Potutusi
Iunite 4, Aso 4: Mataio 16–17


Iunite 4: Aso 4

Mataio 16–17

Folasaga

Na aoai e Iesu Keriso le au Faresaio ma le au Satukaio o e sa fesili atu ia te Ia mo se faailoga o Lona paia. Na tuu atu e Peteru le molimau o Iesu o le Keriso, ma sa folafola atu e Ia ki o le malo o le lagi. Na faaee atu e Iesu Keriso, Mose, ma Elia ia ki o le perisitua i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane i luga o le Mauga o Liua. Ina ua foi mai i lalo o le mauga, sa tuliese e Iesu se temoni mai se tamaitiiti. I Kapanaumi, sa tuu atu ai e Iesu i se ala faavavega se tupe e totogi ai lafoga.

Mataio 16

Ua aoai e le Faaola le au Faresaio ma le au Satukaio, ma ua Ia folafola atu ia Peteru ia ki o le perisitua.

O le a sau tala i se tasi e fesoasoani ai ia latou malamalama i le mafuaaga ua e talitonu ai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o le pau lea o le ekalesia moni i le lalolagi?

A o e suesue i le Mataio 16, vaavaai mo upumoni ia e mafai ona fesoasoani ia e malamalama ai ma faamatala atu i isi mea e ese ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i luga o le fogaeleele (tagai MF&F 1:30).

I le Mataio 16:1–12 ua tatou faitau ai na aoai e le Faaola ia le au Faresaio ma le au Satukaio ina ua latou fesili atu ia te Ia mo se faailoga o Lona paia. Ona Ia lapataia ai lea o Ona soo e aua nei mulimuli i nei tagata amioleaga.

Ona maliu atu ai lea o le Faaola ma Ona soo “i le laueleele o Kaisaraeia Filipo” (Mataio 16:13; i le fuaiupu lea o le upu laueleele) e faasino i le itulagi po o le eria). I le ata o Kaisareia Filipo, o le a se mea o e vaai i ai i tua atu o le vaitafe ma laau?

Ata
o le vaitafe ma se pa maa i tua atu

O matavai o le Vaitafe o Ioritana e lata ane i Kaisareia Filipo

Faitau le Mataio 16:13–19, ma vaavaai pe na faapefea ona faaaoga e le Faaola le faatusa o se papa e faamatala ai le faavae o Lana Ekalesia. (Mataio 16:15–19 o se fuaitau o mau tauloto. Atonu e te manao e maka le fuaitau lea i se ala iloga ina ia mafai ai ona faigofie ona e sueina.)

Matau i le fuaiupu 16–17 na ala mai i faaaliga mai le Tama Faalelagi ona iloa e Peteru o Iesu Keriso o le Alo o le Atua. Ona faasino atu lea e Iesu i le faaaliga na Ia faamatalaina o le faavae o Lana Ekalesia.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “O Iesu i Ana aoaoga sa fetalai mai, ‘Ou te atia′e foi lau Ekalesia i luga o lenei papa, e le mafaia foi e faitotoa o seoli ona manumalo i ai.’ [Mataio 16:18.] O le a le papa? Faaaliga“ (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 195).

Sa ia molimau mai foi: “O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faavaeina i luga o faaaliga tuusao, o le Ekalesia moni a le Atua ua i ai, e tusa ai ma Tusitusiga Paia (Amosa 3:7, ma le Galuega 1:2)” (Aoaoga: Iosefa Samita, 195).

Mafaufau i faamatalaga nei: “A o aoaoina e le Faaola ia Peteru e uiga i faaaliga, sa Ia faaaogaina se faiga malie i le igoa o Peteru, e ta’u atu ai ia Simona, “O Peteru oe, [Petros], o luga o lenei papa [petra] ou te ati ae ai la’u ekalesia” (Mataio 16:18). O le upu Eleni petros o lona uiga o se papa po o se maa laitiiti e taatia ese. O le upu Eleni petra e mafai foi ona faauigaina “o se maa,” ae e mafai foi ona faasino i se palapala malo, malo tiaa, po o se papa tele [tagai Mataio 16:18, vaefaamatalaga a]. Mai nei upu ua tatou aoao ai e le o luga o Peteru o se tagata faapea o le a fausia ai le Ekalesia, ae o luga o se papa malo o faaaliga” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 53).

(Atonu e te manao foi e tusi le mataupu faavae atoa i au tusitusiga paia i talaane o le Mataio 16:18: O le Ekalesia a Iesu Keriso ua fausia i luga o faaaliga mai le Atua.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e taua ai lou iloa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua fausia, pe faavae, i luga o faaaliga mai le Atua?

    2. E aafia faapefea i lenei mea le ala e te mulimuli ai i le fautuaga mai perofeta o ona po nei a o latou mauaina faaaliga mo o tatou aso?

Toe iloilo le Mataio 16:19, ma vaavaai mo mea na folafola atu e le Faaola e tuu atu ia Peteru.

Mai afioga a le Faaola “O le a ou tuu atu ia te oe ki o le malo o le lagi,“ ua tatou aoao ai na tuu atu e Iesu Keriso ia ki o Lona malo i Ana perofeta ma aposetolo filifilia. O ki o Lona malo o ki ia o le perisitua, ma o le malo na ta’ua e le Faaola e faasino i le Ekalesia a Iesu Keriso.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

Na faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia ki ma pe aisea e taua ai: “’O ki o le perisitua o le pule lea a le Atua ua tuuina mai i e o umiaina le perisitua e faatonu ai, faafoe ai, ma pulea ai le faaaogaina o Lana perisitua i luga o le fogaeleele’ [Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 2.1.1]. O gaoioiga uma po o sauniga i le Ekalesia e faia i lalo o le pule tonu pe faamatuu atu e se tasi e umia ia ki mo lena faamoemoe” (“O Ki ma le Pule o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 49).

O ki na folafola atu e le Faaola ia Peteru e aofia ai le mana faamau—le mana e fusifusia ai pe tatalaina ai i le lalolagi ma i le lagi. O lea mana ua mafai ai ona faatino ia sauniga i lalo o le pule a taitai o le Ekalesia i le lalolagi ina ia aoga i le lagi. Ua faaaogaina foi e fusia faatasi ai aiga mo le faavavau. O le Mataio 16:19 ua fesoasoani tatou te malamalama ai pe aisea na tuu atu ai e Iesu Keriso ia ki o le perisitua i ana perofeta ma aposetolo: O ki o le perisitua e taua e taitai ai le Ekalesia a le Alii i le fogaeleele. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o le pau lea o le ekalesia i luga o le laueleele na mauaina ma o loo umia nei le pule o le perisitua ma ki mai le Alii.

I le Mataio 16:21–28 ua tatou aoao ai na fetalai Iesu i Lana taulaga togiola ma aoao atu Ona soo e tatau foi ona latou naunau e ositaulaga ina ia mulimuli atu ai ia te Ia. O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua aumaia ai se malamalama manino atu i le uiga o le amo o lou satauro:

“Ma o lenei, ina ia aveina e se tasi lona satauro, e tatau ona teena e ia o amioleatua uma, ma tuinanau faalelalolagi, ma tausia a’u poloaiga.

“Aua le solia a’u poloaiga ina ia faasaoina ai o outou ola; aua o ai se fia faasaogalemuina lona ola i lenei lalolagi, e maumau ai ia te ia i le lalolagi a sau” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 16:26–27 [i le faaopoopoga o le Tusi Paia]).

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Mataio 16:15–19

  1. Sue se tagata o le aiga po o se uo e fesoasoani ia te oe e faatino le tulaga lea:

    Vaai faalemafaufau e faapea, o loo e talanoa atu i se uo e le o se tagata o le Ekalesia. O loo fai atu e lau uo ia fesili nei. Faaaoga upumoni sa e aoaoina mai le Mataio 16:15–19 e tali ai fesili a lau uo.

    • Na ou faalogo ua fai mai lau ekalesia e na o le pau lea o le ekalesia moni a Iesu Keriso. Pe o le mea lena ua e talitonu ai?

    • E talitonu foi la’u ekalesia ia Iesu Keriso, ae aisea la e te manatu ai o lau ekalesia ua na o le pau lea o le ekalesia moni?

    A uma ona faatino le tala, fai i lau uo po le tagata o lou aiga e tusi i lana api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ua maea ona faia le galuega faatino lea. Afai e le avanoa se tagata o lou aiga poo se uo, e mafai ona e taliina le fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Mataio 17

Ua faaee atu e Iesu Keriso, Mose, ma Elia ki o le perisitua i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane.

Mafaufau pe mafai faapefea ona faatusatusa le pule o le perisitua i se laisene avetaavale, ma ki o le perisitua e faatusatusa i ki e manaomia e faagaoioia ai se taavale.

Ata
laisene avetaavale, ki o le taavale

Manatunatu loloto i fesili nei: O le a se mea ua faatagaina se tagata e fai pe a umia se laisene avetaavale? Aisea e taua ai le i ai o ni ki o se taavale e faaopoopo i le i ai o se laisene avetaavale? E mafai faapefea ona faatusatusa le i ai o se laisene avetaavale ma ki e ave ai se taavale i le pule ma ki o le perisitua ia e tatau ona i ai e taitai ai le galuega a le Atua?

Ina ua folafola atu e le Alii e tuu atu ia Peteru “ki o le malo o le lagi” (Mataio 16:19), po o le pule e taitai ai le galuega a le Atua i le lalolagi, ua uma ona i ai ia Peteru ma isi Aposetolo le pule o le perisitua, ae e lei tuuina atu ia te i latou ia ki o le perisitua e taitai ai le malo—o le Ekalesia a Iesu Keriso. A o e suesueina le Mataio 17, vaavaai pe na faapefea ona maua e Peteru, Iakopo, ma Ioane, ia ki o le malo.

Faitau le Mataio 17:1–2, ma vaavaai po o fea na ave i ai e Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane ina ia taliaina ai ki o le perisitua.

O le a le mea na tupu i le Faaola i luga o le mauga?

Liua e faasino i “le tulaga o tagata ua suia mo se taimi le tumau i foliga ma la natura—o lona uiga, e siitia i se tulaga faaleagaga e maualuga atu—ina ia mafai ai ona latou gafataulimaina le mamalu ma le mafutaga tamalii o le lagi” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Transfiguration,” scriptures.lds.org; tagai foi Bible Dictionary, “Transfiguration, Mount of”). O Peteru, Iakopo, ma Ioane na liua i le taimi lea (tagai MF&F 67:11–12).

A o e faitau i le Mataio 17:3, faaopoopo i le siata lea ia igoa o isi tagata e toalua sa i ai i luga o le Mauga o Liua. Matau o le Elaia iinei e faasino ia Elia, le perofeta o le Feagaiga Tuai (tagai Mataio 17:3, vaefaamatalaga e). E tele isi faaaogaaga o le upu Elaia i tusitusiga paia. (1) O le ituaiga o le Feagaiga Fou (Eleni) o le Elia (Eperu), e pei o le Luka 4:25–26, Iakopo 5:17, ma le Mata. 17:1–4. O Elaia i taimi ia e mafai ona na o le perofeta anamua o Elia o lana galuega o loo tusia i le 1 ma le 2 Tupu“ (Bible Dictionary, “Elias”; tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Elias,”scriptures.lds.org).

O tagata sa i ai i luga o le mauga o Liua

Mataio 17:1–2

Iesu Keriso

A.

Ata
O Ioane le Papatiso ua faauuina Iosefa Samita, Oliva Kaotui

Mataio 17:1–2

Peteru, Iakopo, ma Ioane

E.

Ata
Uluai Faaaliga Vaaia

Mataio 17:3; Faaliluga Iosefa Samita, Mareko 9:3 (i le Mareko 9:4, vaefaamatalaga a)

I.

Ata
O Peteru, Iakopo, ma Ioane o loo faauuina Iosefa Samita

Mataio 17:4–9

O.

Ata
O Elia ua faaali atu i le Malumalu o Katelani
Ata
Perofeta o Iosefa Samita

Faitau le saunoaga lea a le Perofeta o Iosefa Samita, ma maka le mafuaaga na i ai Mose ma Elia i luga o le mauga: “O le Faaola, Mose, ma Elaia [Elia] na tuuina atu ki o le perisitua] ia Peteru, Iakopo, ma Ioane, i luga o le mauga, ina ua liua i latou i ona luma” (Aoaoga: Iosefa Samita [2007], 105).

Na umia e Mose ia ki o le faapotopotoina o Isaraelu (tagai MF&F 110:11), ae na umia e Elia ia ki o le mana o faamauga (tagai MF&F 110:13–16).

O le Faaliluga a Iosefa Samita o le Tusi Paia o loo ta’u mai ai o Ioane le Papatiso—o le na fasiotia— e Herota, sa faaali atu i luga o le mauga (tagai Faaliluga a Iosefa Samita, Mareko 9:3 [i le Mareko 9:4, vaefaamatalaga a]). O loo ta’u mai i le Bible Dictionary faapea o le “faaupuga o le FIS, Mareko 9:3 e le o ta’umai ai faapea o Elaia i le Liuaina o Ioane le Papatiso, ae o faaopoopoga ia Elia le perofeta, o Ioane le Papatiso sa i ai“ (Bible Dictionary, “Elias”). Faaopoopo le Ioane le Papatiso i le siata o i luga.

Faitau le Mataio 17:4–9, ma vaavaai pe o ai isi sa i ai i le Mauga o Liua.

Faaopoopo le Atua le Tama i le siata.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

O le aafiaga o Peteru, Iakopo, ma Ioane i luga o le Mauga o Liua o se mea taua i le faavaeina o le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi. Na ta’ua e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Sei vagana ua maua e tagata se tulaga e maualuga atu o le malamalama faaleagaga nai lo le mea o latou olioli ai nei, o le a na o se vaega e mafai ona latou aoaoina i le mea na tupu i luga o le Mauga o Liua“ ma o le mea ua tatou iloa o le ”mai tala o le Feagaiga Fou ma mai le malamalama faaopoopo na faaalia mai e ala ia Iosefa Samita“ (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:399).

Atonu e te manatua o se tisipenisione o le talalelei o se vaitau o le olaga e aumaia ai e le Tama Faalelagi le pule o le perisitua, sauniga, ma le malamalama i Lana fuafuaga o le faaolataga i tagata i le lalolagi e ala i Ana auauna ua faamaonia (tagai “Tisipenisione,” po o le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tisipenisione,” scriptures.lds.org). O tagata taitasi ua faailoa mai i le siata o e sa i ai i luga o le Mauga o Liua, sa faaali atu foi i le Perofeta o Iosefa Samita i lo tatou tisipenisione.

Tusi se laina mai igoa o tagata o loo lisi i le siata agai i le ata e o faatasi ai o loo ta’u mai ai se taimi na latou faaali atu ai i le Perofeta o Iosefa Samita. A maea, siaki au tali i le faaaogaina o faamatalaga nei:

  1. Na faaali atu le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita i le taimi o Lana Uluai Faaaliga Vaaia (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16–17).

  2. Na faaee atu e Ioane le Papatiso ia ki o le Perisitua Arona ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui (tagai MF&F 13).

  3. Na faaee atu e Peteru, Iakopo, ma Ioane ia ki o le Perisitua Mekisateko ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui (tagai MF&F 27:12).

  4. Na faaee atu e Elia ki o le mana o faamauga ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani. Na faaee atu e Mose ia ki mo le faapotopotoina o Isaraelu ia i latou i le aso lava lea (tagai MF&F 110).

Mai mea na tutupu i luga o le Mauga o Liua, ma aafiaga o le Perofeta o Iosefa Samita i le amataga o le Toefuataiga, ua tatou aoao mai e faapea i tisipenisiona taitasi, e faaee atu ai e le Atua ia ki o le perisitua i luga o Ana auauna filifilia ina ia mafai ai ona latou taitaia Lana galuega i le lalolagi.

O loo umia e perofeta ma aposetolo o loo i ai nei ia lava ki o le perisitua sa mauaina e le Perofeta o Iosefa Samita. O nei ki na tuufaasolo mai luga i lalo ia Iosefa Samita faasolo mai ia Polika Iaga ma perofeta na sosoo ai.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e te manatu ai e taua le iloa o le mamanu lava lea e tasi o le faaee mai o ki o le perisitua na i ai i le taimi o Iesu Keriso, sa faia ai foi i o tatou taimi i le Perofeta o Iosefa Samita?

    2. E faapefea ona e faamatala i se uo o avefeau mai le lagi (agelu) na tuuina atu ki o le perisitua i le Perofeta o Iosefa Samtia e mulimuli i se mamanu na faavaeina e le Atua?

  2. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se sini e tusa ma mea o le a e faia e mulimuli atili ai ma lagolagoina i latou o e umia ki o le malo o le lagi i o tatou aso.

I le faaiuga o se aafiaga paia i luga o le Mauga o Liua na poloaiina ai e le Faaola i latou, “Aua tou ta’u atu i se tasi le mea na vaaia, seia toe tu mai le Atalii o le tagata mai e ua oti” (Mataio 17:9).

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

Mafaufau pe faapefea ona tutusa lenei faatonuga ma le fautuaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “Ua oo ina ou talitonu foi e le o se poto le talanoa pea lava pea e uiga i aafiaga faaleagaga tulaga ese. E ao ina puipuia ma le faaeteete ma faasoa tau lava o le taimi e uunaia ai e le Agaga lava ia e faaaoga mo le manuia o isi” (“O Le Lamepa a le Alii,” Ensign, Ian. 1983, 53).

Aisea e tatau ai ona tatou faaeteete i le faasoa atu o aafiaga paia ma faia na o le taimi e uunaia ai e le Agaga?

I le Mataio 17:10–27ua tatou aoao ai faapea na tuliese e Iesu Keriso se temoni mai se tamaitiiti ma sa tuuina atu faavavega se tupe o le saofaga a Ia lava ma Peteru.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mataio 16–17 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi