Seminare
Iunite 32: Aso 2, Moronae 8–9


Iunite 32: Aso 2

Moronae 8–9

Folasaga

Moronae 8 o se savali (tusi) sa tusia e Mamona i lona atalii o Moronae e uiga i le mafuaaga e le manaomia ai ona papatiso tamaiti laiti. Sa aoao mai foi e Mamona, i totonu o le tusi, le auala e mafai ona tatou saunia ai e mau ma le Atua. Sa ia faaiu e ala i le faaalia o le popole mo le amioleaga ma faataumaoiga o loo faamalumalu mai ia sa Nifae. Moronae 9 o loo aofia ai le tusi faaiu na faamaumauina a Mamona i lona atalii. Sa ia faaalia le faanoanoa mo le tulaga amioleaga o sa Nifae ma uunaia Moronae ina ia galue ma le filiga e fesoasoani ia sa Nifae ina ia salamo. E ui i le tulaga piopio o lona nuu, sa ia faamalosiau i lona atalii ina ia faamaoni ia Keriso ma tuu atu le folafolaga o le ola e faavavau ia tamau i lona mafaufau e faavavau.

Moronae 8:1–24

Sa tusi Mamona i lona atalii o Moronae e uiga ia i latou o e manaomia ona papatiso

Sa i ai se taimi sa e mafaufau ai pe aisea e le papatiso ai tamaiti i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai seia atoa lo latou valu tausaga? I se tusi sa ia tusia i lona atalii o Moronae, sa aoao atu ai e Mamona nisi o upumoni taua e uiga i le faaolataga o tamaiti laiti ma le papatisoga, e aofia ai le mafuaaga e le papatiso ai tamaiti seiloga ua valu o latou tausaga. Sa amata e Mamona lana tusi ia Moronae e ala i le talanoa e uiga i se finauga (le malilie) sa faia e sa Nifae. Faitau leMoronae 8:4–6, ma vaavaai mo le aoaoga faavae lea sa finau ai sa Nifae. (A o e faitau, atonu o le a fesoasoani le iloa o le tele i lenei anotusi o lona uiga o le matua ogaoga.)

Faitau le Moronae 8:7, ma faailoa mai le mea na faia e Mamona ina ua ia faalogo i lenei faafitauli. Sa tali e le Faaola le tatalo a Mamona e ala i le faamatala atu o le mafuaaga e le manaomia ai e tamaiti laiti ona papatiso ao lei oo i le tausaga e tali atu ai. Faitau le Moronae 8:8–9, ma tagai mo le mea sa fetalai mai ai le Faaola e uiga i le mafuaaga e le papatiso ai pepe ma tamaiti laiti.

I le Moronae 8:8, o le “fetuu o Atamu” e faasino i le tuuesea o Atamu mai le afioaga o le Atua o se taunuuga o le Pa’ū. E manino lava, e lei malamalama nisi sa Nifae i le aoaoga faavae o le papatisoga. O le mea lea, sa lei sao ai lo latou talitonuga faapea o tamaiti laiti e le agavaa e i ai i le afioaga a le Atua e aunoa ma le sauniga o le papatisoga, ma sa latou mananao ina ia papatiso tamaiti ao laiti lava i latou. I le malamalama ai i lenei mau, atonu e fesoasoani foi le matauina o le agasala o le “le usiusitai i poloaiga a le Atua ma le loto i ai” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Agasala,” scriptures.lds.org). Ina ia malamalama atili atoatoa i le aoaoga faavae o lenei maua, atonu e te manao e faafesootai le mau Moronae 8:8 ma le mataupu faavae o le faatuatua lona lua.

Faitau le Moronae 8:10, ma tagai mo upu ia e faamaeaina le upumoni lenei: O le salamo ma le papatisoga e manaomia mo tagata uma o e .

Talu ai o le salamo ma le papatisoga e manaomia mo na o i latou o e tali atu ma e mafai ona faia se agasala, sa aoao atu Mamona e sese le papatiso o tamaiti laiti ao lei oo i le taimi latou te tali atu ai. Faitau le Moronae 8:11–13, 18–22, ma tagai mo le faamatalaga a Mamona i le mafuaaga e sese ai le papatisoina o tamaiti laiti. O nei mau e aoao atua lenei aoaoga faavae. E faasaoina tamaiti laiti e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Ua uma ona faatulagaina e le Alii le tausaga e amata ai le tali atu—valu tausaga le matua (tagai MF&F 68:25–27; Faaliliuga Iosefa Samita, Kenese 17:11 [i le faaopoopoga o le Tusi Paia]). Ao lei atoa le valu o tamaiti, e le mafai ona latou agasala aua e lei tuuina atu ia Satani le mana e faaosooso ai tamaiti laiti (tagai MF&F 29:46–47). Soo se mea sese e faia e tamaiti ao lei valu ia tausaga e le mafaufauina o ni agasala.

Ata
teineitiiti o loo papatisoina

Sa faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e le mafai ai e tamaiti laiti ona faia ni agasala: “Ua tatou iloa mai la tatou aoaoga faavae a o lei oo i le tausaga e tali atu ai se tamaitiiti ‘ua le mafai ona …faia se agasala’ (Moro. 8:8). I le faagasologa o lena taimi, e mafai e tamaiti ona faia ni agasala, e oo lava i agasala sili ona ogaoga ma faatamaia lea e tatau ona faasaoina, ae le o faitauina a latou amioga o ni agasala” (“Sins and Mistakes,” Ensign, Oct. 1996, 65).

I le avea ma se vaega o lana tusi, sa molimau atu ai foi Mamona o le fanau iti ua “ola ia Keriso” ma afai latou te feoti ao lei atoa le valu tausaga, e faaolaina i latou e ala i le Togiola a Iesu Keriso (tagai Moronae 8:12–15, 22).

Ao faamalamalama mai pe aisea e le manaomia ai e pepe ma fanau iti ona papatiso, sa molimau mai Mamona e uiga i lenei mataupu faavae: E sao atoatoa le Atua i Lona taulimaina o Lana fanau. O le uiga o lenei mea o le a faamautinoa atu e le Atua e tofu tagata uma ma se avanoa talafeagai ma lelei e maua ai le faaolataga.

  1. O le gaoioiga lenei o le a fesaosaoni ia te oe ia iloa le faamatalaga o aoaoga faavae o loo aoaoina i le vaega muamua o le Moronae 8. Filifili le tasi (mea uma e lua) o tulaga o i lalo ma, i lau api talaaga mo le suesueina tusitusiga paia, faailoa mai se mau se tasi pe lua mai le Moronae 8:8–24 lea e fesoasoani e tali le atugaluga o le tagata i le tulaga. Ona tusi lea o se parakalafa pe lua e tali atu ai i le tulaga. Faaaoga mau i tusitusiga paia i lau tali.

    1. I le avea ai ma se faifeautalai, sa e feiloai i se tagata o loo sailia ma le faamaoni le upumoni. Sa ia faamatala mai sa aoaoina o ia i lona olaga atoa o tamaiti laiti e agasala pe a latou fanau mai ona o le solitulafono a Atamu. E mautinoa e ia a oti ni pepe e aunoa ma le papatisoina, ua latou agasala ma e le mafai ona faasaoina.

    2. E ioeina e se tagata faatoa liliu mai faapea o le papatisoga mo tamaiti ua tai valu tausaga o se manatu lelei, “E le afaina pe afai e papatiso tagata pe a valu masina, po o le valu tausaga, a ea?”

Moronae 8:25–30

Aoao atu e Mamona le mea e tatau ona tatou faia e mau faatasi ai ma le Atua

Ina ua uma ona aoao atu le mafuaaga e le manaomia ai ona papatiso tamaiti laiti, sa aoao atu e Mamona o tagata ua oo i tausaga e tali atu ai e tatau ona papatiso. Sa ia famatalaina foi le mea e tatau ona tatou faia pe a maea la tatou papatisoga ina ia mafai ona mau faatasi ma le Atua.

Faitau le Moronae 8:25–26, ma tagai mo le mea e tatau ona tatou faia ma uiga e tatau ona tatou atiaeina ina ia mafai ai ona mau faatasi ma le Atua. Atonu e te manao e faaailoga nei mea i totonu o au tusitusiga paia. E ono fesoasoani le malamalama o le “agamalu” o lona uiga o le gauai atu i le finagalo o le Atua, ma o le “maualalo o le loto” o lona uiga o le matua faamaulalo lava.

Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i totonu o au tusitusiga paia i talaane o le Moronae 8:25–26: O le usiusitai faamaoni i poloaiga, o le a mafai ai ona tatou maua le Agaga Paia, lea e saunia i tatou e mau faatasi ma le Atua.

  1. O fesili nei o le a fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama atili ai i le Moronae 8:25–26. Mafaufau i fesili uma, ona filifili lea o ni fesili se lua pe sili atu e tali ai i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e te manatu ai o le mauaina o le faamagaloga o au agasala e mafai ona taitai atu ai i le agamalu ma le maualalo o le loto?

    2. E mafai faapefea e le agamalu ma le maualalo o le loto ona valaaulia le Agaga Paia i lou olaga?

    3. E faapefea e le mauaina o le Agaga Paia ona fesoasoani e saunia oe e nonofo faatasi ma le Atua?

    4. Sa aoao e Mamona faapea afai tatou te mananao ia faatumuina i le alofa lea e tumau, e tatau ona tatou tatalo ma le filiga. Aisea e te manatu ai e tatau ona filiga i le tatalo pe afai tatou te mananao ia faatumuina i le alofa?

E pei ona faamaumauina i le Moronae 8:27, ua tausalaina e Mamona le agasala o le faamaualuga i totonu o sa Nifae. Faitau le Moronae 8:27, ma vaavaai mo le taunuuga o le faamaualuga o sa Nifae. Ona faatusatusa lea o lenei taunuuga i taunuuga o le agamalu ma le maualalo o le loto, o loo maua i le Moronae 8:26.

Ua uunaia e Mamona Moronae ina ia tatalo mo sa Nifae lea masalo o le a latou salamo ma maua ia faamanuiaga sa ia faamatalaina i lana tusi (tagai Moronae 8:28–30). O le faaaogaina o le fautuaga a Mamona i lona atalii, mafaufau ia tatalo mo tagata taitoatasi patino e te iloa e manaomia le mauaina o faamanuiaga o le talalelei, ma saili ia maua ni auala e fesoasoani ai i na tagata.

Moronae 9:1–20

Ua faamatalaina e Mamona le amioleaga o sa Nifae ma sa Lamana

Toe mafaufau i se taimi lea sa e taumafai ai e fesoasoani atu i se tagata ae teena e lena tagata au taumafaiga. E faapefea ona tali atu nisi tagata pe afai e teena soo a latou faamoemoega lelei e i latou o loo latou taumafai e fesoasoani i ai? Ao e suesue i le tusi lona lua a Mamona i lona atalii o Moronae, o loo maua i le Moronae 9, tagai mo le mea na fai mai Mamona e faamalosiau ai i lona atalii e aua nei faavaivai ia sa Nifae.

Faitau le Moronae 9:1, ma vaavaai mo le upu sa faaaoga e Mamona e faamatala ai le tulaga o le a ia talanoa i ai i lana tusi. Matau o le faanoanoa tele i lenei anotusi o lona uiga o le matua faapopoleina. E pei ona faamaumauina i le Moronae 9:2–19, sa faamatalaina e Mamona nisi o mea faapopoleina na tutupu i tagata, e faaalia ai le amioleaga ua oo i ai tagata. E pei o Eteru, o ai le perofeta i totonu o sa Iareto, sa molimauina e Mamona le feita ma le amioleaga lea na lofituina ai lona nuu. Sa fefe o Ia faapea ua muta le tauiviga a le Agaga o le Alii ma i latou (tagai Moronae 9:4).

Mafaufau loloto pe aisea na faaauau ai pea ona galue Mamona i totonu o sa Nifae e ui lava sa faamaaa o latou loto i afioga a le Atua ma tetee i taumafaiga a perofeta e fesoasoani ia i latou.

Sa tuu atu e Mamona ni fautuaga malolosi ia Moronae e uiga i le auala e tatau ona ia talai atu ai i tagata o e ua le tatalaina o latou loto. Faitau le Moronae 9:3–6, ma faailoga upu po o fuaitau lea e aoao atu ai lenei mataupu faavae: E tatau ona tatou galulue ma le filiga i le galuega a le Atua e tusa lava pe le o tali lelei mai i latou o tatou auauna atu i ai. Fuaiupu e 6 e matua aoga lava i le aoao atu o lenei mataupu faavae.

Moronae 9:21–26

Uunaia e Mamona Moronae ina ia faamaoni

Mafaufau e uiga i ni mea sa tutupu talu ai nei i lou alalafaga, malo, po o le lalolagi e ono lagona ai e tagata le faavaivai. Faitau le Moronae 9:25–26 ia iloa ai le fautuaga sa tuu atu e Mamona ia Moronae e uiga i le mea e fai i tulaga faavaivai tagata.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O le a se mea sa tau atu e Mamona ia Moronae e tatau ona “mau e faavavau i lou mafaufau”? (Moronae 9:25). E mafai faapefea e le manatuaina o le Faaola ma Lona Togiola ona fesoasoani ia te oe pe a e oo i faigata po o le siomiaina e le amioleaga?

Mai le fautuaga a Mamona ia Moronae, tatou te aoao ai i le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faamaoni ia Iesu Keriso, o le a mafai ona Ia sii ae i tatou i luga e tusa lava pe o siomia i tatou i faigata ma le amioleaga. O le “faamaoni ia Keriso” e mafai ona faauigaina o le taumafai i taimi uma e amio faapei o se soo moni o le Faaola, manatuaina o le Faaola ma Lana Togiola, ma tausi ma le faamaoni Ana poloaiga.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi e uiga i se aafiaga i lou olaga po o le olaga o se tagata e te lua vavalalata lea e faailoa mai ai o le mataupu faavae ua mavae atu e moni.

Mafaufau e uiga i se auala se tasi e mafai ona e faamaoni atili ai ia Keriso pe a siomia oe e tulaga amioleaga pe faigata.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina Moronae 8–9 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Lolomi