Potutusi
Iunite 29, Aso 1: Iakopo 2–3


Iunite 29: Aso 1

Iakopo 2–3

Folasaga

Sa uunaia e le Aposetolo o Iakopo le Au Paia ina ia aapa atu ia i latou ua sauaina ma aoao mai, o soo moni o Iesu Keriso e le tatau ona faasili i e mauoa nai lo e matitiva. Sa ia aoao atu foi i le sootaga i le va o le faatuatua ma galuega, ma aoaoina le Au Paia i le taua o le pulea o a latou upu. Ona ia faatusaina lea o le poto o le lalolagi ma le poto e sau mai i le Atua.

Iakopo 2:1–13

Ua aoao e Iakopo soo o Keriso e aua le faaali atu le faaituau i e mauoa

Mafaufau i se taimi na e vaaia ai le sili atu o le faiga o se tagata nai lo isi ona o lena tagata e lauiloa, ofu i lavalava o sitali fou, ma sa sau mai i se aiga mauoa pe maualuga, po o se isi lava mafuaaga e le tauamiotonuina.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se mea laitiiti e uiga i lou aafiaga ma faamatala mai ai ou lagona e uiga i ai. Ia tali foi le fesili lenei: Aisea e faaalia ai e tagata i nisi o taimi le faaituau?

Faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita o le, Iakopo 2:1 (i le Iakopo 2:1, vaefaamatalaga a), ma vaavaai mo le mea na tusia e Iakopo e uiga i le “faailoga tagata.” O le “faailoga tagata” o lona uiga o le faaalia o le faaituau po o le ese o le faia o se tagata po o se vaega nai lo isi ona o o latou tulaga po o uiga vaaia.

Faitau le Iakopo 2:2–4, ma vaavaai mo se faataitaiga na tuuina mai e Iakopo o se tulaga e le tatau ai i le Au Paia ona faaali atu le faaituau tele i se tagata nai lo se isi tagata.

Mafaufau i tulaga i o tatou aso lea e leaga ai ona fai e tagata ia isi ona o o latou tulaga po o uiga vaaia.

E tusa ai ma le Iakopo 2:5–7, Sa aoai e Iakopo le Au Paia o e na inoino i e matitiva. Sa ia faamanatu atu ia i latou, ua filifilia e le Atua tagata matitiva o e sa mauoa i le faatuatua, ma o tagata mauoa na faapuapuagatiaina e matitiva ma faia le ulavale e faasaga i le Alii.

Faitau le Iakopo 2:8, ma vaavaai mo le mea na faamanatu atu e Iakopo i le Au Paia e fai, o le a fesoasoani ia i latou e tuu ese ai le faaituau.

Aisea e te manatu na ta’ua ai lenei poloaiga “o le tulafono silisili” (Iakopo 2:8)?

Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili e uiga i lenei aoaoga mai ia Iakopo ma faatatau atu i taulaga anapogi:

Ata
Peresitene Marion G. Romney

“E tatau ona tatou alolofa i o tatou tuaoi pei o i tatou lava. Na tuu e le Faaola lenei tulafono e faalona lua atu i le alofa i le Atua [tagai Mataio 22:37, 39]. …

“I le totogiina o a tatou taulaga anapogi, e tatau ona tatou faia ma le mafaufau i le tulafono silisili. …

“O le tausiga o e matitiva ma e e le atoatoa le malosi, ma i latou o e manaomia la tatou fesoasoani, o se faamoemoega autu ma se tulaga e matuai manaomia i le faataunuuina o le tulafono silisili o le alofa atu i o tatou tuaoi e pei o tatou lava” (“The Royal Law of Love,” Ensign, Me 1978, 95).

Faauma le mataupu faavae lenei mai le mea na aoao mai e Iakopo i nei fuaiupu: O soo faamaoni o Iesu Keriso .

  1. Tusi le mataupu faavae lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ona tali lea o fesili nei:

    1. Na faapefea ona avea le Faaola ma se faataitaiga ole alofa atu i isi e tusa lava po o a o latou tulaga?

    2. O ai se tagata e te iloa o loo taumafai e alofa atu i tagata uma e tusa lava po o a [o latou] tulaga? O le a le mea e fai e lenei tagata e faaalia ai lona alofa i tagata uma e tusa lava po o a o latou tulaga?

Mafaufau po o faapefea ona e faia isi tagata. Vaavaai mo ni avanoa e mulimuli ai i le faataitaiga a le Faaola e ala i le alofa atu i isi e tusa lava po o a o latou tulaga.

Vaai faalemafaufau e faapea, ina ua uma ona e faalogo i le aoaoga a Iakopo e uiga i le alofa atu i tagata uma, na e faalogo atu o faapea mai se tagata, e le o se mea leaga tele pe a tatou faaalia le faaituau i isi ae le lelei ona fai isi. Ua fai mai foi lenei tagata, o loo i ai mea e sili atu ona leaga e mafai ona tatou faia.

Faitau le Iakopo 2:9–10, ma vaavaai pe aisea e avea ai o se mea ogaoga le le alofa i tagata uma e tusa lava po o a o latou tulaga.

E tele lava poloaiga, ma o le le usitaia o se tasi o nei poloaiga, o lona uiga ua tatou solia le tulafono a le Atua, ua le mama, ma e le mafai ona nonofo faatasi ma le Atua. E pei e foliga mai ua tatou “nofosala i mea uma” (Iakopo 2:10) aua o le taunuuga e tutusa lava: vavaeese mai le Atua (tagai 1 Nifae 10:21).

Mai nei fuaiupu, e mafai ona tatou aoao ai le aoaoga faavae lenei: Afai tatou te solia e oo lava i se agasala e tasi, ua tatou nofosala ai i luma o le Atua.

E ui lava o lo tatou le usiusitai tatou te le mama ai, ae e mafai lava ona tatou maua le faamoemoe. Na aoao mai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili le auala e mafai ona tatou toe mama ai:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O le alofa tunoa o le Atua o lo tatou faamoemoe sili ma le faavavau lea.

“E ala i le taulaga a Iesu Keriso, le fuafuaga o le alofa mutimutivale ua faamalieina ai manaoga o le faamasinotonu [tagai Alema 42:15] ‘ma [aumai] ai ala i tagata e mafai ai ona latou maua o le faatuatua e salamo ai’ [Alema 34:15].

“E ui e ‘ulaula a tatou agasala, ae e mafai ona sinasina e pei o le kiona [tagai Isaia 1:18]. Ona ‘na foaifuaina e [lo tatou Faaola pele] Ia e fai ma togiola mo tagata uma’ [1 Timoteo 2:6], o lea ua saunia ai mo i tatou se faitotoa e ulu atu ai i Lona malo e faavavau [tagai 2 Peteru 1:11].

“Ua matala le faitotoa!” (“O Le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 108).

O le a le mea e tatau ona tatou faia ia mama ai e ala i le Togiola a Iesu Keriso ina ia mafai ona tatou ulu atu i le malo o le Alii?

O le faagasologa o le faatoilaloina o o tatou vaivaiga ma le avea ia mama ma atoatoa e ala i le Togiola a le Faaola, e ausia e ala i le taumafai ia lelei teisi atu i aso taitasi. O le avea e pei o le Faaola e tatau ona avea ma sailiga tatou te mulimuli ai i o tatou olaga atoa.

O le Iakopo 2:11 o loo i ai se faataitaiga o le aoaoga a Iakopo i le fuaiupu 10, o loo faamamafa mai ai, o le solia o soo se tulafono a le Atua e fai ai i tatou ma tagata agasala. I le Iakopo 2:12–13 na ia uunaia ai le au soo ina ia agaalofa i le ala latou te faia ai tagata aua, afai latou te faia isi ma le le alofa, o le a faamasinoina foi i latou ma le le alofa.

Iakopo 2:14–26

Ua aoao mai Iakopo e uiga i matafaioi o le faatuatua ma galuega i lo tatou faaolataga

E faaaoga e tagata le upu faatuatua i ni faauigaga eseese. Atonu e faaaoga e nisi e faamatala ai se talitonuga i se mea, ae e ono faaaoga e isi e faamatala ai se faatinoga. I le Iakopo 2:14–26 tatou te aoao ai i le auala na faasa’o ai e Iakopo se manatu sese e faatatau i le faatuatua.

Faitau le Iakopo 2:14, ma vaavaai mo le mea na fesili ai Iakopo i le Au Paia e uiga i le faatuatua.

I le anotusi lenei sa ese le faaaogaina e le Aposetolo o Iakopo o le upu galuega mai le faaaogaina e le Aposetolo o Paulo. Ina ua faaaoga e Paulo le upu galuega, sa faatatau atu o ia i galuega a le tulafono a Mose. Ina ua faaaoga e Iakopo le upu galuega, sa faatatau atu o ia i galuega o le tuuto po o galuega o le amiotonu.

Faitau le Iakopo 2:17–18, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faatuatua. (O le Iakopo 2:17–18 o se fuaitau o mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se auala e iloagofie ai ina ia mafai ona e mauaina i le lumanai.)

O le a lou manatu i le uiga o le fuaitau o le “faatuatua pe afai e le i ai galuega, e mate lava ia ina ua na o ia” (fuaiupu 17) ?

Mai nei fuaiupu ua tatou iloa ai o le faatuatua moni ia Iesu Keriso e faaalia e ala i a tatou galuega amiotonu.

Manatunatu i au faatinoga i le vaiaso ua mavae. Pe o le tele o na faatinoga na faaalia ai o loo i ai lou faatuatua moni ia Iesu Keriso? Mata e faigofie i se isi tagata ona iloa o loo i ai lou faatuatua moni ia Iesu Keriso?

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Iakopo 2:17–18

  1. Faitau le Iakopo 2:17 mo ni nai taimi, ona taumafai lea e tauloto mai i lou manatua. Fai faapena le Iakopo 2:18. Su’e oe lava i le tusi o fuaiupu uma na e lua mai lou manatua i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Iakopo 3

Ua aoao e Iakopo le Au Paia i le taua o le pulea o a latou upu

Ata
faagaau peisi fufulunifo

Vaai faalemafaufau i le faapasiina uma mai i fafo o le peisi fufulunifo mai le faagaau. Ia vaai faalemafaufau i le taumafaiga e toe tuu uma i totonu le peisi fufulunifo i le atigi faagaau.

E mafai faapefea ona pei lenei peisi fufulunifo o upu tatou te tautatala ai?

Na i ai se taimi na e faia ai se upu na e salamo mulimuli ane ai? A’o e suesue i le Iakopo 3:1–12, vaavaai mo ni upumoni o le a taiala ai oe i le filifilia o upu e te tautala ai.

Faitau le Iakopo 3:2–4 ma le fuaiupu muamua o le Iakopo 3:5, ma vaavaai mo le ala na faamatala ai e Iakopo i latou o e faatiga i isi i a latou upu.

Matau i le fuaiupu 2 i le ala na aoao mai ai Iakopo “a le sese se tasi i le upu,” po o a tatou faamatalaga, ua faaalia ai se tulaga o le loto pulea. O le fuaitau “sese ai i tatou uma” i le fuaiupu 2 o lona uiga tatou te sasi uma lava pe faia ni mea sese, ae o le upu laulaufaiva i le fuaiupu 5 e faatatau i upu tatou te tautatala ai.

Ata
ata tusi, solofanua ma maea faagutu
Ata
ata, vaa laitiiti ma lona la

O se fasiuamea (Iakopo 3:3) o se uamea laitiiti e tuu i totonu o le gutu o le solofanua. O le fasiuamea e tau atu i faagutu, e mafai ai e se tagata tietie solofanua ona faatonutonu le solofanua. O se tapili (Iakopo 3:4) e faatatau i le foeuli ma e fesoasoani i se tagata e uli pe liliu ai se vaa.

E tusa ai ma le faamatalaga a Iakopo, o le a le mea e tutusa ai le fasiuamea a se solofanua ma le tapili o se vaa?

E mafai faapefea e le faatusatusaga a Iakopo o nei mea faitino i se laulaufaiva, po o upu tatou te tautatala ai, ona fesoasoani ia tatou malamalama ai i le malosi o a tatou upu?

O se tasi o upumoni e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu o le aoao ia pulea a tatou upu e fai e mafai ona i ai se aafiaga tele i o tatou olaga.

E mafai faapefea e se mea e foliga mai e itiiti lava e pei o le aoao e pulea upu tatou te tautatala ai ona i ai se aafiaga tele i o tatou olaga?

Faitau le fuaiupu mulimuli o le Iakopo 3:5 ma le Iakopo 3:6, ma vaavaai po o le a le isi mea na faatusa i ai e Iakopo a tatou upu. O le upu vao laau i le fuaiupu 5 e faatatau i se vaomatua (tagai Iakopo 3:5, vaefaamatalaga e).

Mafaufau pe faapefea ona “faamuina” (Iakopo 3:6) olaga, pe tuu i se tulaga lamatia, e ala i lo tatou faaaoga valea o upu. E mafai faapefea e le faia o ni nai suiga laiti i upu tatou te tautatala ai ona aafia ai o tatou olaga i ni auala lelei? E mafai faapefea e na suiga ona uunaia olaga o isi?

E pei ona tusia i le Iakopo 3:8, na lapatai mai Iakopo o se laulaufaiva e le mafai ona faalataina, po o upu e le mafai ona faalataina, ua pei o se mea oona e oti ai. I lenei vaitau o fesootaiga i masini faafuainumera ma ala faaagafesootai, ia nofouta, o upu oona pe faalealofa, e vave lava ona salalau, e faatamaia ai olaga, ma e mafai ona manatua pea i le lalolagi o masini faafuainumera.

Faitau le Iakopo 3:7–12, ma vaavaai po o le a le isi mea na faatusa i ai e Iakopo a tatou upu.

Mai le Iakopo 3:9–10 ua tatou aoao ai e taumafai soo o le Atua e faaaoga a latou upu mo faamoemoega amiotonu, ae le o le faasalalauina ai o mea leaga.

Ina ua uma ona sii mai le Iakopo 3:2–10, sa faapea ona saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le mea e tatau ma e le tatau ona faaaoga ai a tatou upu:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“E iloagofie lava e le o faapea mai Iakopo o o tatou laulaufaiva e tumu i le agasala i taimi uma e le o mea uma foi tatou te tautala atu ai e ‘tumu i le mea oona e oti ai.’ Ae e manino lava lona uiga, o nisi mea tatou te tautala atu ai e faataumaoi, e oona—ma o se tuua’iga matuia lena mea mo se Au Paia o Aso e Gata Ai! O le leo e tuuina atu ai le molimau faamaoni, e momoli atu ai le tatalo naunautai, ma lagiina ai viiga o Siona e mafai ona avea ma leo lava e tasi e otegia ma faitio ai, faamaasiasi ma faamamasagia ai, faatiga ma faatamaia ai le agaga o oe lava faapea foi isi i le gasologa. …

“O le mea lea, uso e ma tuafafine, i lenei sailiga umi e faavavau ina ia avea atili e faapei o lo tatou Faaola, ia tatou taumafai ina ia avea o ni alii ma ni tamaitai ‘atoatoa’ [tagai Iakopo 3:2] a itiiti i le ala lenei e tasi i le taimi nei—ia le faatiga lava i se upu po o i se isi tulaga lelei e faaupu ai, e ala i se gagana fou, le gagana lea a agelu. O a tatou upu, e faapei foi o a tatou amioga, e ao ina tumu i le faatuatua ma le faamoemoe ma le alofa, mataupu faavae sili faaKerisiano e matua manaomia lava i le lalolagi i ona po nei. Faatasi ai ma na upu, e tautalagia i le uunaiga a le Agaga, e mafai ai ona faamatu loimata, e mafai ona faamaloloina loto, e mafai ona siitia olaga, e mafai ona toe foi mai le faamoemoe, e mafai ona manumalo le mautinoa” (“O Gagana a Agelu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 16, 18).

Mafaufau i ni mea e mafai ona e faia ina ia “atoatoa” atili teisi ai (Iakopo 3:2) i le filifilia o mea e te tautala ai.

“O le ala e te talanoa ai e tatau ona atagia ai po o ai oe o se atalii po o se afafine o le Atua. O se gagana mama ma atamai o se faamaoniga lea o se mafaufau atamai ma le lelei. O le gagana lelei e faagaeetia loto, faamalosiau, ma faamalo atu ai i isi e valaaulia ai le Agaga ia faatasi ma oe” (Mo le Malosi o le Autalavou [tamaitusi, 2011], 20).

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se taimi na faagaeetia pe uunaia ai oe e upu a se isi tagata?

    2. Na faapefea ona faamanuiaina oe a’o e taumafai e siitia pe uunaia isi i au upu?

I se isi fasipepa, tusi ai se sini e faatatau i se mea o le a e faia e pulea lelei ai au upu ma ia faaaoga lau gagana mo faamoemoega amiotonu. Ia mautinoa e te galue i mea ua e tusia i lalo.

E pei ona tusia i le Iakopo 3:13–18, sa faatusatusa e Iakopo le poto faalelalolagi ma le poto lea e sau “mai luga” (fuaiupu 17), po o le poto e sau mai i le Atua. O le poto o le lalolagi e oo atu ai i le “mataua” (fuaiupu 16); “finau leaga” (fuaiupu 14), po o fefinauaiga; ma le “feavaua’i” (fuaiupu 16), ae o le poto e sau mai i le Atua e “mama” ma “tumu i le alofa” (fuaiupu 17).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Iakopo 2–3 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi