Potutusi
Iunite 10, Aso 3: Luka 7:18–50


Iunite 10: Aso 3

Luka 7:18–50

Folasaga

Na viia e Iesu ia Ioane le Papatiso ma molimau atu o Ioane sa saunia le ala mo Lana galuega. A o talisua Iesu faatasi ma se Faresaio, sa faaalia e se fafine ua salamo lona faatuatua ma le alofa ia Iesu.

Luka 7:18–35

Ua viia e Iesu ia Ioane le Papatiso ma molimau atu i le misiona a Ioane

O le a se mea o e manatua e uiga ia Ioane le Papatiso?

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ni mea moni se tele e uiga ia Ioane le Papatiso e mafai ona e manatua.

Mafaufau i se vaoutuutu (o se vaofali e tupu umi) ma se tasi e ofu i se silika vaivai, taugata ma e nofo i se maota. A o e mafaufau i nei mea, faitau le Luka 7:24–26, ma vaavaai po o a mea na aoao atu e Iesu e uiga ia Ioane le Papatiso.

O le a sou manatu na faapefea ona ese mai Ioane le Papatiso mai se vaoutuutu ma se tasi e ola i mea anagata?

E le pei o le vaoutuutu, lea e luluina pe fesasaa’isolo e le matagi, o Ioane le Papatiso sa mausali ma e le i maluelue i lana molimau ma i le faataunuuina o lana misiona. Sa nofo o ia i le toafa ma sa ofu i ofu sa faia i fulufulu kamela, ma sa matua talatala lava. Nai lo le sailia o tulaga sologalelei faaletino, sa saili Ioane i le finagalo o le Atua.

Ata
Ioane le Papatiso o loo aoao atu

Na fetalai Iesu o Ioane le Papatiso sa sili i lo le perofeta“ (Luka 7:26). Faitau le Luka 7:27–28, ma vaavaai pe aisea na tulaga ese ai Ioane le Papatiso i lo perofeta.

Ina ua fetalai Iesu, “Ou te auina atu la’u savali i ou luma, na te teuteua lou ala i ou luma“ (Luka 7:27), sa Ia sii maia se valoaga na tusia i le fia selau o tausaga a o lei “saunia le ala i luma [o le Mesia]“ e le “savali“ lea na fetalai ai (Malaki 3:1). Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai e faapea o Ioane le Papatiso o le perofeta na muai faauuina e saunia le ala mo ma papatisoina le Alo o le Atua.

Na faapefea e Ioane le Papatiso ona saunia le ala mo le afio mai o Iesu Keriso?

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita i mea nei e uiga i le Luka 7:28: “Sa vaavaai atu Iesu i se aupito itiiti e mauaina le malo o le Atua, ma [sa foliga mai] o se aupito itiiti e maua lo latou talitonuga [lo latou naunautaiga e talitonu i ai] o se perofeta: e pei ona sa Ia fetalai—’O ia se aupito itiiti o outou ua sili atu nai lo Ioane—o a’u lava lea’“(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 82).

I le Luka 7:29–35 ua tatou faitau ai e toatele na talitonu i aoaoga a Iesu, ae o le au Faresaio ma le au faitulafono o e sa i ai na teenaina Ana aoaoga. Sa faamatalaina e Iesu sa latou teena le upumoni e tusa lava pe o Ia po o Ioane le Papatiso na aoaoina atu.

Luka 7:36–50

A o talisua ia Iesu ma Simona le Faresaio, sa mulumulu e se fafine ia vae o Iesu i ona loimata

Pe ua i ai ea se taimi na e tau manatunatu ai pe mafai ona faamagaloina au agasala?

A o e suesueina le vaega o totoe o le Luka 7, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia te oe pe a e taumanatunatu pe mafai ona faamagaloina oe.

Ua tatou faitau i le Luka 7:36, sa valaaulia e se Faresaio e igoa ia Simona ia Iesu i se tausamiga sa faia i lona fale. I talisuaga faapea, e taooto faasapa ai le au valaaulia i mea faamalu faataamilo i se laulau maualalo, ae faau ese o latou vae mai le laulau. Sa faataga e matitiva e aoina toe ’aiga mai taumafataga, o lea la e le o se mea fou le ulufale atu i le fale o tagata e lei valaaulia, i le taimi o se tausamaaga (tagai James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 261).

Faitau le Luka 7:37–39, ma vaavaai po o ai na ulu atu i lea talisuaga faapitoa e aunoa ma se valaaulia.

Matau le faaalia e le fafine o lona alofa mo le Faaola e ala i le mulumuluina, sogi atu, ma uuina o Ona vae. O se “fagu uu alapasa“ (Luka 7:37) o se fagu e tumu i le suauu manogi taugata.

E tusa ai ma le Luka 7:39, o le a se mea na mafaufau i ai Simona ina ua ia vaai i le mea na faia e le fafine?

Ina ua silafia mafaufauga o Simona, o lea na aoao atu ai e Iesu se faataoto i tagata aitalafu e toalua ma se na aitalafu ai. O secreditor o se tagata lea e nonoina atu tupe; o se tagata aitalafu o ia lea e nono pe aitalafu tupe. Na ioe le tagata aitalafu e toe totogi atu i le na nono mai ai pe o le a falepuipui.

Faitau le Luka 7:40–43, ma mafaufau pe o ai e faatusa i ai tagata taitoatasi o le faataoto.

  1. Kopi le siata lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Faatutumu avanoa ia Simona le Faresaio, o le fafine, ma Iesu, e tusa ai ma tagata e ono faatusa i ai i le faataoto. (Tuu le avanoa i koluma o le “Tagata Aitalafu“ e tusi ai nisi faamatalaga mo le isi galuega faatino.)

Tagata e nonoina atu tupe =

Tagata aitalafu e 50 sene lana aitalafu=

Tagata aitalafu e 500 sene lana aitalafu=

Ata
Elder James E. Talmage

Na aoao mai e Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le agalelei e masani ona faaalia i a latou malo valaaulia i ona po o Iesu: “O le agaifanua i na ona po le matuai taulimaina ma le mataitu lelei ia malo valaaulia; ia faafeiloaia o ia i se sogi o le taliaina lelei, ia saunia foi se vai e mulumulu ai le pefu mai ona vae, ma le suauu e uu ai le lauao ma le soesa“ (Jesus the Christ, 261).

Faitau le Luka 7:44–46, ma vaavaai mo eseesega o le faafeiloaia e Simona o Iesu i lana talisuaga ma le faiga na faia ai Iesu e le fafine.

  1. I le siata i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ai i koluma talafeagai nisi o eseesega i le va o le faiga e Simona o Iesu ma le ala na faia ai o Ia e le fafine.

I le faatusatusaga e aunoa ma le tuusa’o o Simona i le tagata aitalafu o le sa nonoina le 50 sene, sa ta’u mai e Iesu sa manaomia foi ona faamagaloina o ia mai ana agasala.

Faitau le Luka 7:47–50, ma vaavaai mo mea na mafai ai e le fafine ona maua le faamagaloga. Atonu e te manao e faailoga mea ua e mauaina.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Na saunoa Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le faatuatua o lenei fafine: “O lona uiga na fetalai Iesu: ’E tele ana agasala, ae sa talitonu o ia ia te au, sa salamo i ana agasala, sa papatisoina e o’u soo, ma sa fufulueseina ana agasala i le vai o le papatisoga. O lea ua ia sailia au e faailoa mai ai le loto faafetai e leai se tuaoi o se sa eleelea, a o lea ua mama. Ua leai se tuaoi o lona loto faafetai ma e le mafuatiaina lona alofa, ona ua tele ana ua faamagaloina“ (Faamatalaga o Mataupu Faavae o le Feagaiga Fou, 3 vols. [1965–73], 1:265).

O nisi nei o mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei tala: A o tatou faatinoina lo tatou faatuatua e ala i le faaalia o lo tatou alolofa ma le tuuto atu i le Alii, e mafai ona tatou maua o Lana faamagaloga, ma a o tatou mauaina le faamagaloga a le Alii, e faatumulia i tatou i le manao ia alolofa ma auauna atu atili ia te Ia.

Na molimau mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le alofa ma le faamagaloga o loo i ai mo i tatou uma lava:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“E tele tulaga o le agavaa faaletagata lava ia ma le amiotonu. Ae o le salamo o se faamanuiaga ia i tatou uma. E tofu manaomia e i tatou aao o le alofa mutimutivale o le Faaola e ala i le faamagaloina o a tatou agasala.

“I tausaga ua mavae, sa talosagaina ai au e feiloai ma se tagata a o lei taitai ona ma talanoa, sa umi se vaitau o ola i se olaga le taupulea. O le taunuuga o ana filifiliga leaga, na le toe avea ai ma se tagata o le Ekalesia. Ua leva talu ona toe foi mai i le Ekalesia ma sa tausia ma le faamaoni ia poloaiga, ae sa le mafai ona aveesea i lona mafaufau ana mea sa fai i le taimi ua mavae. Ina ua ma feiloai ma ia, sa ou lagonaina lona maasiasi ma lona salamo o’oo’o i lona faataatiaeseina o ana feagaiga. Ina ua uma le ma faatalanoaga, sa ou tuuina o’u lima i luga o lona ulu ma tuu atu ia te ia se faamanuiaga faaleperisitua. Ae ou te lei tautala atu i se upu, sa ou maua se lagona mamana uiga ese o le alofa o le Faaola ma le faamagaloga mo ia. Ina ua uma le faamanuiaga, sa ma feopoai ma sa tagi masusu le alii.

“Ou te maofa i opo mai o aao alofa mutimutivale o le Faaola mo le tagata ua salamo, e tusa lava pe o le a le manatu faapito o le agasala ua lafoai. Ou te molimau atu e mafai ma e naunau le Faaola e faamagalo i a tatou agasala. Sei vagana ai agasala a i latou o e ua filifilia le malaia ina ua latou iloa lelei, e leai se agasala e le mafai ona le faamagaloina. O se matua faamanuiaga ofoofogia mo i tatou taitoatasi le liliu ese mai ia tatou agasala ae o mai ia Keriso. O le amiotonu paia o se tasi lea o fua aupito suamalie o le talalelei, o le aveese o le tausalaina ma le tiga mai o tatou loto ae suia i le olioli ma le filemu o le mafaufau” (“Salamo … Ina Ia Ou Faamaloloina Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 40–41).

  1. Faamaea se tasi po o galuega faatino uma e lua i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Mafaufau i se taimi na e iloa ai le faamagaloga a le Alii. E aunoa ma le faailoa atu o se mea patino na tupu lea na manaomia ai le faamagaloga a le Alii, tusi e uiga i ou mafaufauga ma lagona mo le Faaola.

    2. Faaaoga mea sa e aoaoina mai lau suesuega o le Luka 7 e tusi ai pe faapefea ona e tali atu i uo o e tau manatunatu pe mafai ona faamagaloina a latou agasala.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Luka 7:18–50 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi