Potutusi
Iunite 1, Aso 4: Folasaga ma le Matalalaga o le Feagaiga Fou


Iunite 1: Aso 4

Folasaga ma le Matalalaga o le Feagaiga Fou

Folasaga

O le Feagaiga Fou o se faamaumauga o le soifua faaletino, aoaoga, ma le Togiola a Iesu Keriso, o le faavaega o Lana Ekalesia, ma le uluai galuega ma aoaoga a Ona soo. I lenei lesona o le a outou aoao ai e uiga i le matalalaga faasolopito ma faaleaganuu o le Feagaiga Fou, e aofia ai le toatele o Iutaia na teena Iesu o le Mesia, po o le Faaola. O le a e faitau foi e uiga ia i latou o e sa talia ma le lotomaualalo ia Iesu o le Faaola ma sa filifili e mulimuli ia te Ia

O Le Matalalaga o le Feagaiga Fou

Ata
auiliiliga mai le fetogia o Setefano i maa, fetogia o Setefano i maa

Tuu lou lima i luga o le ata i le itu taumatau. E fua i mea ua e vaai i ai i le ata i le itu tauagavale, o le a sou manatu i le mea o tupu i le ata? Aua le ufiufia le ata i le itu taumatau.

O faapefea i le vaai atu i le ata atoa ona fesoasoani e te malamalama ai i le mea o loo tupu?

O le tagata ulu lanumoana o loo pupuni ai Setefano, o se soo o Iesu Keriso. Faitau le faaulutala o le mataupu mo le Galuega 7 e iloa ai pe o le a le mea na tupu o loo faaali mai i le ata lea.

Mafaufau pe mafai faapefea ona e faatusaina le ufiufi o le ata atoa i le malamalama i tusitusiga paia.

O loo faapupula mai i lenei gaoioiga le taua o le malamalama i le matalalaga o tusitusiga paia. O le upu matalalaga e faasino i tulaga o loo siosiomia ai pe aumaia ai se talaaga o se fuaitau, mea na tupu, po o se tala i tusitusiga paia. A oo ina e masani i le matalalaga faasolopito ma faaleaganuu o le Feagaiga Fou, ona mafai lea ona e malamalama atili ma faaaoga ona aoaoga.

O vaega nei i lenei lesona o loo i ai faamatalaga o le a fesoasoani e te malamalama ai atili e uiga i le matalalaga o le Feagaiga Fou.

O Taitai Faalelotu o Iutaia i le taimi o le Galuega a le Faaola

Na tusia e le perofeta o le Tusi a Mamona o Iakopo se valoaga e fesoasoani tatou te malamalama ai i tulaga o loo siosiomia ai le galuega a Iesu Keriso i le tino. Faitau le 2 Nifae 10:3–5, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau na faaaoga e Iakopo e faamatala ai le tulaga faaleagaga o tagata Iutaia i le taimi o le galuega a le Faaola.

O le upu faafaitaulaga pepelo i le 2 Nifae 10:5 o lona uiga o le talai atu e saili ai “ia maua oloa ma viiga o le lalolagi” ae le o le soifua manuia o le nuu o le Atua (2 Nifae 26:29). O i latou na tausalaina i faafaitaulaga pepelo o taitai faalelotu amioleaga i Iutaia o e sa taitaiseseina tagata.

Faaopoopoga i le Tulafono a Mose, ma Isi Filosofia Pepelo

Ina ia malamalama atili i le ala na taitaisese ai e taitai faalelotu ia tagata, tusi se li’o faataamilo i le li’o lea, e faatusa i le tulafono a Mose, ma faaigoa o le Tulafono Tuugutu.

Ata
upu o le Tulafono a Mose i le li’o

O le tulafono a Mose e faasino i poloaiga ma aoaoga na tuu atu e le Atua i Isaraelu anamua e ala i le perofeta o Mose. Sa faaopoopo e taitai Iutaia a latou lava tulafono ma faaliliuga i le tulafono. Na lauiloa o le tulafono tuugutu po o uputuu, o nei tulafono faaopoopo ma faaliliuga sa fuafua e puipuia ai le solia o le tulafono a le Atua. Mo se faataitaiga, e tusa ai ma le tulafono tuugutu, sa faasa ona tatala se nonoa i lima e lua i le Sapati. O le faia o lena mea sa manatu i ai o se galuega ma o se soliga lea o le aso Sapati. Peitai, o le tatalaina o se nonoa i le na o le lima e tasi sa faatagaina.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai mea ua e manatu e mafai ona matautia ai le faaopoopo o tulafono e fai e tagata i poloaiga a le Atua.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Sa faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “mo tupulaga na muamua atu, ona oo mai lea i le taimi o le galuega a le Alii,” o nisi o taitai faalelotu Iutaia “ua latou ave mea manino ma le faigofie o talitonuga faalelotu mama ma faaopoopo i ai le anoano o a latou lava faaliliuga; sa latou faateleina i sauniga ma faatinoga; ma sa latou faaaogaina se ala fiafia, ma olioli o le tapuaiga ma faaliliu e avea ma se faiga e tapui, faasasa, ma mamafa o sauniga ma faatinoga O le agaga ola o le tulafono a le Alii na avea ma mataitusi oti o sauniga faa-Iutaia i o latou lima” (O le Mesaia Soifua i la le Tino: Mai Peteleema i Kalevario, 4 vols. [1979–81], 1:238).

E tusa ai ma Elder McConkie, o le a le mea na faia e taitai faalelotu Iutaia i le tulafono a le Atua ma a latou faaliliuga faaopoopo?

O Iutaia i ona po o Iesu sa i se tulaga ua liliuese. E ui ina sa faaauau pea e i latou o le pule ma sauniga o le Perisitua Arona, ae e toatele Iutaia sa pauu ese mai faiga moni o la latou tapuaiga e pei ona faaalia e le Atua ia Mose (tagai MF&F 84:25–28). O uputuu na faaopoopo e taitai Iutaia na tuu ai le faamuamua i lo le talitonuga mama faalelotu ma le afioga tusitusia a le Atua.

Faitau le Mataio 12:14, ma vaavaai mo mea na mananao ai le au Faresaio e fai ia Iesu ona sa Ia le amanaiaina a latou tulafono tuugutu po o uputuu.

Tulafono Mai Fafo ma le Faamoemoe o se Mesia e Laveaiina Isaraelu

E le gata i uputuu a Iutaia na liliuese, o faamoemoega sese o le Mesia o le a afio mai na taitai ai foi le toatele o Iutaia e teena Iesu.

  1. Faitau le palakalafa lea, ona tali lea o fesili o loo avatu ai i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Vagana ai se vaitaimi puupuu o le tutoatasi, e oo atu i taimi o le Feagaiga Fou o ola tagata Iutaia o ni tagata ua faatoilaloina i le silia ma le 500 tausaga. O le fou na taitai e le au Makapeo, o se aiga o tagatanuu o Iutaia, na tini ai i se tutoatasi i le 160 tausaga a o loma le soifua mai o Keriso. Peitai, e oo atu i le taimi na soifua mai ai Keriso, a ua faatoilaloina e Roma ia Isaraelu. Na tofia le Tupu o Herota, o le sa faaipoipo i le aiga o le au Makapeo, e Roma e pulea ia Isaraelu. Sa tetee Iutaia i tulafono a Roma, ma sa latou faatalitali atu i se Mesia na folafola mai o le sa latou talitonu o le a laveaiina i latou mai ia Roma. Talu ai e toatele tagata Iutaia sa faamoemoe i se Mesia o le a laveaiina i latou mai pulega mai fafo, sa latou teena Iesu Keriso o lo latou Faaola.

    1. O le a le mea na faamoemoe i ai le toatele o Iutaia mai le Mesia o le a afio mai?

    2. Aisea na taitai ai e lenei faamoemoega sese le toatele o Iutaia e teena ia Iesu o le Mesia?

E Toatele Iutaia sa Lotomaualalo ma Taliaina Iesu o le Mesia, po o le Faaola

E ui o nisi o Iutaia na teenaina Iesu Keriso, a o isi o e sa lotomaualalo ma gauai gofie i le Agaga Paia sa iloaina Iesu o le Mesia, po o le Faaola.

Faitau le Luka 2:25–33, ma vaavaai po o le a le mea na faia e se tagata amiotonu e igoa ia Simeona ma fai atu ai ina ua aumai e Iosefa ma Maria le tamameamea o Iesu i le malumalu.

E tusa ai ma le Luka 2:30–32, aisea na auina mai ai Iesu i le lalolagi?

Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai na auina mai Iesu Keriso e aumaia le faaolataga i tagata uma.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai le mea na faia e Iesu Keriso ia mafai ai ona faaolaina tagata uma.

Ata
O Ioane o loo papatisoina Iesu

Na valaauina Ioane le Papatiso e le Atua e saunia ia tagata mo le afio mai o Iesu Keriso. O le aso na sosoo ai ina ua uma ona papatiso Iesu, sa tuu mai ai e Ioane le molimau ia te ia, ma faapea mai, “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua.” (Ioane 1:36). Faitau le Ioane 1:37–42, ma vaavaai mo mea na fai e soo e toalua o Ioane ina ua faalogo i lana molimau ia Iesu.

O le a le mea na fai e Aneterea ina ua faalogo i le molimau a Ioane le Papatiso faapea o Iesu o le Mesia? Aisea e te manatu ai sa naunau o ia e faasoa atu lenei tala fou i lona uso o Simona Peteru?

E pei ona tusia i le Ioane 1:43–44, na valaaulia e le Faaola se tagata e igoa ia Filipo e avea ma Ona soo. Faitau le Ioane 1:45–46, ma vaavaai po o le a le mea na fai e Filipo ina ua ia iloa o Iesu o le Mesia.

O le a le valaaulia a Filipo ia Natanielu?

E fua i nei faataitaiga mai le Feagaiga Fou, faamaea le mataupu faavae lenei: A tatou o mai ia Iesu Keriso, o le a tele atu lo tatou manao e .

Aisea e te manatu ai o le a sili atu lo tatou manao e valaaulia isi e o mai ia Keriso pe a tatou o mai i tatou lava ia te Ia?

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring e faapea o loo i ai se faamanuiaga sili tatou te maua a o tatou valaauliaina isi e o mai ia Iesu Keriso: “Pe a e avatu lou loto e valaaulia ai tagata e o mai ia Keriso, o le a suia lou loto. … E ala i le fesoasoani atu i isi e o mai ia te ia, o le a e iloa ai ua e sau foi oe lava ia te Ia” (“O Mai ia Keriso,” Liahona, Mat. 2008, 52).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e te manatu ai o le valaaulia o isi e o mai ia Keriso e mafai ona fesoasoani ia i tatou e latalata atili atu ai foi ia te Ia?

    2. O ai na valaaulia oe e sau i le Faaola ma Lana talalelei? Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga ua avea o se taunuuga?

    3. Mafaufau po o ai e mafai ona e valaaulia e sau ia Iesu Keriso. O le a se mea e mafai ona e fai e valaaulia ai isi e o mai ia te Ia?

A o e suesueina le Feagaiga Fou i lenei tausaga, o le a e lagonaina le augani faifai pea a le Faaola e sau ia te Ia. A e taliaina lenei valaaulia, o le a tumu oe i se manao e fesoasoani i isi e o mai foi ia te Ia.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua uma ona ou suesueina le lesona o le “Folasaga i ma le Matalalaga o le Feagaiga Fou” ma na faamaeaina i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

O le siata o i le itulau e sosoo ai e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai i le matalalaga o tala o le soifuaga o Iesu Keriso o le a e suesueina i Evagelia a Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane.

Lolomi