Seminare
Iunite 32: Aso 4, Moronae 10:8–26, 30–34


Iunite 32: Aso 4

Moronae 10:8–26, 30–34

Folasaga

A uma ona aoao atu le auala e maua ai se molimau i le moni o mea uma e ala i le Agaga Paia, sa apoapoai atu e Moronae i latou o le a faitau i ana upu ina ia iloa ma maua meaalofa faaleagaga. Sa faaiuina e Moronae le talafaamaumau o le Tusi a Mamona e ala i le apoapoai atu i tagata uma ia o mai ia Iesu Keriso, taofi mau i meaalofa lelei uma na Ia ofoina mai, ma ia faaatoatoaina e ala ia te Ia.

Moronae 10:8–26

Sa aoao atu Moronae e uiga i meaalofa o le Agaga ma lo latou faamoemoega i le galuega a le Alii

Mafaufau i se taimi na faamanuia ai oe e le Tama Faalelagi ina ia mafai ona faia se mea e le mafai ona e faia mo oe lava ia. I lana mataupu faaiu, sa molimau mai ai Moronae e uiga i le fesoasoani ma le malosi sa faaee atu e le Alii i luga o i tatou. Faitau i le Moronae 10:8, ma vaavaai mo le fuaitau lea e faamatala ai ia tomai po o faamanuiaga faaleagaga na tuu mai e le Tama Faalelagi i Ana fanau faamaoni.

O “meaalofa a le Atua” sa talanoa ai Moronae i le Moronae 10:8 o loo faatatau foi i “meaalofa a le Agaga” po o “meaalofa faaleagaga.” Atonu e te manao e faailoa le fuaitau “meaalofa a le Atua” i au tusitusiga paia. Tusi le upumoni lenei i au tusitusiga paia i talaane o le Moronae 10:8: E foai mai e le Atua meaalofa a le Agaga ia manuia ai Lana fanau. O le fuaitau “manuia Ana fanau” o lona uiga ia fesoasoani pe auauna atu i Ana fanau.

Faitau le Moronae 10:9–16, ma faailoga meaalofa faaleaga taitasi sa ta’ua e Moronae. E taua le iloaina o meaalofa faaleagaga sa talanoa i ai Moronae o nisi nei o faataitaiga o le tele o meaalofa faaleagaga o loo i ai. Sa aoao mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua “tuuina mai e le Atua ia tofu i tatou taitoatasi ma se taleni faapitoa se tasi po o le sili atu”.

“O se tasi o mala maoae o le olaga, i le foliga mai ia te au, o le faatusatusa e se tagata o ia i se tasi e leai ni ana taleni ma ni meaalofa. … O lo tatou faapea e leai ni a tatou taleni pe a tatou faamasinoina i tatou e uiga i le lauiloa, poto, totogi o le aoga, oa, pule, tofiga, po o le vaaiga i fafo, e le gata i le le talafeagai a e leai foi se pogai. …

“… I se tulaga e lei fuafuaina, sei ou talanoa atu i nisi o meaalofa e le masani ai ona mautinoa pe ua iloa ma amanaia, ae e matua taua.O nisi o nei meaalofa, atonu o ni meaalofa o ia te oe—e le lauiloa a e moni ma taua.

“Sei o tatou iloiloina nisi o meaalofa e le iloagofie: o le meaalofa o le ole atu; o le meaalofa o le faalogologo; o le meaalofa o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le meaalofa o le mafai ona tagi; o le meaalofa o le aloese i finauga; o le meaalofa o le lotogatasi; o le meaalofa o le aloese i le tautu i upu; o le meaalofa o le saili o le mea sao; o le meaalofa o le le tuuai fua; o le meaalofa o le vaai i le Atua mo le taitaiga; o le meaalofa o le avea ma soo; o le meaalofa o le manatu alofa i isi; o le meaalofa o le mafai ona mafaufau; o le meaalofa o le faia o tatalo; o le meaalofa o le tuuina atu o se molimau malosi; ma le meaalofa o le maua o le Agaga Paia.

“E ao ona tatou manatua e tuuina atu e le Agaga o le Atua se meaalofa i tagata taitoatasi [tagai MF&F 46:11–12]. O sa tatou aia ma se tiute le talia o a tatou meaalofa ma fetufaai. Ua faaavanoaina meaalofa a le Atua ma mana mo i tatou uma” (“E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19).

Faitau le Moronae 10:17, ma matau ia aoaoga a Moronae faapea e tofu tagata faamaoni uma o le ekalesia ma se meaalofa faaleagaga e le itiiti ifo ma le tasi (tagai foi MF&F 46:11). Sa aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea o “meaalofa a le Agaga… o le a fesoasoani ia i tatou taitoatasi ia ausia a tatou sini i le olaga faavavau.

“O nei meaalofa a le Agaga o loo faaaofiaina e le meaalofa o le Agaga Paia. O le Agaga Paia o sui lona tolu lea o le Aiga Atua e faavavau ma ua faaigoaina o le Agaga Paia. O lenei Agaga Paia o se meaalofa lea mai le Atua e fesoasoani ia i tatou i le faia o filifiliga ma mafai ai ona tatou maua ma faataunuu a tatou misiona. …

“I nei aso e gata ai, ua tuuina mai ia i tatou se malamalamaaga i meaalofa a le Agaga e ala i faaaliga o loo faamaumauina i le vaega e 46 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le vaega e 46 o loo faailoa mai ai ni meaalofa patino a le Agaga faapenei:

“‘Aua ua le tuuina atu i tagata uma meaalofa uma; ona e tele meaalofa, ma e tuu atu e le Agaga o le Atua i tagata taitoatasi se meaalofa’ (f. 11).

“Ua aoaoina manino mai i tatou e tofu i tatou ma se meaalofa po o ni meaalofa. O tatou iloa po o le a se meaalofa ua tuuina mai ia i tatou? O tatou saili ia maua ni a tatou meaalofa?” (“Gifts of the Spirit,” Ensign, Feb. 2002, 12).

  1. Mafaufau e uiga i meaalofa faaleagaga sa e maua mai le Atua, ona tali lea o ni fesili se lua po o fesili uma i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Na faapefea ona faamanuiaina oe mai meaalofa o le Agaga sa e mauaina?

    2. O a ni faataitaiga o meaalofa faaleagaga na e vaai i ai i le Ekalesia i lenei vaitaimi?

    3. E mafai faapefea ona e faaaogaina au meaalofa faaleagaga e faamanuiaina ai olaga o isi?Na faapefea ona faamanuiaina lou olaga e ala i meaalofa a isi?

Mafaufau pe na faapefea ona iloagofie ia meaalofa faaleagaga i le oo mai o le Tusi a Mamona. I avanoa ua saunia, faailoa mai meaalofa faaleagaga na iloagofie i le olaga o Iosefa Samita, e pei ona faaalia mai i ata taitasi:

Ata
Uluai Faaaliga

Moronae 10:11

Ata
O Moronae o loo Faaali Atu ia Iosefa Samita i totonu o Lona Potu

Moronae 10:14

Ata
Mauaina e Iosefa Samita ia Papatusi Auro

Moronae 10:16

Na molimau mai Moronae e tatau ona tatou maua le faatuatua ina ia mafai ai ona maua meaalofa faaleagaga. Sa ia aoao mai o le Atua e “galue…e ala i le mana, e tusa ma le faatuatua o le fanauga a tagata, e tutusa i le aso ma taeao, ma le faavavau” (Moronae 10:7). Faitau le Moronae 10:19, 24, ma faailoa mai le mea o taofia mai tagata mai le mauaina ma le iloaina o meaalofa faaleagaga.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe aisea e te manatu ai e le mafai e tagata i se tulaga o le le talitonu ona iloaina pe maua le mana ma meaalofa a le Atua.

Faitau le Moronae 10:20–23. Tagai mo le mea sa aoao atu e Moronae e uiga i le taua o meaalofa faaleagaga o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama. Sa ia molimau mai o le meaalofa faaleagaga o le faatuatua o le a taitai atu i se faamanuiaga matagofie. Tagai i le fuaiupu 23 e maua ai le faamanuiaga lenei. Matau o le upu tatau ai o lona uiga o le “talafeagai,” ma o le fuaitau “o mea uma e tatau ai” e mafai ona uiga faapea “o mea uma e tatau ai lea ou te manao ia e faia.” Atonu e te manao e faaailoga le fuaiupu i le Moronae 10:23 lea e aoao atu lenei mataupu faavae: Afai tatou te faatuatua, o le a mafai ona tatou faia le mea e finagalo le Tama Faalelagi ia tatou faia.

  1. Ina ia fesoasoani ia te oe ia iloa le auala na faataunuu ai lenei mataupu faavae pe e mafai ona faataunuu ai i lou olaga, tusi ni nai fuaiupu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e tali i se tasi o faamatalaga nei po o le lua foi:

    1. Sa ou tofo i le folafolaga o i leMoronae 10:23 ina ua …

    2. O le folafolaga o loo maua i le Moronae 10:23 e mafai ona fesoasoani ia te au ma le …

  2. Mafaufau e uiga i mataupu faavae e lua sa e aoaoina i le Moronae 10:8–26: E tuuina mai e le Atua meaalofa o le Agaga ina ia manuia ai Lana fanau. Afai tatou te faatuatua, o le a mafai ona tatou faia le mea o loo finagalo mai le Tama Faalelagi tatou te faia. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E mafai faapefea i le iloaina o nei mataupu faavae e lua ona fesoasoani ia te oe i le taimi lava lenei i lou olaga?

    2. E mafai faapefea e nei mataupu faavae ona fesoasoani ia te oe i avanoa e ono oo mai i le lumanai?

Moronae 10:30–34

Sa faaiuina e Moronae Lana talafaamaumau i le valaauliaina o tagata uma ia o mai ia Keriso ma ia faaatoatoaina ia te Ia

E te manatu e mafai ona faaatoatoaina i lenei olaga? Sa faamatala mai e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili le poloaiga ia faaatoatoaina: “O le faaatoatoaina o se sini e faavavau. E ui e le mafai ona atoatoa i le olaga faaletino, o le taumafai i ai o se poloaiga, lea i le taimi mulimuli, e ala i le Togiola, e mafai ona tatou tausia” (“This Is Our Day,” Ensign, May 1999, 19).

E pei ona aoao mai e Peresitene Faust, o le faaatoatoaina o se sini e mafai ona tatou galulue agai i ai i le taimi nei ma ausia i le olaga a sau, faatasi ai ma le fesoasoani a le Faaola. Sa faaiuina e Moronae lana molimau e ala i le aoao atu o le mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le mana faamama o le Faaola i o tatou olaga i le taimi nei ma mulimuli ane faaatoatoaina e ala i Lana Togiola.

  1. Fai le siata lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    O le mea e mafai ona ou faia

    O le mea na folafola mai e le Atua

    Suesue i le Moronae 10:30–33, vaavaai mo le (a) mea e tatau ona tatou faia ina ia faamamaina ai ma oo atu ai i le atoatoa ma le (e) le mea na folafola mai e le Atua e faia mo i tatou e fesoasoani ai ia i tatou. Faamaumau mea sa e mauaina i le koluma talafeagai o lau siata.

Tusi le faamatalaga lenei i lalo o le siata i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i talaane o le Moronae 10:32–33: Ao tatou o mai ia Iesu Keriso, e mafai ona faamamaina ma faaatoatoaina i tatou e ala i Lana Togiola.

O le o mai ia Keriso o se faagasologa o le olaga atoa lea e amata i le talitonu ia te Ia ona sailia lea ma le faamaulalo o Lana faatosinaga i o tatou olaga. E faaauau pea le faagasologa i le taliaina o Lana talalelei, talia o Ia o la tatou Faaola, salamo, osifeagaiga ma Ia e ala i sauniga o le talalelei, ma tumau faamaoni i le usiusitai i Lana poloaiga i o tatou olaga atoa. O le a iu lava ina tatou o mai ia Keriso pe a avea i tatou faapei o Ia; ona mafai lea ona tatou nonofo faatasi ma Ia i le faavavau.

Na otooto mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toaefululua le valaaulia faaiu a Moronae ia o mai ia Keriso, o loo maua i le Moronae 10:30–33:

“[O le molimau faaiu a (Moronae) o loo faamamafa mai ai] le faatuatua ia Keriso, faamoemoe ia Keriso, le alofa mama o Keriso, ma le tatalo faapea o nei uiga mama maoae Kerisiano e tolu, nei mataupu faavae Kerisiano atoatoa e tolu, o le a taitai atu i tatou i le mama. …

“O lena talosaga mulimuli, faaiu, tuuatoatasi a le maaauau o la tatou tapuaiga ma le tusi sili ona sao ua tusia ia aua nei pai atu i mea le mama; e tatau ona paia ma ia le aunoa ma se pisipisia; e tatau ona mama. Ma o lena mama ua na o le toto o lena Tamai Mamoe o le na tauave o tatou tiga ma faanoanoaga e mafai ona oo mai ai, le Tamai Mamoe o le sa faamanualia mo a tatou solitulafono ma tiga mo a tatou agasala, le Tamai Mamoe o le sa itagia ma mafatia, ae tatou te le o faaaloalo i ai (tagai Mosaea 14). …

“O le mama—e ala i le toto o le Tamai Mamoe. O le mea lena o loo aioi mai ai [le Tusi a Mamona]” (“A Standard unto My People” [CES symposium on the Book of Mormon, Aug. 9, 1994], 15, si.lds.org).

Toe iloilo le Moronae 10:32–33, ma faailoga ia fuaitau o loo faamamafa mai ai e na o le pau le auala e mafai ona faaatoatoaina ai i tatou o le faaatoatoaina “ia Keriso.” O le uiga o lenei mea e le mafai ona tatou ausia le atoatoa e na o i tatou; e tatau ona tatou faalagolago i le mana ma le alofatunoa o le Togiola a le Faaola. Mafaufau loloto pe aisea tatou te manaomia ai le Togiola a Iesu Keriso ina ia mama ma atoatoa. Atonu e te manao e faailoga ia fuaitau i le Moronae 10:32–33 lea e te maua ai le faamalosiau ao e taumafai mo le mama ma le sini o le atoatoa e faavavau.

O le toe tepa i tua i le mea sa e tusia i lalo “O le mea e mafai ona ou faia” o le siata i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Filifili se galuega se tasi o loo tusia iina ma mafaufau loloto pe faapefea ona e filiga atili i lena eria i lou olaga

Faitau le Moronae 10:34, ma tagai mo le faamaoniga o le faatuatua o Moronae ia Iesu Keriso ma le faamoemoe o le mauaina o le ola e faavavau. E mafai foi ona tatou maua le faatuatua ma le faamoemoe ao tatou faia ia avea le suesue i le Tusi a Mamona ma se tulitulimatagau o le olaga atoa ma faaaoga ia upumoni o loo aoao atu i ona itulau.

  1. I le faaiuina o lenei vasega suesue o le Tusi a Mamona, tali ia fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ma ia saunia e faasoa atu au tali i lau faiaoga.

    1. O le a se eseesega sa faia i lou olaga i le suesue ai i le Tusi a Mamona i lenei tausaga?

    2. O a ni lesona po o mataupu faavae na fesoasoani ia te oe ia “o mai ia Keriso” ma faamalosia ai lou faatuatua i le Faaola?

    3. O le a sau molimau i le Tusi a Mamona?

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Moronae 10:8–26, 30–34 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Ata
Ua Nana e Moronae ia Papatusi i le Mauga o Kumora

Lolomi