Potutusi
Iunite 8, Aso 1: Mareko 4–5


Iunite 8: Aso 1

Mareko 4–5

Folasaga

Na faaaoga e Iesu ia faataoto e aoao atu ai i luga o le talafatai o le Sami o Kalilaia. A o i ai i le sami, sa faatoafilemu e le Faaola le matagi, ma sa maofa Ona so’o i Lona mana e pulea ai elemene. Na faaalia e Iesu Lona silisili ese i lo temoni i le tutuliesea o i latou mai se tagata. A o auauna atu i Kapanaumi, sa Ia faamaloloina se fafine sa maua i le puna toto ma faatuina mai le afafine o Iairo mai le oti.

Mareko 4

Ua aoao mai Iesu e uiga i le Malo o le Atua e faaaoga ai faataoto ma le faafilemuina o le matagi

Ata
Faatoafilemuina o le Matagi

Mafaufau i se matagi aupito sili ona matuia sa e vaai i ai. Mafaufau pe faapefea ona e faamatalaina lou aafiaga, i se tasi e lei i ai i lena matagi.

E faapefea ona pe i ni luitau patino ma ni faigata o le olaga o se matagi?

  1. Kopi le siata lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ona, tusi lea i le avanoa o i lalo ia faataitaiga o matagi faaletino, faaleagaga, faalemafaufau, ma faaleagafesootai e ono feagai ma le autalavou.

Faaletino

Faaleagaga

Faalemafaufau

Faaleagafesootai

A o e suesueina le Mareko 4–5, vaavaai mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani pe a outou feagai ma matagi o le olaga.

I le Mareko 4:1–34 tatou te faitau ai faapea a o i ai i luga o le talafatai o le Sami o Kalilaia, sa aoao atu e Iesu Keriso ni faataoto i se motu o tagata. (O le a le aofia ai i lenei lesona ia fuaiupu nei aua ua uma ona e suesueina ia faataoto nei i le Mataio 13.)

Faitau le Mareko 4:35–38, ma vaavaai po o le a le faafitauli na tulai mai a o laasia e le Faaola ma Ona soo le Sami o Kalilaia

Ata
Sami o Kalilaia

O le Sami o Kalilaia e 700 futu i lalo ifo o le maualuga o le sami, ma e siosiomia ona itu e tolu e mauga. E i ai taimi e oso faafuasei mai ai matagi i tifato o mauga ma amatalia ai afa faafuasei, ogaoga ma ni galu tetele i lea ogasami laitiiti. O nisi o so’o o ni tagata faifaiva poto masani, ae ona o le matagi, lea na lafoia ai le vaa e galu aave, “sa faatumulia ai i latou i le matata’u, ma sa i se tulaga lamatia” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 8:23 [i le Luka 8:23, vaefaamatalaga a]).

Pe ana e i ai i le vaa faatasi ma Iesu ma le au so’o i nei tulaga, mata o a ni ou mafaufauga ma ni lagona ina ua e faliu atu i le Faaola mo se fesoasoani ma maua atu o Ia o tofa?

Faitau le Mareko 4:39–40, ma vaavaai mo le tali a le Faaola i le aioiga a le au so’o mo se fesoasoani. Atonu e te manao e maka ia fasifuaitau “Faalologo ia, ina malu ia“ ma “ua matua malu“ (Mareko 4:39) i au tusitusiga paia. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Afai tatou te sailia le fesoasoani a le Faaola i ni taimi o faalavelave po o le fefefe, e mafai ona aumaia e Ia le filemu.

Mafaufau mo sina minute pe o le a le uiga o le sailia o le fesoasoani a le Faaola i taimi o faalavelave po o le fefe. Mafaufau i ni nai auala atonu tatou te faia ai lenei mea.

Faitau le Mareko 4:41, ma vaavaai mo le mea na talosaga atu ai le au so’o e uiga ia Iesu. Mafaufau e faailoga le fesili i au tusi paia.

Afai na i ai iina e tali le fesili a le au so’o, mata o le a se mea semanu e te ta’u atu ia i latou e uiga ia Iesu Keriso ma Lona mana?

E mafai faapefea ona aafia lou faatuatua i taimi o faalavelave i le manatuaina o Iesu Keriso e iai le mana e faatoafilemu ai matagi ma maua ai le filemu?

  1. Faitau upu pe faalogologo foi i le viiga “Matai e, ua sou le vasa“ (Viiga, no. 58), ma mafaufau i le savali. Mafaufau i se taimi na e liliu atu ai pe liliu atu ai foi se tasi e te iloa i le Alii i taimi o se matagi o le olaga. O a ni auala na fesoasoani ai le Faaola e faatoafilemu ai le matagi pe aumaia le filemu? I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi mea e mafai ona e faia e saili ai le fesoasoani a le Faaola i taimi faigata i lou olaga.

Mareko 5:1–20

Ua faamalolo e Iesu se tagata e ala i le tulieseina o temoni mai ia te ia.

Mareko 5:1–18 o loo tusia ai e faapea na faamalolo e Iesu se tagata na tumu i “agaga leaga“ po o temoni. Ina ua uma ona tulieseina nei agaga leaga mai le tagata, sa latou ulu atu i lafu puaa, ona latou feosofi ifo ai lea mai le tofe i le sami. Ina ua uma ona faamaloloina o ia, sa manao le tagata e faatasi pea ma Iesu.

Faitau le Mareko 5:19–20, ma vaavaai mo mea na faatonu e Iesu lea tagata e fai.

O se mataupu faavae e tasi e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala o le pe a tatou vaaia le mana o le Faaola i o tatou olaga, e mafai ona tatou molimau atu i isi e uiga i Ana faamanuiaga ma le mutimuti alofa. Peitai, afai e paia tele se aafiaga, e le tatau ona e faasoaina sei vagana ai ua musuia ai oe e le Agaga Paia e faasoa.

Mafaufau pe faapefea pe o ai foi e te ono molimau atu i ai i faamanuiaga ma le mutimuti alofa o le Faaola i lou olaga.

Mareko 5:21–43

Ua faamalolo e Iesu se fafine na puna toto ma faatuina le afafine o Iairo mai le oti

Na faamatala e Elder Shayne M. Bowen o le Fitugafulu se aafiaga tiga i le olaga o lona aiga:

Ata
Elder Shayne M. Bowen

I le aso 4 o Fepuari o le 1990, sa fanau ai le ma tama tama lona tolu ma o le lona ono lea o le ma fanau. Sa ma faaigoaina o ia ia Tyson. …

“Ina ua valu masina le matua o Tyson, sa ia foloina se fasi penisina sa na mauaina i luga o le kapeta. Na mau le penisina i le faai o Tyson, ma sa le toe manava ai. Sa aumaia e le uso matua o Tyson o ia i luga, ma taufono mai ma le gatete, ’Ua le manava le pepe. Ua le manava le pepe.’ Sa amata ona ma faatinoina le CPR ma vili le 911.

“Na taunuu ia fomai fesoasoani ma ave faatopetope ia Tyson i le falemai. I totonu o le potu faatalitali, sa faaauau ai le ma tatalo faatauanau ma aioi atu i le Atua mo se vavega. Ina ua mavae se taimi umi lava, sa sau le fomai i totonu o le potu ma fai mai, ’Ou te faamalie atu. Ua leai se isi mea matou te mafaia. Pule lava outou ma le taimi tou te manaomia. Ona alu lea o ia“ Shayne M. Bowen, “Talu ai o loo Ola A’u, O Le a Ola foi Outou,Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 16).

Pe ana faapea o Tyson lou uso po o lou tuagane, mata o a ni ou mafaufauga i lena taimi?

E mafai faapefea e se aafiaga faapea ona tofotofoina le faatuatua o se tagata?

Faitau le Mareko 5:21–24, ma vaavaai pe na faapefea e se taitai Iutaia e igoa ia Iairo ona feagai ma se luitau foi faapena atonu na tofotofoina ai lona faatuatua.

Faitau le Mareko 5:25–26, ma vaavaai pe o ai na i ai i le motu o tagata lea na mulimuli ia Iesu agai atu i le fale o Iairo.

E ui e le o manino mai i tala o le Feagaiga Fou le natura tonu o le “puna toto“ o le fafine (Mareko 5:25), po o le sanatoto, tatou te iloa sa fai ma faalavelave patino ia te ia. E le gata i lea, i lalo o le tulafono a Mose, o se tagata e maua i le puna toto e faitaulia e le mama i tulaga faalesauniga masani (tagai Levitiko 15:19–33). O lona uiga sa faaaunuua lenei fafine ma faaesea i le 12 tausaga o lona ma’i. O le popolega sa ia lagona e uiga i le tulaga sa i ai o ia, na iloa lelei i le mea moni faapea sa ia faaalu “uma ana oloa sa ia te ia“ (Mareko 5:26) i le sailiga o se fofo mai fomai faapitoa.

Faitau le Mareko 5:27–34, ma vaavaai mo mea na fai e le fafine ia maua ai le fesoasoani a le Faaola. O le fasifuaitau “alu ane o ia i ona tua“ (Mareko 5:27) e faasino i lana tauiviga e faaofiofi ane i le motu o tagata ina ia mafai ai ona ia pa’i atu i le ofu o Iesu (po o le ofu talaloa). O le upu mana i lefuaiupu 30 o lona uiga o le “pule” po o le “malosiaga.”

Mai le tala i le aafiaga o lenei fafine, e mafai ona tatou aoao ai e faapea afai tatou te faatino lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso e ala i a tatou taumafaiga e o mai ia te Ia, e mafai e Ia ona faaatoatoaina i tatou.

E taua le manatua o lo tatou atoatoa mai soo se mafatiaga e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso, e faalagolago e le gata i a tatou taumafaiga e o mai ia te Ia ae faapea foi i le taimi ma le finagalo o le Atua, e pei foi o le fafine na pa’i atu i le ofu o Iesu.

Mafaufau a o tu Iesu Keriso e fesoasoani i le fafine na puna toto, ae atonu sa faatalitali foi ma le naunau ia Iairo mo le Faaola e la te o e fesoasoani i lona afafine.

Faitau le Mareko 5:35, ma vaavaai mo le savali na auina atu ia Iairo a o tu Iesu e fesoasoani i le fafine.

Pe ana e i ai i le tulaga o Iairo, mata o a ou mafaufauga ma ni lagona i lena taimi?

Faitau le Mareko 5:36, ma vaavaai mo mea na ta’u atu e le Faaola e lagolagoina ai le faatuatua o Iairo. Atonu e te manao e faailoga mea ua e maua.

Mai i lenei tala e mafai ona tatou aoao ai e faapea o le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso e manaoia ai i tatou e faaauau pea ona talitonu ia te Ia e oo lava i taimi o le le mautonu.

Manatunatu loloto i fesili nei: O a ni auala e mafai ai ona tatou faaaogaina ai lenei mataupu faavae i o tatou olaga? Aisea e te manatu ai e tofotofo e le Atua lo tatou faatuatuai nisi taimi?

Faitau le Mareko 5:37–43, ma vaavaai mo mea na tupu i le afafine o Iairo. Manatua o i latou “na tapisa ia [Iesu]“ (Mareko 5:40) o “ili fagufagu ma tagata sa pa le lauaitu” (tagai Mataio 9:23–24), e le o Peteru, Iakopo, Ioane, po o matua o le teineitiiti.

Ata
Iesu o loo Faamanuia le Afafine o Iairo

Ua faatuina e Iesu Keriso le afafine o Iairo mai le oti

O nisi taimi e faatoafilemu ai e le Faaola ia matagi i o tatou olaga e ala i le aveesea o faigata po o le fefe tatou te feagai. O isi taimi atonu Na te le aveesea o tatou tofotofoga, e pei ona faaalia i le tala a Elder Bowen i le maliu o lona atalii. Peitai, a o faaauau pea ona tatou faatino le faatuatua ia Iesu Keriso, e oo lava i taimi o le le mautonu, o le a Ia aumai ia i tatou le filemu i taimi o o tatou luitau.

Faitau le molimau lea na faasoa mai e Elder Bowen, ma mafaufau pe mafai faapefea ona tatou faatumauina lo tatou faatuatua tusa lava po o a taunuuga o o tatou tofotofoga:

“Ao lagonaina le lofituina o au i le tausalaina, ita, ma le alofa faapito ia te au lava ia, sa ou tatalo ai ina ia i ai se suiga i lou loto. E ala mai i aafiaga patino ma le paia, na aumaia ai e le Alii se loto fou mo au, e ala mai i ni aafiaga patino ma le paia, ma e tusa lava pe o tuuatoatasi ma tiga pea lava, ae ua suia lau vaaiga atoa. Sa tuuina mai ina ia ou iloa e lei toesea mai ia te au, ae o loo i ai se faamanuiaga sili o loo faatalitali mai mo au pe afai e faamaonia lou agavaa. …

“Ou te molimau atu e faapea … ’a o tatou faalagolago atu i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ona Ia fesoasoani ia i tatou ina ia tatou onosaia o tatou tofotofoga, ma’i, ma tiga. E mafai ona faatumulia i tatou i le olioli, filemu, ma le mafanafana. “O mea uma lava e le talafeauga e uiga i le olaga, e mafai ona faasa’o e ala i le Togiola a Iesu Keriso’ [Talai La’u Talalelei: O Se Taiala i le Galuega Faafaifeautalai (2004), 52]” (“Ona Ua Ou Ola, O le a E Ola,” 17).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se taimi na e tumau ai pe tumau ai foi se tasi e te iloa i le faatuatua ia Iesu Keriso i se taimi o se tofotofoga ma le le mautonu?

    2. O a faamanuiaga na oo mai ona o le tumau faamaoni? (Atonu e te manao e toe foi i le siata na e tusia i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i le amataga o le lesona lenei, ma tusi ai ni nai fuaiupu e faamatala ai pe na faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te oe i taimi o ou tofotofoga e tusa ai ma vaega taitasi o—faaletino, faaleagaga, faalemafaufau, ma faaleagafesootai.)

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mareko 4–5 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi