Potutusi
Folasaga i le Iakopo


Folasaga i le Iakopo

Aisea e Suesue ai Lenei Tusi?

O le Tusi Faalauaitele a Iakopo ua lauiloa i tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le fuaitau taua i le Iakopo 1:5 lea na faapea ona taitaiina atu ai le taulealea o Iosefa Samita e sailia le mea moni mai le Atua. I lana tusi atoa, ua faamamafaina mai ai e Iakopo e tatau ona fai i tatou ma “e anaana i le upu, ae aua le na ona faalogologo i ai” (Iakopo 1:22). O le suesueina o le tusi lenei e mafai ona fesoasoani e te malamalama ai i le taua o le faaalia atu o lou faatuatua e ala i au “galuega,” po o faatinoga (tagai Iakopo 2:14–26), ma musuia ai oe e saili “le pale o le ola, ua folafolaina mai e le Alii i e alolofa atu ia te ia” (Iakopo 1:12).

O Ai na Tusia Lenei Tusi?

O loo ta’u mai i le tusi, sa tusia e “Iakopo, o le auauna a le Atua ma le Alii o Iesu Keriso” (Iakopo 1:1).

Fai mai tu ma aga faaKerisiano o Iakopo lenei, e pei o Iuta, o se tasi o atalii o Iosefa ma Maria ma, o lea la, o se uso e tina faatasi ma Iesu Keriso (tagai Mataio 13:55; Mareko 6:3; Kalatia 1:19). O le mea moni e faapea, o loo ta’ua muamua Iakopo i le lisi o uso o Iesu i le Mataio 13:55 e ono faaalia ai, o ia e matua i uso e tina faatasi. E pei foi o isi uso o le Alii latou te tina faatasi, sa le’i avea muamua Iakopo o se soo o Iesu (tagai Ioane 7:3–5). Ae peitai, ina ua toetu Iesu, o Iakopo na o se tasi lea o tagata na faaali atu i ai o Ia o se tagata toetu (tagai 1 Korinito 15:7).

Mulimuli ane, sa oo ina avea Iakopo ma se Aposetolo ma, e tusa ai ma tusitala Kerisiano anamua, o le uluai epikopo o le Ekalesia i Ierusalema (tagai Galuega 12:17; 21:18; Kalatia 1:18–19; 2:9). I le avea ai o se taitai i le Ekalesia, sa ia faia ai se tiute iloga i le fono sa faia i Ierusalema (tagai Galuega 15:13. O Ana faatosinaga i le Ekalesia sa le masalomia lava na faamalosia i lona aiga ia Iesu, ae sa faaalia e Iakopo le lotomaualalo e ala i le faailoaina atu o ia lava e le o se uso o Iesu, ae o se auauna a le Alii (tagai Iakopo 1:1).

O Anafea ma o Fea na Tusia ai?

E le o mailoa le taimi na tusia ai e Iakopo le tusi lenei. Talu ai ona sa nofo o ia i Ierusalema ma vaai mea a le Ekalesia iina, atonu sa ia tusia lenei tusi mai lena eria.

O le mea moni e faapea, sa le’i ta’ua e Iakopo le konafesi i Ierusalema i le pe tusa o le T.A. 50 (tagai Galuega 15) e mafai ona faaalia ai, o lenei tusi sa tusia a’o le’i faia [le konafesi]. Afai la e moni sa tusia lenei tusi a’o le’i faia le konafesi i Ierusalema, o se tasi la o tusi aupito leva i le Feagaiga Fou.

O Ai Na Faatatau i ai ma Pe Aisea Foi?

Sa tusi atu e Iakopo lana tusi “i ituaiga e sefulu ma le lua ua faasalalauina” (Iakopo 1:1), o lona uiga o le aiga uma o Isaraelu; sa ia valaaulia i latou e “talia le talalelei … [ma] omai i le lafu a Keriso” (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:243). Sa faatonuina e Iakopo tagata o le Ekalesia ia ola i o latou olaga o ni faaaliaina o o latou faatuatua ia Iesu Keriso.

O A Nisi o Vaaiga Iloga o Lenei Tusi?

O le Tusi Faalauaitele a Iakopo na faavasegaina i nisi o taimi o se tusitusiga atamai e talitutusa ma le tusi o Faataoto i le Feagaiga Tuai. O le tusiga o le tusi o loo aofia ai ni faamalamalamaga pupuu o mataupu faavae mo le olaga faaKerisiano. Ma le isi, o loo i ai ni mea e talitutusa ai le va o le Lauga a le Faaola i luga o le Mauga o loo tusiaina i le Mataio 5–7 ma upu a Iakopo. O nisi o autu ua talitutusa ai e aofia ai le onosaia o sauaga (tagai Iakopo 1:2–3, 12; Mataio 5:10–12); ia “atoatoa,” po o le matua faaleagaga (tagai Iakopo 1:4; 2:22; Mataio 5:48); ole atu i le Atua (tagai Iakopo 1:5; Mataio 7:7–8); faia o le finagalo o le Atua (tagai Iakopo 1:22; Mataio 7:21–25); alofa i isi (tagai Iakopo 2:8; Mataio 5:43–44; 7:12); iloa o le lelei ma le leaga e ala i o latou fua (tagai Iakopo 3:11–12; Mataio 7:15–20); avea o se faatupu filemu (tagai Iakopo 3:18; Mataio 5:9); ma ia le faia ni tautoga (tagai Iakopo 5:12; Mataio 5:34–37).

Otootoga

Iakopo 1–2. Ua faafeiloai e Iakopo lana au faitau ma faalauiloa atu nisi o autu tetele o lana tusi, e aofia ai le onosaia o tofotofoga, sailia o le poto, ma ola ia ogatasi ma lou faatuatua. O e faalogo i le afioga a le Atua e tatau foi ona anaana i le upu. Ua faamatala mai e Iakopo le “amio atua” o le tausia o “e matua oti ma fafine ua oti a latou tane” ma le saili ia ola saoloto mai agasala (Iakopo 1:27). E tatau i le Au Paia ona alolofa i o latou tuaoi ma faaalia lo latou faatuatua e ala i a latou galuega.

Iakopo 3–4. Ua faaali mai e Iakopo le natura faatamaia o le le pulea o upu ma faatusa ai i le fua o le amiotonu o i latou o e faia ni faaleleiga. Ua ia lapataia lana au faitau ia aua ne’i faauo atu i le lalolagi ae ia tetee atu i le tiapolo ma ia faalatalata atu i le Atua.

Iakopo 5. Ua lapataia e Iakopo i latou e mauoa o e amioleaga. Ua ia faaiuina lana tusi i ni aitema pupuu o fautuaga e uiga i tiutetauave o le Au Paia agai i isi tagata o le Ekalesia. Ua ia fautuaina le Au Paia ia onosai ma le faapalepale seia oo i le taeao o le Alii ma ia faamaoni i a latou talanoaga uma. Ua ia uunaia e mama’i e valaau atu i toeaina e faauu i latou i le suauu.

Lolomi