Potutusi
Iunite 16, Aso 1: Ioane 16


Iunite 16: Aso 1

Ioane 16

Folasaga

Ina ua uma le tausamiga o le Paseka, sa faaauau e Iesu Keriso ona aoao Ona soo. Sa Ia ta’u atu ia i latou e le o toe mamao ona alu ae lea i Lona Tama ma o le a afio ifo le Agaga Paia, po o le Fesoasoani, ma taiala i latou i le upumoni. Sa valoia e Iesu Lona lava maliu ma le Toetu ma sa folafola atu na Ia faatoilaloina le lalolagi.

Ioane 16:1–15

Ua faamatala atu e Iesu le matafaioi a le Agaga Paia

Mafaufau faapea, o loo e malaga mo le taimi muamua i se ogaeleele matautia. O lou taiala o se uo mamae ma ua i ai le poto masani. Ina ua e taunuu i se nofoaga e faapitoa le faigata i le malaga, sa e faliu ma iloa ai ua leai lau uo ma ua tuua na o oe ma ua e se. O a ni popolega ma ou lagona i se tulaga faapena?

Pe ua i ai ni ou popolega ma lagona faapena i taimi faigata ma le tuuatoatasi i lou olaga? A o e suesueina le Ioane 16, vaavaai mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ai ia e iloa pe faapefea ona e maua se taitaiga ma le filemu pe a e manaomia.

Ina ua toetoe ina atoa le tolu tausaga o faatasi ma Ona soo, sa ta’u atu e Iesu Keriso ua tatau ona alu o Ia Ioane 14:28). I le Ioane 16:1–4 ua tatou aoao ai ina ua uma ona taumamafa Iesu faatasi ma Ona soo i le Paseka, sa Ia tau atu ia i latou o le a oo mai le taimi e inoino ai tagata ia i latou ma o nei tagata o le a talitonu ua latou faia se auaunaga i le Atua e ala i le fasiotia o i latou.

Faitau le Ioane 16:5–6, ma vaavaai po o a mea na ta’u atu e Iesu i Ona soo ma pe o a o latou lagona e uiga i na mea.

Faitau le Ioane 16:7, ma vaavaai pe o ai na folafola atu Iesu e auina mai pe a afio ese o Ia.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le a lava le umi sa mafuta patino ai Iesu ma le au soo, e leai lava se tulaga manaomia atoa mo le mafutaga faifai pea ma le Agaga pei ona i ai pe a tuua e Iesu” (Faamatalaga o Aoaoga Faavae o le Feagaiga Fou, 3 vols. [1965–73], 1:753).

I le Ioane 16:8–12 ua faamatala ai e Iesu o se tasi o matafaioi a le Agaga Paia o le “faailoa atu i le lalolagi le agasala” (Ioane 16:8). Faitau le Ioane 16:13, ma vaavaai mo isi matafaioi a le Fesoasoani o le a faataunuuina i olaga o le au soo pe a tuua i latou e Iesu.

I se finagalo faaalia i le Ioane 16:9–11, na faamatala ai e Elder McConkie: “O fuaiupu faigata nei ua aumai ia i tatou i se faiga ua matua maopo ma puupuu ua afua ai faigata o le faaliliuga. Ua foliga mai o lona uiga: ’Pe a e maua le mafutaga a le Agaga Paia, ina ia e tautala atu i mea ua ia faaalia ia te oe, o au aoaoga o le a faasala manino ai le lalolagi o agasala, ma faamaonia ai le amiotonu, ma le faamasinoga. O le a faasala manino ai le lalolagi i le agasala, ona o le teenaina o au, ona o le le talitonu i a outou molimau musuia-e le Agaga o Au o le Alo o le Atua e oo mai ai le faaolataga. O le a faasala manino i latou i le teena o la outou molimau i lo’u amiotonu—mo le faapea o au o se e upuvale, o se taufaasese, ma se tagata faafoliga—ae o le moni ua ou alu i lo’u Tama, o se mea sa le mafai ona ou faia vagana ai e moni a’u galuega ma amiotonu a’ia’i. O le a faasala manino i latou ona o faamasinoga pepelo; ona o le teenaina o la outou molimau faasaga i tapuaiga o taimi, ma le filifili e mulimuli ia Satani, le alii o lenei lalolagi, o le o le a faamasinoina ma ia lava faatasi ai ma ana filosofia faalelotu.” (Faamatalaga Faaleaoaoga Faavae o le Feagaiga Fou, 1:754).

E manuia faapefea le au soo i le taitaiga ma le malamalamaaga o le a aumaia e le Agaga Paia?

O le a le upumoni e uiga i le Agaga Paia e mafai ona tatou aoao mai le Ioane 16:13?

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a ni auala e taiala ai i tatou i le upumoni e le Agaga Paia?

    2. O a ni ala e ono faaalia ai e le Agaga Paia ia i tatou mea o le a oo mai?

E ala i le Agaga Paia, e mafai e le Atua ona aumaia le faamautinoaga, faamoemoe, vaaiga mamao, lapataiga, ma le taitaiga mo lou lumanai.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

Faitau le saunoaga lea a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma vaavaai pe mafai faapefea ona tatou valaaulia le Agaga Paia e taiala oe i lou olaga: “E faapefea ona tatou faaaogaina le Agaga Paia mo la tatou taiala? E tatau ona tatou salamo i a tatou agasala i vaiaso taitasi ma faafou a tatou feagaiga e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga ma lima e mama ma se loto e mama, e pei ona poloaiina ai i tatou e fai (tagai MF&F 59:8–9, 12). E na o le pau lea o le ala e mafai ai ona tatou maua le folafolaga paia faapea, o le a tatou ’maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]’ (MF&F 20:77). O le Agaga o le Agaga Paia lea, o lana misiona o le aoao o i tatou, e taitai i tatou i le upumoni, ma molimau mai i le Tama ma le Alo (tagai Ioane 14:26; Ioane 15:26; Ioane 16:13; 3 Nifae 11:32, 36)” (“Aua Nei Faaseseina Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 46).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se taimi na e lagonaina ai ua taialaina oe e le Agaga Paia i le upumoni pe faaali atu ia te oe mea o le a oo mai?

    2. Na faapefea ona e iloa o le Agaga Paia o loo taialaina oe?

Mafaufau i filifiliga e mafai ona e faia e valaaulia ai le Agaga Paia e avea ma ou taiala. Taumafai e ola i se auala e valaaulia ai Lana faatosinaga taiala i lou olaga.

I le Ioane 16:13 ua aoao mai ai Iesu faapea, o le Agaga Paia “e le tautala fua ia na o ia; a o mea uma e faalogo i ai o ia, e tautala a’i lava.” Faitau le Ioane 16:14–15, ma vaavaai po o savali a ai o le a tautala mai ai le Agaga Paia ia i tatou.

Mai mea ua e aoaoina i nei fuaiupu, faauma le aoaoga faavae lenei: E faailoa mai e le Agaga Paia upumoni ma faatonuga mai .

Aisea e fesoasoani ai le iloa a fetalai mai le Agaga Paia ia i tatou, e fetalai o Ia mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

“O fesootaiga [mai le Agaga Paia] i lou agaga e avatu ai se faamautinoaga e sili atu nai lo se isi lava fesootaiga e mafai ona e maua e ala i ou sane faanatura” (Faamaoni i le Faatuatua [2004], 7). O lona uiga o le Agaga Paia o lou taiala aupito sili ona taua i le aoaoina o le upumoni. O Lana faatosinaga e sili ona taua nai lo faamaoniga faaletino, o manatu o se isi tagata, po o manatu o le lalolagi. E manaomia e soo o le Faaola ona aoao e faalagolago i le Agaga Paia o se taiala i le taimi ua le i ai patino le Alii, e faapei foi ona tatou manaomia ona faalagolago i le Agaga Paia i ona po nei.

Ioane 16:16–33

Ua talanoaina e le Faaola Lona maliu ma le Toetu ma faapea mai ua Ia manumalo i le lalolagi

Mafaufau i se taimi na e faatofa ai i se uo po o se tagata o le aiga mo se taimi umi po o se taimi e le iloa. O le a sau tala e faamafanafanaina ai le tasi ma le isi a o e faatofa atu?

Faitau le Ioane 16:16, ma vaavaai po o a mea na ta’u atu e Iesu i le au soo e ono faamafanafana ai i latou a o latou mafaufau e uiga i Lona tuua o i latou.

I le Ioane 16:17–19 ua tatou faitau ai e lei malamalama le au soo i le uiga ina ua fetalai o Ia o le a alu o Ia ae o le a latou toe vaai foi ia te Ia.

Faitau le Ioane 16:20–22, ma vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Alii i Ona soo faapea o le a latou lagonaina pe a Ia tuua, ma mea o le a latou lagonaina pe a latou toe vaai ia te Ia. E mafai ona fesoasoani le iloa faapea, o le fasifuaitau “se fafine ua tiga ai” i le fuaiupu 21 e faasino i se fafine ua faatiga a o lei fanau mai le pepe.

E tusa ai ma lenei fuaiupu, mata o a lagona o le au soo pe a afio ese Iesu? O le a le mea na Ia folafola atu o le a latou lagonaina pe a latou toe vaai atu ia te Ia?

Sa silafia e Iesu o le a toe vaai Ona soo ia te Ia pe a toetu mai o Ia. E ui o le a tele lo latou faanoanoa ona o Lona maliu, ae o le olioli o le a latou lagonaina pe a mavae Lona Toetu o le a tumau.

I le Ioane 16:23–32 ua tatou faitau ai na aoao atu e Iesu Ona soo e tatalo sa’o i le Tama Faalelagi i Lona (Iesu Keriso) suafa (tagai Ioane 16:23) ma sa faamautinoa atu ia i latou le alofa o le Tama mo i latou ma mo Ia. Sa Ia faamautinoa atu ia i latou o a latou tatalo, e avatu i le Tama Faalelagi, o le a tali mai.

Faitau le Ioane 16:33, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau sa faaaoga e le Faaola e faamafanafana ai Ona soo. Atonu e te manao e faailoga mea e te maua.

Aisea ua mafai ai ona tatou maua le fiafia ma le filemu i se lalolagi ua tumu i puapuaga, agasala, ma le oti?

Mai le Ioane 16:33 e mafai ona tatou aoao ai ona ua manumalo Iesu Keriso i le lalolagi, o lea ua mafai ai e i tatou ona lototetele ma maua le filemu. O le a sou manatu o le a le uiga o le faapea na manumalo Iesu Keriso i le lalolagi?

I le avea ai o le Alo e Toatasi na Fanaua e le Tama, sa soifua Iesu Keriso i se soifuaga e leai se agasala, ma faatoilaloina faaosoosoga uma a le lalolagi. Na oo foi o Ia i soo se ituaiga o tiga ma mafatiaga ma sa togiola mo agasala a fanau uma a le Tama Faalelagi. O Lona soifua, o Ona mafatiaga ma le maliu, ma Lona Toetu, sa Ia faatoilaloina ai papupuni uma e ono taofia ai i tatou mai le mama, maua le filemu, ma toe ola faatasi ma lo tatou Tama i le Lagi ma i latou tatou te alolofa i ai.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E faapefea e le iloa ua manumalo Iesu Keriso i le lalolagi ona fesoasoani ia te oe e te lototele ai ma maua le filemu?

Faitau le saunoaga lea a Peresitene Thomas S. Monson, ma vaavaai pe mafai faapefea ona tatou olioli e ui i tofotofoga ma faigata o lenei lalolagi:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Ia tatou olioli a o tatou ola i o tatou olaga. E ui o loo tatou ola i taimi ua matua faateleina le matautia, e alofa le Alii ia i tatou ma o loo silafia i tatou. E i ai pea lava o Ia i la tatou itu pe a tatou faia le mea sa’o. O le a fesoasoani o Ia ia i tatou i taimi tatou te manaomia ai. … E mafai foi ona faatumulia o tatou olaga i le olioli pe a tatou mulimuli i aoaoga o le talalelei a Iesu Keriso.

“Na apoapoai mai le Alii, ‘Ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi’ [Ioane 16:33]. Se fiafia ina a tele e tatau ona aumaia e lenei malamalama ia i tatou. Sa soifua o Ia mo i tatou ma sa maliu o Ia mo i tatou. Na Ia totogiina le tau mo a tatou agasala. Ina tatou mulimuli ia i Lana faataitaiga. Ia tatou faaalia lo tatou faafetai tele ia te Ia e ala i le taliaina o Lana taulaga ma ola i ni olaga o le a agavaa ai i tatou e toe foi atu ma toe nonofo faatasi ma Ia i se aso” (“Ia Faatasi le Atua ma Outou Seia Tatou Toe Feiloai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 110–11).

Manatunatu loloto i le fesili lea: O anafea na fesoasoani ai ia te oe le iloa na faatoilalo e Iesu Keriso le lalolagi, e maua le olioli ma le filemu?

Saili ia lototetele ma ola i le talalelei a Iesu Keriso. A e faia lenei mea o le a e lagonaina le filemu ma le faamoemoe lea e maua e ala i le taulaga togiola ma le Toetu o le Alii.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Ioane 16 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi