Potutusi
Iunite 13, Aso 3: Ioane 4


Iunite 13: Aso 3

Ioane 4

Folasaga

A o femaliuai ai i Kalilaia, sa ui atu Iesu i Samaria ma aoao atu i se fafine i se vaieli. Na tautino atu e le fafine i isi o Iesu o le Keriso. Mulimuli ane, sa faamalolo e Iesu le atalii o se alii taua.

Ioane 4:1–42

Ua aoao atu e Iesu Keriso se fafine o Samaria

Mafaufau e uiga i le fesili lea: O le a le punaoa faalenatura e aupito silli ona taua i le lalolagi? A o e mafaufau i lau tali, mafaufau i punaoa faalenatura e pei o le eleele, uamea, koale, suauu, auro, ma taimane.

Faitau le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“Atonu tatou te muai mafaufau lava o le auro, suauu, po o taimane e silisili ona aoga. Ae mai minerale uma lava, metale, maataua, ma kasa e maua i le eleele, o le mea aupito sili ona taua o le vai.

“O le ola e puna mai i le vai. O le ola e lagolagoina e le vai. O le vai o le auala lea e manaomia e faatino ai gaoioiga eseese e fesootai ma ituaiga uma o le ola. O o tatou tino faaletino pe tusa o le lua vaetolu o le vai. E mafai e le tagata ona ola mo le tele o aso po o vaiaso e aunoa ma se meaai, e masani ona oti se tagata i totonu o le tolu pe fa aso e aunoa ma le vai. O le tele o nofoaga tutotonu i le lalolagi o le faitau aofai e tuu e lata i punaoa o vai puna. I se faaupuga faigofie, e le mafai ona i ai le ola e aunoa ma le lava o se sapalai o le vai mama“ (“O Se Faatanoa o le Vai Ola,” [Church Educational System faeasaite mo talavou matutua, Fep. 4, 2007], 1; lds.org/broadcasts).

A o e suesue i le Ioane 4, ma vaavaai po o le a le ituaiga o vai e taua i lou agaga ma pe o fea foi e mafai ona e maua ai lenei punaoa taua.

I le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 4:1–4 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia) ua tatou aoao ai na papatisoina ia Iesu ma Ona soo.

Na tuua e Iesu ia Iutaia ae malaga atu i Kalilaia. Faitau le Ioane 4:4, ma vaavaai mo le eria na Ia ui atu ai a o malaga atu i Kalilaia.

Tagai i le Faafanua o le Tusi Paia nu. 11, “O Le Nuu Paia i Ona Po o le Feagaiga Fou,” ma sue ia Iutaia, Samaria, ma Kalilaia.

Ata
faafanua, O Le Laueleele Paia i Ona Po o le Feagaiga Fou

E masani ona malaga atu tagata Iutaia e taamilo i tua o Samaria nai lo le ui atu ai, ona o le fe’aina’i i le va o Iutaia ma Samaria (tagai Bible Dictionary, “Samaria”). Na filifili ia Iesu e ui atu i Samaria nai lo le taamilo.

Faitau le Ioane 4:5–9, ma vaavaai po o le a le mea na tupu ina ua mapu Iesu i se vaieli e lata i le aai o Sukara i Samaria. (O le fasifuaitau “o le ituaso po ua ono” i le fuaiupu 6 o lona uiga pe tusa o le aoauli.) Matau le te’i o le fafine ina ua aioi atu Iesu ia te ia mo se vai e inu ai.

Faitau le Ioane 4:10–12, ma vaavaai pe o le a se fetalaiga a Iesu e tali ai le fesili a le fafine.

Ata
O Iesu ma le fafine i le vaieli

O le a le mea na Ia ofoina atu ia te ia?

Ina ua faaaoga e le Faaola le fasifuaitau “mea foaifua a le Atua” i le fuaiupu 10, sa Ia faatatau ia te Ia lava o le Faaola o le lalolagi ma o le punavai o le vai ola.

Faitau le Ioane 4:13–14, ma vaavaai po o le a le fetalaiga a Iesu e uiga i le vai sa Ia ofoina atu.

Ata
Elder David A. Bednar

Ina ia malamalama atili i le mea e faatusa i ai le vaiola, faitau le saunoaga lea a Elder Bednar: “O le vai ola o loo faasino i ai i lenei tala, o se faatusa o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ma e pei ona taua le vai e lagolago ai le ola faaletino, e faapena foi i le Faaola ma Ana aoaoga faavae, mataupu faavae, ma sauniga e tatau ai mo le ola e faavavau. E manaomia e oe ma au Lana vai ola i aso taitasi ina ia lava le sapalai e lagolagoina ai lo tatou ola faaleagaga faifai pea ma le atinaega” (“O Se Faatanoa o le Vai Ola,” 2).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi se ipu vai ma faaigoa: O le Faaola ma Lana Talalelei. Ona tusi ai lea pe aisea ua avea ai le vai ma se faatusa talafeagai o le Faaola ma Lana talalelei.

Faatasi ai ma lea faatusa i le mafaufau, toe faitau le Ioane 4:14, ma mafaufau pe o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai e uiga i le Faaola ma Lana talalelei.

O le mataupu faavae e tasi e mafai ona tatou faailoa mai lenei fuaiupu o le afai tatou te o mai ia Iesu Keriso, ma aai ma feinu ma le faamaoni i Lana talalelei, ona tatou maua lea o le ola e faavavau. Mafaufau e tusi le mataupu faavae lenei i avanoa o i autafa o au tusitusiga paia.

Faitau le Ioane 4:15–18, ma vaavaai pe o le a le mea na talosagaina e le fafine mai ia Iesu ma pe na faapefea ona tali atu le Faaola. Mafaufau i le manaomia e lenei fafine o le vai na ofo atu e le Faaola.

O le tali a Iesu na ta’u mai ai na Ia silafia le tulaga o lenei fafine.

O a ni mafaufauga po o lagona atonu na i ai i lenei fafine ina ua faailoa atu e Iesu faamatalaga e uiga ia te ia, ia e le mafai e se tagata ese ona iloa?

O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu o le e silafia e Iesu Keriso a tatou agasala ma ofoina mai ia i tatou Lana talalelei e fesoasoani ai tatou te faatoilaloina. Aisea e taua ai le iloa ma malamalama i lenei upumoni?

Faitau le Ioane 4:19–20, ma vaavaai mo mea na fai atu ai le fafine ia Iesu na ta’u mai ai ua suia lana vaai atu ia te Ia.

I Samaria e i ai se mauga e igoa o Mauga Gerizim. I le tele o seneturi a o lei amataina le galuega a le Faaola i le olaga nei, sa fausia ai e Samaria se malumalu iina e avea o se nofoaga e tapuai ai. Peitai, e le pei o Iutaia, sa lei i ai ia Samaria le pule o le perisitua e faatino ai sauniga, ma sa latou teenaina le tele o aoaoga a perofeta a le Atua.

Faitau le Ioane 4:21–24 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 4:26 (i le Ioane 4:24, vaefaamatalaga a),

E tusa ai ma le Faaliliuga Iosefa Samita, o a faamanuiaga e maua a o tatou tapuai i le Atua i le “agaga ma le faamaoni”?

Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai e faapea, afai tatou te tapuai i le Tama i le agaga ma i le faamaoni, o le a Ia faamanuiaina i tatou i Lona Agaga.

A o e faitauina le saunoaga lea a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, vaavaai ma maka pe o le a le uiga o le tapuai i le Tama i le agaga ma i le faamaoni:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O lo tatou faamoemoega o le tapuai lea i le Atua moni soifua ma faia e ala i le mana o le Agaga ma i le ala sa ia faauuina. O le tapuai ua faamaonia i le Atua moni e tau atu ai i le faaolataga; o ifoga e tuu atu i atua pepelo ma o e e le o faaveina i luga o upumoni o le faavavau e leai se faamautinoaga o i ai.

“O se malamalama i le upumoni o le ute lea o le tapuaiga moni. …

“… O le tapuai moni ma le atoatoa e aofia ai le mulimuli i tulaga aao o le Alo o le Atua; e aofia ai le tausia o poloaiga ma le usiusitai i le finagalo o le Tama i le tulaga tatou te siitia ai mai le alofa tunoa i le alofa tunoa seia iu ina faamamaluina i tatou ia Keriso e pei ona i ai o ia i lona Tama. E le na o le tatalo ma lauga ma pese. O le ola ai ma faia ma usitai. O le faaa’oa’o i le soifuaga o le Faaa’oa’o sili [Iesu Keriso]” (“O Le Ala e Tapuai Ai,” Ensign, Tes. 1971, 129–30).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O anafea na valaaulia ai e lou tapuai atu i le Tama Faalelagi le Agaga e fesoasoani ia te oe i lou olaga?

    2. E tusa ai ma le saunoaga a Elder McConkie, o le a se mea e mafai ona sili atu lou faia ia lelei e tapuai ai i le Tama i le agaga ma le faamaoni? (Tusi se sini o se mea e tasi e mafai ona e faia patino ia sili atu ona lelei.)

Faitau le Ioane 4:25–26, ma vaavaai mo mea na faaalia e Iesu e uiga ia te Ia Lava i le fafine.

Faitau le Ioane 4:27–30, ma vaavaai po o a mea na fai e le fafine ina ua uma ona talanoa ma le Faaola.

O le a lana tala na ta’u mai ai ua ia maua se molimau ia Iesu Keriso?

Mai lenei tala e mafai ona tatou aoao ai faapea, a o tatou mauaina se molimau ia Iesu Keriso, e faatumulia i tatou i se manao e faasoa atu i isi.

I le Ioane 4:31–37 tatou te faitau ai na toe foi ane soo o Iesu ma meaai. Ina ua latou fai atu ia te Ia e taumafa, sa Ia aoao atu ia i latou e le ola o Ia i le ’ai ae o le faia o le finagalo o Lona Tama. Ona Ia valaaulia lea o i latou e vaai e tele naua avanoa e folafola atu ai le talalelei.

Faitau le Ioane 4:39–42, ma vaavaai mo le aafiaga o tagata i lona nuu ona o le molimau a le fafine.

E tusa ai ma le Ioane 4:42, o a tala a tagata na fai atu i le fafine?

Ioane 4:43–54

Ua faamalolo e Iesu le atalii o se alii taua

O le Ioane 4:43–45 o loo tusia ai na tuua e Iesu ia Samaria ma ulu atu i Kalilaia. Faitau le Ioane 4:46–54, ma vaavaai po o ai na feiloai ma Iesu ma pe o le a le faamanuiaga sa saili e lenei tagata mai ia Iesu?

E faavae i mea na fetalai ai Iesu i le fuaiupu 48, aisea na Ia faatuatuai ai ona to atu le faamanuiaga na sailia e lenei tagata? Na faaalia faapefea e lenei tagata na te lei manaomia se faailoga e talitonu ai?

Mai lea tala ua mafai ai ona tatou aoao faapea, a tatou talitonu ia Iesu Keriso e aunoa ma le manaomia o ni faailoga, o le a faamautu e le Alii ia i tatou lo tatou talitonuga.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie le taua o le faamalologa o le atalii o se alii taua: “O le vavega faamalolo lea ua auiliiliina i Evagelia. O nei vavega sa faia i le Tausamiga o le Paseka ma Iutaia uma e lei faamatala maia pe faamalamalamaina. O lenei vavega—le lona lua lea na faatino i Kana—ua faaopoopo ai se vaaiga fou i le galuega faamalolo a Iesu tatou te lei vaai i ai e oo mai i le taimi lenei. O le mea moni o se vavega e itulua: o le tasi na faamaloloina le tino o le atalii ua leai, ma leisi na foia ai le le talitonu ma sa totoina ai le faatuatua i le loto o le tama o i ai nei” (O Le Mesia Soifua i la le Tino: Mai Peteleema i Kalevario, 4 vols. [1979–81], 2:12).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E taua i se a lo tatou talitonu ia Iesu Keriso e aunoa ma le manaomia o ni faailoga?

    2. E faamautu faapefea e le Alii lo tatou talitonuga pe a tatou talitonu faamaoni ia te Ia?

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Ioane 4 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi