Potutusi
Iunite 17, Aso 3: Galuega 2


Iunite 17: Aso 3

Galuega 2

Folasaga

Sa faatumulia le au soo i le Agaga Paia i le aso Penetekoso ma sa faamanuiaina i le meaalofa o gagana a o latou folafola atu le talalelei. Na tautino atu e Peteru e faapea o Iesu o le “Alii ma le Keriso” Galuega 2:36 ma sa valaaulia tagata ia salamo, ia papatiso, ma talia le meaalofa o le Agaga Paia. Pe tusa ma le 3,000 tagata na faaliliu mai ma papatisoina i lena aso,ma sa latou tumau faamaoni i le Ekalesia

Galuega 2:1–13

Ua faatumuina soo o Iesu Keriso i le Agaga Paia i le aso o le Penetekoso

Mafaufau i le avanoa aupito lata mai na e lauga ai i le lotu, aoao atu se lesona, pe faasoa le talalelei i se tasi. O le a le mea e faigata ia te oe e uiga i le lauga, faiaoga, pe molimau atu i isi e uiga i le talalelei a Iesu Keriso?

A o e suesue i le Galuega 2:1–13,vaavaai mo se upumoni e mafai ona fesoasoani ia te oe pe a e lagonaina le atuatuvale po o le fefe e uiga i le lauga atu, faiaoga, ma molimau atu i isi e uiga i le talalelei toefuataiina.

Pe tusa ma le vaiaso e tasi talu ona afio ae Iesu i le lagi, sa o mai ai Iutaia mai le tele o nuu i Ierusalema e auai i le tausamiga o le Penetekoso ma tapuai i le malumalu ma avatu le faafetai i le Alii. “O se vaega o le tulafono a Mose, o le tausamiga o le Penetekoso po o Uluai fua sa faia i le limasefulu aso pe a uma le Tausamiga o le Paseka Lev. 23:16). O le Penetekoso e faamanatu ai le seleselega, ma i le Feagaiga Tuai e taua o le Tausamiga o le Seleselega po o le Tausamiga o Vaiaso” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Penetekoso,” scriptures.lds.org).

Faitau le Galuega 2:1–4, ma vaavaai mo mea na oo i ai le au soo o Iesu Keriso i le aso o le Penetekoso.

O le fasifuaitau “laulaufaiva ua vaevaeina,” i se faaaogaaga moni, e faasino i laulaufaiva ua alalua pe ua vaeluaina, pe ua foliga mai o se sasao o se afi. A o liligi ifo le Agaga Paia i luga o le au soo, o “laulaufaiva ua peiseai o se afi ua vaevaeina” (Galuega 2:3) o se faaaliga o le i ai o le Agaga.

Sa faatusa e Ioane le Papatiso le taliaina o le Agaga Paia i se papatisoga “i le afi” (Mataio 3:11; Luka 3:16). I Isaraelu anamua, o le afi e tele ina faatusa i le afio ai o le Atua. O le faatusa o le “laulaufaiva ua vaevae” sa faaaoga e faamatala ai le afi paia i le aso o le Penetekoso, ua faatusa e faapea na talia e le au soo le meaalofa o le Agaga Paia, na folafola mai e le Faaola (tagai Galuega 1:8).

Faitau le galuega 2:5–8, ma vaavaai po o le a le mea na tupu ina ua faatumulia le au soo i le Agaga Paia. Mafaufau pe mata e faapei le molimauina o lenei mea.

Auiliili le Galuega 2:9–11, ma faitau ia vaega eseese o tagata po o ituaiga sa faalogo i le au soo o tautatala i gagana e ala i le mana o le Agaga Paia. I le faafanua o loo avatu i i, faasino nisi o nofoaga o loo taua ai.

Ata
faafanua, Meititirane i sasae

Matau o vaega taitasi na faalogo “i galuega ofoofogia a le Atua” o folafola atu i a latou lava gagana (Galuega 2:11). O a ni auala e mafai ai e tagata i le salafa o le lalolagi ona faalogo i upumoni o le talalelei o folafola atu i a latou lava gagana i o tatou taimi?

O se taunuuga o le faatumulia i le Agaga Paia, sa mafai ai e le au soo ona faasoa atu upumoni o le talalelei a Iesu Keriso i isi, e gagana masani a i latou o loo latou aoaoina. O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala o le a o faatumulia i tatou i le Agaga Paia, o le a fesoasoani o Ia e aoao atu ma molimau atu i isi.

O se faapupulaga e tasi o lenei upumoni o le taimi e fesoasoani ai le Agaga Paia ia i tatou e aoao atu le talalelei i e tautatala i gagana e ese mai i la tatou lava gagana.

Ina ia malamalama atili i le uiga o le faatumulia i le Agaga Paia, vaavaai i le ata lea ma mafaufau i le taumafai e liligi se vai i ipu. Matau o le a faigata ona faatumu se ipu.

Ata
atatusi o ipu

Mafaufau pe mafai faapefea ona faatusa ia ipu i tagata ma le vai i le Agaga Paia. O a mea e ono mafai ona faatusa i ai mea o faalavelave i le faatutumuina o ipu? O a amioga ma uiga e mafai ona taofia ai i tatou mai i le faatumuliaina i le Agaga Paia?

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se mea e mafai ona e faia ia faatumulia ai i le Agaga Paia ina ia mafai ai ona fesoasoani o Ia ia te oe e aoao atu ma molimau atu i isi?

    2. O a ni auala sa fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe e aoao atu le talalelei pe faasoa atu lau molimau i isi?

    3. E faapefea e le ai ma inu i le faamanatuga ona faatagaina i tatou e mafuta ma le Agaga Paia?

I le Galuega 2:12–13 tatou te faitau ai e faapea sa ofo nisi o Iutaia i le mea sa latou faalogo ai ina ua tautala le au soo i gagana, a o isi sa tauemu i le au soo ma fai mai ua latou inu tele i le uaina.

Galuega 2:14–47

Ua molimau atu Peteru ia Iesu Keriso ma aoao atu i tagata pe faapefea ona maua le faaolataga.

Faitau le Galuega 2:14, ma vaavaai po o ai na amata aoao atu le motu o tagata.

Mafaufau e faapea na i ai i le tulaga o le Aposetolo o Peteru, ua tu atu i luma o tagata. O a upumoni o le talalelei o le a e aoao atu ma molimau atu ai? Aisea?

Pei ona tusia i le Galuega2:15–35, na tautino atu ai e Peteru e faapea o le meaalofa o gagana ma isi faaaliga o le Agaga i le au soo o se tasi o faataunuuga ma faauigaga o le valoaga na tuuina mai e le perofeta o Ioelu (tagai Ioelu 2:28–32). Ona aoao atu lea e Peteru ma molimau atu i le talalelei e faaaoga ai nisi o upu ma salamo a le Tupu o Tavita.

Na aoao mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea Ioelu 2:28–32 o se faataitaiga o se mau lea e mafai ona tele ni faauigaga ma ni faataunuuga:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le tele o valoaga ma fuaitau faaleaoaoga e faavae i tusitusiga paia e tele faauigaga. …

“O se faapupulaga e [tasi] o le mau faauigaga e faatatau i le valoaga i le tusi a Ioelu e faapea i aso amuli o le a liligi ifo ai e le Alii lona agaga i luga o tagata ma o le a perofeta ane o tatou atalii ma o tatou afafine (tagai Ioelu 2:28). I le aso o le Penetekoso, sa tautino atu ai e le Aposetolo o Peteru e faapea o mea sa latou molimauina o mea ia na ‘tautala i ai le perofeta o Ioelu’ (Galuega 2:16). Afe valuselau tausaga mulimuli ane, sa sii mai ai e le agelu o Moronae lenei lava valoaga ma faapea mai ‘e lei faataunuuina lenei mea, ae ua lata ona faataunuuina’ [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:41]” (“Faitauina o Tusitusiga Paia ma Faaaliga,” Ensign, Jan. 1995, 8).

Na sao lava le faaupuina mai e Peteru ma Moronae e faapea o le valoaga na tuuina mai e le perofeta o Ioelu ua i ai se faataunuuga, faauigaga, ma le faaaogaaga mo le aso Penetekoso e faapea i aso e gata ai.

  1. Faitau le Galuega 2:22–24, 29–33, 36, ma tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a ni upumoni taua na aoao atu e Peteru ma molimau atu ai?

    2. O le a se mea e tulagaese mai ia te oe e uiga i le molimau a Peteru i tagata Iutaia?

Mafaufau i le tala ma le mea na faia e Peteru ina ua fesiligia e uiga i lana sootaga ma Iesu i le po sa puefaapagotaina ai le Faaola (tagai Luka 22:54–62).

Mafaufau pe na ese faapefea upu ma taga a Peteru i le aso o le Penetekoso mai le mea na ia faafitia faatolu lona iloa o Iesu. O le a sou manatu o le a le mea na faatosinaina ai lenei suiga ia Peteru?

Faitau le Galuega 2:37, ma vaavaai pe na faapefea ona aafia le motu o tagata i upu a Peteru. (Galuega 2:36–38 o se fuaitau o mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se auala e iloagofie ai ina ia mafai ona e mauaina gofie.)

Matau le fasifuaitau “tuia o latou loto” i le Galuega 2:37 O le upu tuia i i o lona uiga o le tutui ma ua tau mai ai sa lagona e tagata le faanoanoa ma le salamo ona o Iutaia, o se nuu ma se malo, na faasatauroina lo latou Alii, o Iesu Keriso. E le o faapea Peteru o le vaega o Iutaia mai nuu eseese lea na ia aoaoina i lena aso o le Penetekoso o i latou ia sa nafa ma le faasatauroga o le Faaola.

E tusa ai ma le Galuega 2:37, o le a le fesili na fesili ai tagata? Mafaufau pe faapefea i lenei fesili ona faaali mai ua amata e tagata ona iloa se suiga i o latou loto.

Faitau le Galuega 2:38–41, ma vaavaai po o a mea na faatonu e Peteru ia tagata e fai. O le upu faapiopio o lona uiga o le fouvale, faatuiese, po o le piopio.

E tusa ai ma le Galuega 2:41, na faapefea ona tali atu tagata i aoaoga a Peteru ma le valaaulia e salamo ma ia papatisoina?

Ata
o tagata i le papatisoga i le vaitafe

E toatele na talia le upumoni ma sa papatisoina.

Faitau le Galuega 2:42–47, ma vaavaai po o le a le mea na fai e tagata fou faatoa liliu mai i le talalelei a Iesu Keriso ina ua uma ona latou taliaina le upumoni e ala i le mana o le Agaga Paia ma papatisoina.

Na faapefea ona faapupula mai e a latou taga ua latou liua moni?

O le fasifuaitau “tofitofiga o le areto” (Galuega 2:42) e faasino i le auai i le sauniga o le faamanatuga, ma “tuu tele a latou mea uma” (Galuega 2:44) e faasino i le Au Paia sa ola i le tulafono o le faapaiaga, lea sa aofia ai le tausiga o e matitiva ma e le tagolima sa ia i latou.

Manatua ae latou te lei faalogo ma faatinoina upu a Peteru, sa lei taliaina e nei Iutaia Iesu o so latou Faaola, latou te lei mulimuli foi i Ana aoaoga. Mafaufau pe o le a le tele o le suiga o tagata.

O se mataupu faavae e tasi e mafai ona tatou aoao mai i le Galuega 2:37–47 o le a o tatou taliaina le afioga a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia, o le a suia o tatou loto ma o le a liua i tatou ia Iesu Keriso.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ia fai mea nei:

    1. Tusi i lalo pe o le a se mea e mafai e se tagata ona fai ina ia talia ai le afioga a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia.

    2. Fai le fesili lea i se tagata o le aiga, uo, po o se tuaoi, ma tusi i lalo lana tali (atonu foi e te manao e tusi i lalo lau lava tali i le fesili); A o e taumafai e aoao ma ola i upumoni o le talalelei, na faapefea ona fesoasoani le Agaga ia te oe e suia ma e liua ia Iesu Keriso

  2. Faaaoga ni nai minute e mafaufau loloto ai e uiga i mea e mafai ona e faia e taia atilli ai afioga a le Atua a aoaoga e ala i le mana o le Agaga Paia. O a suiga patino e mafai ona e faia a o e saili e faatino ia uunaiga na e maua? Tusi ou mafaufauga ma lagona i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Faatu se sini e faatatau i mea o le a e faia i lenei vaiaso e talia atili ai afioga a le Atua ma aoaoga e ala i le mana o le Agaga Paia.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Galuega 2:36–38

Toe faitau le Galuega 2:38, ma vaavaai po o a faamanuiaga na fai mai Peteru o le a maua e tagata ona o le salamo mai i a latou agasala ma papatisoina.

Mai i lenei fuaiupu ua tatou aoao ai e faapea a tatou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma papatisoina, ua tatou saunia e talia le meaalofa o le Agaga Paia. E saunia faapefea e le salamo ma le papatisoga se tagata e talia le meaalofa o le Agaga Paia? Mai le Tusi a Mamona tatou te aoao ai e faapea ua “faapaiaina [i tatou] i le taliaina o le Agaga Paia” (3 Nifae 27:20) ma e ala mai i le Agaga Paia e mafai ai ona tatou maua se faamagaloga o a tatou agasala (tagai 2 Nifae 31:17).

  1. Faatusatusa le Galuega 2:36–38 i le mataupu faavae lona fa o le faatuatua. Faailoa mai i le Galuega 2:36–38 ia upu ma fasifuaitau o loo faapupula mai ai pe aoao mai ia uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei. Tusi le mataitusi muamua o upu taitasi i le Galuega 2:38 i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia (mo se faataitaiga , T P s u t, R, a b b …). Ona faaaoga lea o mea na e tusia e fesoasoani ai ia te oe e tauloto lena fuaiupu mai le fuaitau o mau tauloto. Faifai pea lenei fuaiupu seia oo ina mafai ona e taulotoina. Mafaufau faapea ua e valaauliaina se tasi e papatiso ina ia mafai ai ona ia olioli i le meaalofa o le Agaga Paia i lona olaga.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Galuega 2 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lou faiaoga:

Lolomi