘Eikí ki ‘Isilelí—ko e fu‘u ōlive koló—mo ‘Ene ngaahi ngāue taʻe tuku ke fakahaofi iá. Hangē ko ‘ení, lau ‘a e Sēkope 5:7, pea fakalaulauloto ki he kupuʻi lea “ʻoku fakamamahi kiate au ‘o ka mole ‘iate au ‘a e fuʻu ‘akaú ni.” Ko e hā ha faʻahinga ongo ‘o e lotó ‘oku fakahā mai heni ‘e he ‘Eikí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

Toe lau ‘a e kupuʻi leá, pea fakahū he taimi ko ‘ení ho hingoá ke ne fetongi ‘a e “fuʻu ‘akaú ni”: “‘Oku fakamamahi kiate au ‘o ka mole ‘iate au ‘a [ho hingoá].” Kapau te ke fakahū ho hingoá ‘i he ngaahi feituʻu kotoa pē ‘i he Sēkope 5 ‘a ia ‘oku ‘uhingamālie mo feʻungá, te ke lava ai ‘o fakafekauʻaki ‘a e talanoa fakataipé kiate koe peá ke ako lahi ange ai ki he tokanga mai ‘a e ‘Eikí kiate koé.

Lau ‘a e Sēkope 5:7–11, pea kumi ki he meʻa hono hoko naʻe fai ‘e he ‘Eiki ‘o e ngoue vainé, ke fakahaofi ‘a e fuʻu ‘ōlive koló.

  1. Ngāue ʻaki ‘a e fakaʻuhingaʻi ‘o e ngaahi fakatātā fakataipe ‘i he sātí. Peá ke hiki ha fakamatala ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ki he meʻa naʻe fai ‘e he ‘Eiki ‘o e ngoue vainé mo ‘Ene kau tamaioʻeikí ‘i he Sēkope 5:7–11 ‘i heʻenau feinga ke fakahaofi ‘a e fānau ‘a e Tamai Hēvaní.

‘Oku ‘ave ‘e he ‘Eikí ‘a e kakai ‘oku ‘ikai ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘o fakahoko kinautolu ki ‘Isileli, ‘o ngaohi kinautolu ke nau hoko ko ha konga ‘o Hono kakai ‘o e fuakavá. Ko ia ‘i Heʻene feinga ke fakahaofi ‘a ‘Isilelí, ‘okú Ne tuʻusi ai ‘a e ngaahi vaʻa ‘oku kovi tahá (kakai) ‘o fakaʻauha kinautolu.

Lau ‘a e Sēkope 5:13–14, pea kumi ki he meʻa naʻe fai ‘e he ‘Eikí ki he vaʻa foʻou mo litolito mei he fuʻu ‘ōlive kolo ‘oku lau ki ai ‘a e veesi 6. ‘E lava ke ke hiki ki he tafa‘aki ‘o hoʻo folofolá, ‘oku ‘uhinga ‘a e potu mamaʻo tahá ki he feituʻu māʻulalo taha pe pulipulia ‘oku ‘ikai faʻa sio ki ai ha taha.

  1. Ngāue ʻaki ‘a e fakaʻuhinga ki he ngaahi fakatātā fakataipe ‘i he sātí, pea fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha founga ‘e lava ‘o fakatatau ai ‘a e fāmili ‘o Līhaí ki he vaʻa foʻou mo litolito naʻe fufuuʻi ‘i he potu mamaʻo taha ‘o e ngoue vainé.

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, naʻe “‘ave [‘e he kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí] ha niʻihi ‘o e ngaahi vaʻá ‘o fakahoko ia ki ha ngaahi fuʻu ‘ōlive vao. Ko hai ‘a e ngaahi fuʻu ‘ōlive vaó? Ko e kau Senitailé. Ko ia naʻe fekau atu ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene kau tamaioʻeikí ki he potu kotoa pē ‘o ‘Ene ngoue vainé, ‘a ia ko e māmaní, peá ne tō ai ‘a e ngaahi vaʻa ‘o e fuʻu ‘akaú. …

ʻĪmisi
Siosefa Filitingi Sāmita

“Ko e fuʻu ‘ōlive ‘i he talanoa fakatātā ko iá ‘a e Fale ‘o ‘Isilelí. … Naʻe kamata ke mate ia ‘i hono fonua ‘oʻoná. Ko ia naʻe ‘ave ai ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi vaʻa hangē ko e kau Nīfaí, pea hangē ko e ngaahi faʻahinga ne pulí, pea hangē ko e niʻihi naʻe tataki atu ‘e he ‘Eikí ‘a ia ‘oku ‘ikai te tau ‘ilo ki aí, ki he ngaahi konga kehe ‘o e māmaní. Na‘á Ne tō kinautolu ‘i he ngaahi feituʻu kehekehe ‘o ‘Ene ngoue vainé, ‘a ia ko e māmaní. ‘Oku ‘ikai ha tālaʻa naʻá Ne fekau atu ha niʻihi ‘o e ngaahi vaʻa ko iá ki Siapani, ki Kōlea, mo Siaina. ‘Oku ‘ikai toe fehuʻia ia, koeʻuhí he naʻá Ne ‘ave kinautolu ki he ngaahi feituʻu kotoa ‘o e māmaní” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:204–5).

Naʻe toe akoʻi foki ‘e Palesiteni Sāmita, “ko hono fakaʻuhingaʻi ‘o e talanoa fakatātā ko ‘ení …ko ha talanoa ia ki hono fakamoveteveteʻi ‘o ‘Isilelí mo hono fio ‘o e toto ‘o ‘Isilelí mo e ngaahi ‘ōlive vaó, pe kakai Senitailé, ‘i he ngaahi feituʻu kotoa ‘o e māmaní. Ko ia ‘oku tau ‘ilo ai ‘i Siaina, ‘Initia, mo e ngaahi fonua kehe kotoa ‘oku nofoʻi ‘e he kau Senitailé, naʻe fakamoveteveteʻi, pe “fakahoko” ia ‘iate kinautolu” (Answers to Gospel Questions, 4:40–41).

Sēkope 5:15–77

Naʻe ngāue ‘a e ‘Eiki ‘o e ngoue vainé mo ‘Ene kau tamaioʻeikí ke tokoniʻi ‘a e ngoue vainé ke maʻu hano fua lelei.

‘Oku fakamatalaʻi ‘e ha ngaahi veesi lahi ‘o e Sēkope 5 ‘a e ngaahi taimi mo e ngaahi meʻa kehekehe naʻe hoko ‘i ha konga lahi ‘o hono fakamoveteveteʻi ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ki he māmaní, mo e ngāue ‘a e Fakamoʻuí ke tānaki fakataha kinautolu. ‘Oku ngata ‘a e vahé ‘i he Nofo Tuʻí mo hono fakamaʻa fakaʻosi ‘o e māmaní.

Naʻe toutou ngāue ʻaki ‘e Seinosi ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ‘i he talanoa fakataipé, ke fakamamafaʻi ‘a e tokanga ‘a e ‘Eikí ki he ngaahi ‘akau ‘o ‘Ene ngoue vainé mo ‘Ene feinga ke fakahaofi kinautolú. Lau ‘a e Sēkope 5:20, 23–25, 28, 31, pea fakaʻilongaʻi ‘a e taimi kotoa pē ‘oku fakahā ai ‘e he ‘Eikí ʻEne feinga ke tauhi (fafanga) ‘a e ngaahi ‘akau ‘o ‘Ene ngoue vainé.

Neongo ‘a e feinga ‘a e ‘Eikí mo ‘Ene tamaioʻeikí ke tokoniʻi ‘a e ngoue vainé ke fua leleí, ka naʻe faifai pea kovi kotoa ‘a e ngaahi fua ‘o e ngoue vainé pe hoko ‘o kovi (vakai, Sēkope 5:39). Lau ‘a e Sēkope 5:41–42, 46–47, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakahā mai ‘a e ‘ofa mo e tokanga, pe ko e mamahi ‘a e ‘Eikí koeʻuhí ko ‘Ene ngoue vainé.

Koeʻuhí ko e tuku mai ‘e he ngaahi fuʻu ‘akaú ‘a e fua ‘oku koví neongo ‘a e ngaahi feinga kotoa kuó Ne faí, naʻe fakakaukau ai ‘a e ‘Eiki ‘o e ngoué ke tā hifo ‘a e ‘akau kotoa pē (vakai, Sēkope 5:49). Lau ‘a e Sēkope 5:50–51. ‘Oku fakafofongaʻi ‘e hono toe ‘o e Sēkope 5 ‘a e feinga ‘a e ‘Eikí mo ‘Ene kau tamaioʻeikí ke fakahaofi kinautolu ‘oku nau moʻui ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. ‘Okú Ne tānaki mai Hono kakaí peá Ne tauhi (fafangaʻi) fakaʻosi kinautolu (vakai, Sēkope 5:52–77).

Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ko e tānaki ‘o ‘Isileli ‘oku fakamatalaʻi ‘i he Sēkope 5 ‘oku lolotonga hoko ia he taimí ni. “ʻOku fakahoko ‘e he ‘Eikí ‘a ʻEne ngaahi taumuʻá ‘i he ‘aho ko ‘eni ‘o e tānakí, pea ‘okú Ne toe ui mai ki he lotoʻā ‘o e Tauhisipi Moʻoní ‘a e fānau ‘a ‘Ēpalahamé” (Answers to Gospel Questions, 4:41).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e meʻa kuó ke ako mei he Sēkope 5 ‘o kau ki he ‘ofa ‘a e ‘Eikí kiate koé. Hiki ha fakatātā ‘o e anga hoʻo mamata ki hono fakahā ‘o ‘Ene ‘ofá ‘i hoʻo moʻuí pe ko e moʻui ‘a ha tokotaha kehe ‘okú ke ‘iloʻi.

Sēkope 6

‘Oku akoʻi ‘e Sēkope ‘a e ‘aloʻofa mo e fakamaau totonu ‘a e ‘Otuá peá ne fakaafeʻi kitautolu ke tau fakatomala

‘Oku kau ‘i he Sēkope 6 hono fakamatalaʻi fakanounou ‘e Sēkope ‘a e ngaahi moʻoni mei he talanoa fakataipe ‘o e ngaahi fuʻu ‘ōlivé. Lau ‘a e Sēkope 6:4–6, pea kumi ki he meʻa naʻe fakamamafaʻi ‘e Sēkope ‘o kau ki he anga ‘o e ‘Otuá. Ko e hā ha meʻa te ke ngāue ʻaki ke fakamatalaʻi fakanounou ‘a e meʻa ‘oku loto ‘a Sēkope ke tau ako ‘o kau ki he ‘Otuá?

Naʻe fakaʻosi ‘e Sēkope ‘ene pōpoakí ‘i he Sēkope 6:7–13 ‘aki ‘ene fakamoʻoniʻi ‘oku tau poto ʻi heʻetau teuteu he taimí ni ki he fakamāú ‘aki ʻetau fakatomala mo tali ‘a e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí.

  1. Toe lau ‘a e Sēkope 6:5. Fakatokangaʻi hono poupouʻi kitautolu ‘e Sēkope ke tau “pīkitai ki he ‘Otuá ‘o hangē ko ‘ene pīkitai kiate kimoutolú.” Ko hono ‘uhinga ‘o e pīkitaí ke puke maʻu pe piki maʻu ki ha meʻa. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha meʻa naʻá ke ako mei he talanoa fakataipe ki he ngaahi fuʻu ‘ōlivé ‘a ia ‘oku fakaʻaliʻali mai ai ‘a e anga ‘o e pīkitai pe piki maʻu ‘a e ‘Otuá kiate koé?

    2. Ko e hā ha meʻa te ke fai ke ke pīkitai maʻu ange kiate Ia ‘o hangē ko ‘Ene pīkitai kiate koé?

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sēkope 5–6 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki