Potutusi
Iunite 8, Aso 2: Mareko 6–8


Iunite 8: Aso 2

Mareko 6–8

Folasaga

Na teena Iesu i Lona lava nuu o Nasareta. Na Ia auina atu Aposetolo e Toasefululua e talai atu le talalelei. Na fasiotia Ioane le Papatiso i le poloaiga a Herota Anetipa. Na fafagaina faavavega e Iesu le motu o tagata e silia ma le 5,000 tagata, sa savali i luga o le vai, sa faafilemuina le matagi, ma faamalolo i e mamai. Ona ia faamaloloina lea ma le mutimuti alofa o se tamaitiiti sa uluitinoina e se temoni, faapea foi se tagata sa tutuli ma sa le mafai ona tautala. Sa Ia fafagaina le 4,000 o tagata e lata ane i le Sami o Kalilaia ma sa maliu atu i Petesaita, lea na Ia faamaloloina auauai ai se tagata tauaso.

Mareko 6:1–44

Sa teena Iesu i Nasareta ma auina atu Aposetolo e Toasefululua; ua faamatala le oti o Ioane le Papatiso; ua fafagaina faavavega e Iesu le silia ma le 5,000 tagata.

Mafaufau i tulaga nei: Ua matuai gatete lava si faifeautalai faatoa valaau e uiga i le tuua o le aiga mo lana misiona. E tauivi lenei tagata ma le tuuina atu o ni lauga ma i nofoaga faitele.

O le a se mea o le a e ta’u atu i lenei alii po o le tamaitai talavou?

A o e suesueina le Mareko 6, vaavaai mo se mataupu faavae o le a fesoasoani i lenei faifeautalai talavou, ma i tatou uma, pe a tatou manatu tatou te le agavaa e fai le mea ua poloaiina ai i tatou e le Alii e fai.

Mareko 6:1–13 o loo ta’u mai ai le teenaina o Iesu i Lona nuu o Nasareta. (O le a auiliiliina lea mea pe a e suesue i le Luka 4:14–30.) A o i ai iina, sa Ia auina atu Aposetolo e Toasefuluua e taitoalua e talai atu le talalelei. A o talai atu le talalelei, sa latou tutuliesea foi temoni ma faamalolo i e mamai. O loo ta’ua foi e Mareko sa faauuina e Aposetolo a le Faaola e mama’i i le suauu.

Ata
o se alii o loo tuu atu i ai lima i lona ulu

Ina ua faalogo Herota Anetipa e uiga i le tele o vavega sa faia e Iesu, sa fefe o ia faapea ai o Ioane ua toetu mai i le oti ma o loo faia ni vavega (tagai Mareko 6:14). (Ua tatou aoao i le Mareko 6:17–29 na faatonuina e Herota le vavaeeseina o le ulu o Ioane le Papatiso e faamalie ai le ava a Herota.)

Mareko 6:30–33 o loo ta’u mai ai na toe foi Aposetolo e Toasefululua mai le folafolaina atu o le talalelei, ma sa o atu Iesu ma le au Aposetolo i se vaa i se mea e mafai ai ona na o i latou ma malolo ai. Peitai, sa malaga mai tagata mai nuu tuaoi i le mea o le a tuta i ai Iesu ma sa latou faatalitali sei taunuu atu o Ia.

Faitau le Mareko 6:34, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le motu o tagata e ui ina sa saili o Ia ma Ona soo ia malolo ma ia na o i latou.

Mafaufau i se aafiaga na e vaaia ai se faataitaiga i ona po nei o se tasi na ositaulagaina se taimi patino e auauna atu ai i isi e faapei ona sa faia e Iesu.

Ina ua uma ona aoao atu le motu o tagata i le aso atoa, sa faia e le Faaola se vavega tele. Faitau le Mareko 6:35–44 ma le Mataio 14:18, ma faanumera mea ia na tutupu i le faasologa sa’o. (O tali o loo i le faaiuga o le lesona.)

  • Sa faateleina e le Faaola mea sa aumai e le au soo, ma faafetaiaia ai ma sili atu nai lo le mea sa manaomia.

  • Na fai mai le au soo e lima a latou potoi areto ma i’a e lua.

  • Sa fautua atu le au soo e auina atu tagata e faatau mai ni mea e ai.

  • Sa fesili le Faaola po o le a se mea o mafai ona maua mai e le au soo.

  • Sa ta’u atu e le Faaola i le au soo e avatu i tagata ni mea e ai.

  • Sa leai se mea e ai e le motu o tagata.

  • Sa fetalai atu le Faaola e avatu ia te Ia a latou mea sa i ai.

O le faaupuga Eleni o le Mareko 6:44 ua faamanino ai o le fasifuaitau “lima afe tagata“ o lona uiga e lima afe ia tamaloloa matutua. O lea la, e tele atu le aofai na fafagaina, manatu na i ai foi fafine ma tamaiti (tagai Mataio 14:21).

Matau a o lei faia lenei vavega, sa muai fesili le Faaola i Ona soo e avatu ia potoi areto e lima ma i’a e lua—o mea uma sa ia i latou—ia te Ia. Sa faateleina e le Faaola ia meaai e fafaga ai le motu o tagata.

Ata
o le motu o tagata e toatele i le auvae mauga.

O se mataupu faavae e tasi e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala o le a tatou ofoina atu i le Faaola o a tatou mea uma o i ai, e mafai e Ia ona faateleina la tatou ofo e faataunuu ai Ona faamoemoega.

E ui e lei fesili mai le Faaola e avatu uma ia te Ia a tatou meaai, a ua Ia valaaulia i latou o loo saili e faataunuu Ona faamoemoega e avatu ia te Ia o latou naunauga uma gafatia, taleni, tomai, malosi, meaalofa, ma taumafaiga (tagai 2 Nifae 25:29; Ominaea 1:26).

  1. Toe mafaufau i le tulaga o le faifeautalai fou na gatete lea na ta’ua muamua, ma tali i fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E fua i le mataupu faavae o i luga, o le a sou manatu o le a se mea na mafai ona fai ina ia tuu uma atu ai ana mea sa i ai i le Faaola? O le a sou manatu o le a le mea semanu e fai e le Faaola?

    2. O a nisi tulaga e ono feagai ma se talavou o le Ekalesia o le a fesoasoani ai le iloaina o lenei mataupu faavae?

    3. Na faapefea ona faateleina e le Alii au taumafaiga e faataunuu ai Ona faamoemoega?

Mareko 6:45–56

Ua savali Iesu i luga o le vai ma faamalolo i e mama’i

Mareko 6:45–56 o loo ta’u mai ai e faapea, ina ua uma ona fafagaina le silia ma le 5,000 tagata, sa faatonu e Iesu Ona soo e folau i se vaa i le isi itu o le Sami o Kalilaia. Ona Ia auina ese atu lea o le motu o tagata ae maliu atu ma tatalo i luga o se mauga. Na liai se matagi i se taimi o le po ma sa silasila atu le Faaola mai se mauga a o tauivi Ona soo ma le matagi. Ona Ia savali atu lea ia i latou i luga o le vai ma faafilemu le matagi. O le faamatalaga o i nei fuaiupu na matuai auiliiliina i le taimi na e suesueina ai le Mataio 14.

Mareko 7:1–8:21

Ua aoao e Iesu le au Faresaio, faamalolo e mafatia, ma fafaga tagata e 4,000.

A o e suesueina le Mareko 7–8, vaavaai mo mea na aoao mai e le Faaola tatou te faia pe a iloa e se tasi e manaomia se fesoasoani.

I le Mareko 7:1–23 tatou te faitau ai na aoai e le Faaola le au Faresaio ona o le mulimuli i uputuu sese, ma sa Ia aoao atu i latou ma Ona soo e “alu ae mai le loto” (Mareko 7:21) e amataina ai o mafaufauga ma faatinoga leaga ma iu ina faaleagaina ai le tagata.

Na aoao mai e Elder Bruce R. Mcconkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei e uiga i “uputuu a e anamua“ (Mareko 7:5):

Ata
Elder Bruce R. McConkie

O sauniga ma faaliliuga faaleositaulaga na faaopoopo i le tulafono a Mose e le au tusiupu ma aoao i le tele o tausaga. O nei uputuu na fuafua aloaia ia sili atu ona taua ma ia i ai le malosiaga sili atu nai lo le tulafono lava ia. E i ai faatasi, o ni puipuiga e faasaga i le le mama faalesauniga, o ni mulumuluga aloaia ia sa le amanaiaina e Iesu ma ona soo.

“O lea lava foi faiga o le faaliliuina o upumoni i tu masani po o uputuu—o le suiga o le tulafono a le Atua i ’mataupu ma poloaiga a tagata’ [Faaliliuga Iosefa Samita, Mareko 7:7] e ala i faaliliuga ma faaopoopoga a aoao e lei musuia—o le mea tonu lava lea na tupu i le liliuese tele i le Vaitau o Kerisiano. I aoaoga faavae mama ma le faigofie a Keriso, sa faaopoopo i ai e le au tusiupu ma faitaulaga o Kerisiano anamua mea e pei o le: o le faatau atu o le manaolasi faatuinanau, lea e faasaoloto ai e amioleaga mai agasala ua mavae ma faatagaina ai i latou e fai isi agasala i le lumanai e aunoa ma le faasalaga faalelagi; faamagaloina o agasala (e tatau ai) e ala i le ta’uta’u atu faafia faatopelau [e aunoa ma le loto]; tatalo i … tagata paia, ae le o e Alii; ifo tapuai i faatusa; … e le faatagaina ai ositaulaga ma isi taitai faale-ekaleia ona faaipoipo; … ofuina o ofu talaloa taugata ma isi toniga e faitaulaga ma isi taitai faale-ekalesia; faaaogaina o ta’uga faalagilagi faafaifeau; faaputuputu [faateleina] o teugaoa a le Ekalesia e ala i taaloga faitupe; ma isi mea faapena.

“O nei mea uma, ma le tele o isi uputuu, ua faitaulia e nisi faapea ua sili ona taua nai lo le tulafono a le Atua e pei ona sa muai aumai ai e le Matai. Ioe, o le Ekalesia Kerisiano ua ta’ua ai i ona po nei, o le tele lava o uputuu a le ’au matutua anamua’ ae le o faaaliga mai le lagi“ (Faamatalaga o Mataupu Faavae o le Feagaiga Fou, 3 vols. [1965–73], 1:366–67).

I le Mareko 7:24–30, ua tatou faitau ai sa faamalolo e Iesu le tama teine a se fafine Eleni, o le sa uluitino e le temoni. Manatu o le taimi lea, o le misiona a le Faaola o le aiga o Isaraelu, ae le o Nuuese, ae sa Ia fesoasoani ma le mutimuti alofa i lenei fafine o nuuese o le sa manaomia le fesoasoani ma sa faatuatua ia te Ia.

Sue aai o Turo ma Saitonu ma le Sami o Kalilaia i Faafanua o le Tusi Paia, u. 11, “O Le Nuu Paia i le taimi o le Feagaiga Fou.” Ina ua tuua e le Faaola ia Turo ma Saitonu, sa Ia maliu atu i le itu i sasae o le Sami o Kalilaia, i le itulagi o Tekapoli, o se vaega e tele ina nofoia e Nuuese.

Faitau le Mareko 7:31–37, ma vaavaai pe na faaalia faapefea e le Faaola le mutimuti alofa i se tagata sa tutuli ma sa le mafai ona tautala faalelei.

Faitau le Mareko 8:1–3, ma vaavaai mo se manaoga na matau e Iesu.

Matau i le fuaiupu 2 lagona o le Faaola i le motu o tagata.

Faitau le Mareko 8:4–9, ma vaavaai mo mea na faia e le Faaola e ui ina sa lei talosagaina ai o Ia e fai.

Mai le mutimuti alofa ma faatinoga a le Faaola i le motu o tagata sa fiaaai, ua tatou aoao ai e mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le iloa o manaoga o isi ona fesoasoani loa lea e faataunuu na manaoga.

Na aoao mai e Sister Lina K. Burton, le peresitene aoao o le Aualofa, ina ia mafai ona mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e auauna atu i fanau a le Atua, e manaomia ona “muamua matau, ona auauna atu ai lea“ (“Muamua matau, Ona auauna atu ai lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 78). Fuafua e tusi le aoaoga faavae lenei i au tusitusiga paia i autafa o le Mareko 8:4–9.

O le tatalo ma le ole atu mo le fesoasoani a le Tama Faalelagi ma tulimatai atu o tatou mafaufauga i isi nai lo i tatou lava, e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama atili lelei ai i manaoga o isi ma fesoasoani ai e faataunuuina. Manatua o nisi o manaoga atonu e le vave ona iloagofie.

O a ni mea e ono faalavefau i le ala tatou te mafai ai ona iloa manaoga o isi ma fesoasoani ai e faataunuu?

Faitau atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson.

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Na faafia ona tuia lou loto ina ua e molimauina le tulaga manaomia o se tasi? E faafia ona e faamoemoe faapea o oe e tatau ona fesoasoani atu? Ae faafia ona faalavelavea le olaga i lea aso ma lea aso, ma tuu ai lava i isi e faia galuega fesoasoani, ma lou manatu o le mea moni lava o le a i ai se tasi e taulimaina lena manaoga.’

“Tatou te matua popole tele i le pisi o o tatou olaga. Ae a sei vaai lava i sina minute tatou te toe tepa ai ia tatou mea o fai, atonu tatou te iloa ai ua tatou faatofuina i tatou lava i mea e papau ma le taua.’ I se isi faaupuga, ua faatele ona faaalu le tele o o tatou taimi, e fai ai mea e matua le aoga lava i le fuafuaga autu o le olaga, ma ua faatuatuanai ai mea aupito sili ona taua” (“O le a se mea ua ou faia mo se tasi i le aso?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 85).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai e uiga i se taimi na e iloa ai se mea e manaomia ona e tu ma fesoasoani ai i se tasi. Tusi foi e uiga i se taimi na iloa ai e se tasi se mea sa e manaomia ai le fesoasoani ma faataunuu ai.

Tatalo ma matau ia avanoa e fesoasoani ai e faafetaiaia manaoga o isi i le aso ma i le lumanai.

I le Mareko 8:10–21 ua tatou faitau ai ina ua mavae le fafagaina faavavega o le 4,000 tagata, sa folau atu Iesu ma Ona soo i se taulaga e igoa o Tamanuta. O iina na fesili ai le au Faresaio ia te Ia e tuu atu ia i latou se faailoga. Sa musu Iesu e tuu atu ia i latou se faailoga, ma e pei ona tatou aoao mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, na aoao atu i latou faapea “e le tuuina atu se faailoga i lenei tupulaga, vagana ai le faailoga o le perofeta o Iona; aua sa i ai Iona i le tolu po tolu ao i le manava o le i’a, o le a faapena foi ona tanumia le Atalii o le tagata i le manava o le eleele“ (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 8: 12).

Mareko 8:22–38

Ua faamalolo auauai e Iesu se tagata tauaso

I Petesaita, sa aumai ai se tagata tauaso i le Faaola ina ia faamaloloina. Faitau le Mareko 8:22–26, ma vaavaai pe na faapefea ona faamalolo lenei tagata e le Faaola.

Matau i le fuaiupu 24 ina ua mavae le taimi muamua na tuu ai e le Faaola Ona aao i luga o le tagata tauaso, sa mafai e ia ona vaai, ae sa lei manino lana vaai.

Ata
O Iesu o loo tuu ona lima i mata o le tagata

I le Mareko 8:25, ina ua uma ona tuu e le Faaola ona lima i luga o le tagata mo le taimi lona lua, ua tatou faitau faapea sa toefuatai atoa le vaaiga a le tagata.

Aisea e taua ai le malamalama faapea o nisi o faamanuiaga, e pei o le mauaina o le molimau i le talalelei po o le mauaina o le faamalologa faaletino po o le faaleagaga, e tele taimi e faasolosolo mai ai pe e auauai mai, nai lo le vave po o le aumaia i le taimi e tasi.

I le Mareko 8:27–38 tatou te faitau ai i le tautinoga a Peteru e faapea o Iesu o le Keriso. Na ta’u atu e le Faaola i Ona soo e lei oo i le taimi e faalauaiteleina ai Lona faasinomaga o le Keriso, po o le Mesia. Na amata foi ona Ia ta’u atu ia i latou Ona puapuaga ma maliu i Ierusalema.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mareko 6-8 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

  • O le faasologa sa’o o tali i le gaoioiga o i le lesona lenei: 7, 5, 2, 4, 3, 1, 6. (Na toe suia mai le Tusi lesona a le Faiaoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 68.)

Lolomi