Potutusi
Folasaga i le Mareko


Folasaga i le Mareko

Aisea e Su′esu′e ai Lenei Tusi?

O le tusi a Mareko o loo faamatala mai ai le galuega, maliu, ma le Toetu o Iesu Keriso i se tala faataalise lea e tele ina taulai atu i galuega mamana a le Faaola. O le mea aupito sili i nei tala o le Togiola, lea na faamamafaina ai e Mareko o le misiona tupito a Iesu o le Mesia ua loa ona folafola mai. O le suesueina o le tala a Mareko ma le molimau i le ala na faataunuu ai e le Faaola Lana misona togiola, e mafai ai ona liua atili i le talalelei ma maua ai le lototoa e mulimuli i le Faaola.

O Ai na Tusia Lenei Tusi?

O Mareko (lea foi e igoa ia Ioane Mareko) o le tusitala o lenei tusi. E ui e lei i ai Mareko i uluai so’o o Iesu Keriso, ae na liua o ia mulimuli ane ma avea ai o se fesoasoani i le Aposetolo o Peteru, ma atonu na ia tusia lenei Evagelia e fua i mea sa ia aoaoina mai ia Peteru (tagai Bible Dictionary, “Mareko”).

O Mareko ma lona tina, o Maria, sa nonofo i Ierusalema; o lo latou fale sa fai ma nofoaga e potopoto ai nisi o uluai Kerisiano (tagai Galuega 12:12). Na tuua e Mareko ia Ierusalema e fesoasoani ia Panapa ma Saulo (Paulo) i la la’ua malaga faafaifeautalai (tagai Galuega 12:25; 13:4–6, 42–48). Na tusia mulimuli ane e Paulo e faapea sa la faatasi ma Mareko i Roma (tagai Kolose 4:10; Filemoni 1:24; o loo ta’ua o ia o Mareko i fuaiupu nei) ma sa viia Mareko o se soa sa “aoga ia te [ia] i le galuega” (2 Timoteo 4:11). Sa ta’ua e Peteru o ia o “Mareko lo’u atalii“ (1 Peteru 5:13), e ta’u mai ai le vavalalata o la la’ua sootaga.

O Anafea ma o Fea na Tusia ai?

Tatou te le iloa tonu pe o anafea na tusia ai le Evagelia a Mareko. Ae peiseai na tusia ai lana Evagelia i Roma i le va o le T.A. 64 ma le T.A 70, atonu a o lei leva ona uma le faamaturoina o le Aposetolo o Peteru pe tusa o le T.A. 64.

O Ai Na Faatatau i ai ma Pe Aisea Foi?

O le Evagelia a Mareko o loo i ai faamatalaga—e pei o upusii na faaliliu i le faa-Aramaika, faaupuga faa-Latina, ma faamalamalamaga o agaifanua faa-Iutaia—ia e foliga mai ai sa faamoemoe mo se aofia e faapitoa o Roma ma tagata mai isi nuuese, faapea foi i latou o e ua liua i le faa-Kerisiano, atonu i Roma ma le Malo atoa o Roma. E talitonu le toatele atonu na i ai Mareko ma Peteru i Roma i le taimi na iloga ai tofotofoga o le faatuatua mo le toatele o tagata o le Ekalesia i nofoaga i le salafa o le Malo o Roma.

O le tasi vaetolu o le Evagelia a Mareko o loo faamatala ai aoaoga a le Faaola ma aafiaga i le taimi o le vaiaso faaiu o lona soifua. Na tuuina mai e Mareko le molimau faapea o le Alo puapuagatia o le Atua na manumalo aoao i le leaga, agasala, ma le oti. O lea molimau na faatatau ia aua ai nei fefefe ia so’o o le Faaola; pe a latou feagai ma sauaga, tofotofoga, po o le oti, o e sa latou mulimuli i lo latou Matai. E mafai ona latou onosaia ma le mautinoa, ma le iloa lelei o le a fesoasoani le Alii ia te i latou ma o le a iu ina faataunuuina Ana folafolaga uma ia te i latou.

O a Nisi o Vaaiga Iloga o Lenei Tusi?

O le evagelia a Mareko e amata faafuasei ma tausisia ma le mataalia se tulaga saosaoa, i le faamatalaina o mea na tutupu i se faasologa faataalise. E tele ina sa faaaoga e Mareko ia upu loa lava ma le taimi lava lea, e aumaia ai le aafiaga o le saoasaoa ma faatinoga.

E ui e silia ma le 90 pasene o anomea o le Mareko o loo maua foi i le Mataio ma le Luka, ae o le tala a Mareko e tele ina aofia ai faamatalaga e fesoasoani tatou te talisapaia atili ai le mutimuti alofa o le Faaola ma tali atu i tagata sa vagaia o Ia (faatusatusa le Mareko 9:14–27 ma le Mataio 17:14–18). Mo se faataitaiga, na faamatala e Mareko le salalau o le talia ma le naunautai o le Faaola e i latou i Kalilaia ma isi nofoaga i le popofou o Lana galuega (tagai Mareko 1:32–33, 45; 2:2; 3:7–9; 4:1). Sa faamatalaina foi ma le faaeteete e Mareko ia tali le lelei a le au tusiupu ma le au Faresaio, o e na vave ona faateleina lo latou tetee ona o mafaufauga faalotolotolua Mareko 2:6–7) e oo atu i le taupulepule e faaumatia Iesu (tagai Mareko 3:6).

I autu taua o le Mareko o i ai fesili pe o ai Iesu ma pe o ai na malamalama i Lona faasinomaga, faapea foi le matafaioi a se so’o, o se tasi e tatau ona “amo lona satauro, ma mulimuli ia [Iesu]“(Mareko 8:34). E le gata i lea, o Mareko ona pau lea o le Evagelia ua faamatalaina le faataoto i le fatu na ola lava ia (tagai Mareko 4:26–27), o le faamaloloina o se tagata tutuli i le itulagi o Tekapoli (tagai Mareko 7:31–37), ma le faamaloloina auauai o se tagata tauaso i Petesaita (tagai Mareko 8:22–26).

1. Otootoga

Mareko 1–4. Ua papatisoina Iesu e Ioane le Papatiso ma ua amata ona folafola atu, valaauina o so’o ma faia vavega Ua faateleina le tetee ia te Ia, ua Ia aoao atu i faataoto.

Mareko 5–7. Ua faaauau pea e le Faaola ona faia vavega e tele, ma faatino Lona mutimuti alofa i isi. Ina ua mavae le fasiotia o Ioane le Papatiso, ua fafaga e Iesu le silia ma le 5,000 tagata ma savali foi i luga o le vai. Ua Ia aoao atu e aloese mai uputuu pepelo.

Mareko 8–10. Ua faaauau pea ona faia e Iesu Keriso ia vavega. Ua molimau atu Peteru o Iesu o le Keriso. Ua vavalo faatolu le Faaola i Ona puapuaga, maliu, ma le Toetu, ae e lei malamalama atoatoa lava Ona so’o i Lona uiga. Ua Ia aoao atu i latou e uiga i le lotomaualalo ma le auauna atu e moomia mai Ona so’o.

Mareko 11–16. I le toe vaiaso o Lona soifua, ua ulu atu ai le Faaola i Ierusalema, aoao Ona so’o, mafatia i Ketesemane, ma ua faasatauroina. Ua toetu mai Iesu Keriso.

Lolomi