Potutusi
Iunite 31, Aso 4: Faaaliga 8–11


Iunite 31: Aso 4

Faaaliga 8–11

Folasaga

Na vaai le Aposetolo o Ioane i le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu ma aoao e uiga i lana misiona e auai ai i le faapotopotoina mai o Isaraelu i aso e gata ai. E ui i le tele o mala, faaumatiaga, ma faamasinoga lea o le a oo mai i luga o tagata o le lalolagi, na vaaia e Ioane i latou o e na agavaa o le a faasaoina mai le tele o ia mea.

Faaaliga 8–9

Sa vaai Ioane i le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu

Vaai i le siata o loo tuuina ai i le tusi o Faaaliga. Matau pe fia fuaiupu e faatatau i mea na tutupu i uluai faamaufaailoga e ono e faatusatusa i le numera o fuaiupu e faatatau i mea e tutupu i le faamaufaailoga lona fitu.

Ata
O le faaaliga a Ioane i faamaufaailoga e fitu

Sa tele atu mea na tusia e le Aposetolo o Ioane e uiga i mea e tutupu e o faatasi ma le periota 1,000 tausaga lona fitu, nai lo o mea e tutupu e o faatasi ma soo se isi lava periota tai 1,000 tausaga. Na faapitoa lava ona Ia tusi e uiga i mea o le a tutupu i le va o le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Aisea e te manatu na tele ai mea na tusia e Ioane e uiga i mea e tutupu i le faamaufaailoga lona fitu?

A o e suesue i le faaaliga vaaia a Ioane i le Faaaliga 8–11, mafaufau po o le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i mea na ia tusia e uiga i nei mea e tutupu.

O le Faaaliga 8:1–6 o loo faamatala mai ai le tatalaina e le Faaola o le faamaufaailoga lona fitu. Na vaai Ioane i agelu e fitu o e na tuuina atu i ai ni pu se fitu. “O pu sa faaaoga i aso anamua e faaleo ai se taimi, faailo [se autau] mo se taua, po o le faasilasilaina o le taunuu mai o se tagata tautupu. O le mea lea, o le iliina o le pu, e faailoa pe faasilasila atu ai se mea taua tele” (Gerald N. Lund, “Seeing the Book of Revelation as a Book of Revelation,” Ensign, Dec. 1987, 50).

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:12, ma vaavaai po o le a se faailoga o le faaleoina e pu e fitu.

I le Faaaliga 8:1–6, o le iliina o le pu o le a faailoaina ai le amataga o ni mala ma faatafunaga eseese, i le saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma Lona nofo tupu ai i le Meleniuma.

Faitau mau fesootai taitasi, lea e faamalamalama mai ai mea e tutupu e o faatasi ma le iliina o pu muamua e ono. A o e faitau, vaavaai mo tali i fesili fesootai nei:

Muamua—Faaaliga 8:7. O le a se mea na tupu o se iuga o le “uatoa ma le afi” lea na pau i le lalolagi ina ua ili e le agelu muamua lana pu?

Lona lua—Faaaliga 8:8–9. O a mea e tolu na aafia ina ua iliina le pu lona lua?

Lona tolu—Faaaliga 8:10–11. O le a le mea na tupu ina ua pau le fetu mai le lagi? (Ia matau o le anufelaupapa (wormwood) o se laau e fai ai vai; e faaaoga e faatusa i le “vaega le lelei e tupu faafuasei po o le faanoanoa” [tagai Bible Dictionary, “Wormwood”].)

Lona fa—Faaaliga 8:12. I le uma ai ona iliina o le pu lona fa, o a mea e tolu na faapogisa na o ni vaega?

Lona lima—Faaaliga 9:1–3. O le a le mea na sau i fafo o le to e le gata ina ua tatalaina e le agelu lona lima?

Lona ono—Faaaliga 9:13–16, 18. E toafia fitafita na auai i le taua tele lea na vaai i ai Ioane ina ua uma ona iliina le pu lona ono? O le a se vaega o tagata na Ia vaaia na fasiotia i lenei taua?

Faitau le Faaaliga 9:20–21, ma vaavaai pe o le a faapefea ona tali atu e amioleaga o e na sao mai nei mala.

Faaaliga 10

Ua aoao e se agelu ia Ioane e uiga i lana misiona i aso e gata ai

O le Faaaliga 10 o loo i ai se malologa i le faamatalaina o le iliina o pu e fitu ma o latou mala e fesootai i ai. I lenei mataupu tatou te faitau ai na faatonuina e se isi agelu ia Ioane.

Ata
suamalie, oona

O a nisi o aafiaga i le olaga e mafai ona faapea e suamalie ma oona?

Faitau le Faaaliga 10:1–3, ma vaavaai po o le a le mea sa uuina e le agelu.

Faitau le Faaaliga 10:8–11, ma vaavaai po o le a le mea na faatonuina Ioane e fai i le tusi itiiti. Ia matau pe na faapei lona tofo ia te ia.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:14, ma vaavaai pe o le a le faatusa o le tusi itiiti.

Sa faamanuiaina le Aposetolo o Ioane e Iesu Keriso ia ola seia oo i lona Afio Mai Faalua ma ia aumai tagata ia te Ia (tagai Ioane 21:20–24; MF&F 7:1–4). O le misiona a Ioane o le, ia fesoasoani e faapotopoto mai le fanauga a Isaraelu. O a ni auala e ono avea ai lena misiona o se mea e suamalie ma oona?

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faaaoga le Faaaliga 10:8–11 e tusi atu ai se tali i popolega e tasi pe lua nei:

    1. Na ou faalogo e faigata le auauna atu faamisiona. E faigata tele ia te au le le taliaina. Ou te le mautinoa pe ou te fia auauna atu.

    2. Sa ou taumafai lava e faia le mea sao. E faitau au tusitusiga paia, tatalo, ma taumafai e faasoa atu le talalelei, ae o nisi mea i lou olaga o loo leaga pea—ma e leai lava se isi ua manao e auai i le Ekalesia ona o au. Atonu ua tatau loa ona sisii ou lima.

Faaaliga 11

Ua vaai Ioane i le fasiotia o perofeta e toalua i Ierusalema, ma le iliina o le pu lona fitu

E amata le Faaaliga 11 i le faamatalaina e le Aposetolo o Ioane o mea o le a tutupu i le va o le iliina o le pu lona fitu ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. I le taimi lea, o le a tele atu le mana ma le pule o e amioleaga i le lalolagi, ma o le a taumafai se autau e faoa Ierusalema; o se vaega lea o le taua tele mulimuli o Amaketo.

Sa faamatala mai e Ioane e uiga i le aai o Ierusalema ma le faatoilaloina e Nuuese (o i latou e le osia ma tausia feagaiga ma le Alii) mo se periota e 42 masina, o lona uiga e tolu ma le afa tausaga.

Faitau le Faaaliga 11:3–6, ma vaavaai po o a mea o le a faia e molimau e toalua o le Faaola i Ierusalema i le taimi tonu lava a o loma Lona Afio Mai Faalua.

O nei perofeta e toalua e, pei o Elia ma Mose, e i ai le pule ma le mana e faamau ai le lagi ma taia le lalolagi i mala. O le afi o le a sau mai i fofoga o nei molimau e toalua e mafai ona faatusa i le mana o molimau o le a la tuuina atu (tagai Ieremia 5:14; 20:9).

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:15, ma vaavaai po o ai o le a avea ma nei molimau e toalua.

Faitau le Faaaliga 11:7–12, ma vaavaai po o le a le mea o le a tupu i nei perofeta e toalua. Ia matau pe faapefea ona tali mai le au amioleaga.

Faitau le Faaaliga 11:13–15, ma vaavaai po o le a le mea o le a tupu pe a uma ona toe faatuina mai le oti perofeta e toalua ma afifio ae i le lagi.

I le maea ai o le iliina o le pu lona fitu, o ai o le a nofotupu i “malo o lenei lalolagi” (Faaaliga 11:15)?

I le Faaaliga 11:16–19 tatou te faitau ai e faapea, o toeaina e 24 na nonofo latalata i le nofoalii o le Atua, na faafetai ma vivii atu i le Atua mo le tauia o e amiotonu ma le faasalaga o e amioleaga.

  1. Toe mafaufau i le lesona na muamua atu i le mataupu faavae lenei i le Faaaliga 7: Afai tatou te onosai i faigata ma le faamaoni, ma mama e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a tatou fiafia i le mamalu selesitila faatasi ma le Atua. Mafaufau i mea e tutupu o le faamaufaailoga lona fitu na e suesueina i le aso. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai pe mafai faapefea e nei mataupu faavae ona tuuina atu le faamafanafanaga ma le filemu ia i latou o e aafia i nisi o fevesiaiga taufaafefe ia o le a tutupu ao lei oo i le Afio Mai Faalua o le Alii.

Na aoao mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, e ui lava i fevesiaiga o o tatou aso, e mafai ona tatou tulimatai atu ma le migao ma le naunautai i le afio mai o le Alii:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“Ua tatou ola, uso e ma tuafafine, i taimi o loo loma ai le Afio Mai Faalua o le Alii, o se taimi ua loa ona faatalitali i ai le au faatuatua mai lava anamua. Ua tatou ola i taimi o taua, o taimi o faalavelave faalenatura, o aso ua fetosoa’i ai le lalolagi e le fememeai ma fevesiaiga.

“Ae ua tatou ola foi i le taimi matagofie o le Toefuataiga, o le taimi ua avatu ai le talalelei i le lalolagi uma—o se taimi sa folafola mai ai le Alii e faapea, o le a Ia ‘faatu mai … se nuu mama’ [MF&F 100:16] ma faaauupegaina i latou ‘i le amiotonu ma le mana o le Atua’ [1 Nifae 14:14].

“Ua tatou sapi i nei aso ma tatalo ina ia mafai ona tatou faafetaiai ma le lototoa o tatou tauiviga ma le mautonu. O faigata o nisi [o tagata] e sili atu ona ogaoga nai lo o faigata o isi, peitai e leai se tasi e sao mai ai. …

“E ui ina sa faamautinoa mai pea lava pea e le Alii ia i tatou e ‘le tatau ona mata’u,’ [MF&F 10:55], ae o le tausisia o se vaaiga manino ma ati i tua atu o lenei lalolagi, e le o taimi uma e faigofie ai pe a tatou i ai i le lotolotoi o tofotofoga. …

“E tupu lo tatou faatuatua a o tatou faatalitali atu i le aso matagofie o le toe foi mai o le Faaola i le lalolagi. O le mafaufau i Lona afio mai e faagaeetia ai lo’u agaga. O le a ofoofogia! O le lautele ma le matagofie, o le tele ma le ofoofogia, o le a sili mamao atu i soo se mea ua vaai i ai mata faaletino pe oo foi i ai. …

“… Tatou te tootutuli ma le migao, ‘ma o le a tulei mai e le Alii lona siufofoga, ma o le a lagona e tuluiga uma o le lalolagi’ [MF&F 45:49]. ‘Ma o le a … pei o se leo o vai e tele, ma e pei o le leo o se faititili tele’ [MF&F 133:22]. ‘[Ma] o le a tu le Alii, … le Faaola lava ia, i le lotolotoi o lona nuu’ [MF&F 133:25]” (“Ia Oo Mai Lou Malo ,” Ensign po o Liahona, Me 2015, 119–20, 122).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Faaaliga 8–11 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga:

Lolomi