Seminare
Lesona 2: Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga


Lesona 2

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Folasaga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai “faaaliga paia ma folafolaga musuia na tuuina mai mo le faatuina ma le faatonutonuga o le malo o le Atua i luga o le lalolagi i aso e gata ai” (faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga). O le suesueina ma le agaga tatalo o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e mafai ai e tagata o le vasega ona faamalolosia a latou molimau ia Iesu Keriso ma maua faaaliga faaletagata lava ia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai faaaliga na maua e le Perofeta o Iosefa Samita ma perofeta na suitulaga ia te ia

Amata le vasega i le fesili atu i tagata o le vasega o fesili nei:

  • O a ni tusi e te manatu o le a aoga i le lalolagi atoa pe a faitau i ai? Aisea? (Mafaufau e faaali atu ni nai tusi e te fautuaina.)

A maea ona tali mai tagata o le vasega, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faamatalaga lea a Iosefa Samita. Fai atu i le vasega e faalogo mo mea na aoao mai e le Perofeta e faatatau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“[O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o] le faavae o le Ekalesia i nei aso mulimuli, ma o se manuia i le lalolagi, e faaalia ai o ki o mea lilo o le malo o lo tatou Faaola ua toe tuuina mai i tagata” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 206).

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se matuai faamanuiaga lea i le lalolagi, na faapea ona folafola mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita, “e sili atu lona taua ia i tatou nai lo o oa o le lalolagi” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:199). Uunaia tagata o le vasega e vaavaai i le taimi o lesona o le aso mo ni auala e mafai ona faamanuiaina ai o latou olaga i le suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Valaaulia tagata o le vasega e sue i le itulau autu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Faamalamalama atu, ina ia aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e tatau ona tatou malamalama muamua po o a ia aoaoga faavae ma feagaiga. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le itulau autu ma le fuaiupu muamua o le folasaga.

  • E faapefea ona e faauigaina le upu aoaoga faavae? O le a le feagaiga ? O le a le faaaliga? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o se aoaoga faavae o se upumoni taua e faavavau o le talalelei a Iesu Keriso; o se feagaiga o se maliega paia i le va o le Atua ma Ana fanau; ae o faaaliga o le fesootaiga mai le Atua i Ana fanau. (Atonu e te manao e tusi nei faauigaga i luga o le laupapa ma fautuaina tagata o le vasega e kopi i le itulau autu o a latou tusitusiga paia.)

Fai atu i tagata o le vasega e susue i le palakalafa lona valu o le faatomuaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (amata i le “I nei faaaliga …”). Faamalamalama atu o lenei palakalafa o loo lisi ai faataitaiga o nisi o aoaoga faavae o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le fuaiupu muamua ma faailoa mai se tasi pe sili atu o aoaoga faavae latou te fiafia e aoao atili i ai.

  • O le fea aoaoga faavae e sili ona e fiafia e aoao atili i ai? E te manatu e faapefea ona faamanuiaina oe mai le malamalama sili atu ma le malamalamaaga e uiga i na upumoni?

Faamalamalama atu e faapea, e ui lava o le malamalama i nei aoaoga faavae e taua tele, o le taua silisili o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo maua i le upumoni sili ona taua o loo i ai. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le fuaiupu mulimuli o le palakalafa valu, ma valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le upumoni lea e matuai taua tele ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  • O le a le mea “ua sili atu le taua” ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga? Aisea e matua taua tele ai se molimau e uiga i le Faaola?

  • E mafai faapefea e au suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ona faateleina lau molimau ia Iesu Keriso?

Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le suesueina o faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e mafai ona tatou faamalosia ai a tatou molimau ia Iesu Keriso.

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea ona faamanuiaina o latou olaga mai se molimau malosi atu i le Faaola. Mafaufau e faasoa atu auala ua faamalosia ai lau molimau ia Iesu Keriso ona o le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama pe faapefea ona faamalolosia a latou molimau ia Iesu Keriso i le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le fuaiupu lona lua i le parakalafa muamua o le faatomuaga. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai e anaina le leo o le a latou faalogo i ai e ala mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: A o tatou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e mafai ona tatou faalogoina ai le siufofoga o le Faaola.

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:34–36 . Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona tatou logonaina le siufofoga o le Alii a o tatou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  • O a ni mea e mafai ona tatou molimau e uiga i ai pe afai tatou te suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga?

Atonu e te manao e faamalamalama atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o faaupuga e pei o le “o le Alii,” po o le “Atua” e masani lava ona faatatau ia Iesu Keriso. O ia o le fofoga fetalai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga atoa.

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le palakalafa lona tolu o le faatomuaga. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo upu e faamatalaina ai le siufofoga o le Faaola. Atonu e te manao e fautuaina e faailoga mea latou te mauaina.

  • O a ni upu o loo faaaogaina e faamatala ai le siufofoga o le Faaola?

  • O a ni faamanuiaga e mafai ona oo mai i lou olaga mai le mafai ona e faalogo ma iloa le siufofoga o le Alii? (Faamalamalama atu i vaiaso a sau, o le a aoao ai tagata o le vasega e uiga i le isi auala e lagona ai le siufofoga o le Alii, ma iloa ai pe saunoa mai o Ia ia i latou.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i auala e mafai ona faamanuiaina ai o latou olaga i le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ia mafaufau e faaali atu ata o nisi o tagata e fesootai ma faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga: Uso Iosefa (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 87; tagai foi i le LDS.org), Ema Samita (nu. 88), Ioane le Papatiso o loo Tuuina Mai le Perisitua Arona (nu. 93), o le Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko (nu. 94), Elia o loo Faaali Mai i le Malumalu o Katelani (nu. 95). Faamalamalama atu a o latou suesueina faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le a latou aoaoina ni mea taua e uiga i nei tagata. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau fuaiupu muamua e lua o le palakalafa lona ono o le faatomuaga (amata i le “O nei faaaliga paia …”). Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai tulaga na mauaina ai faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita
Ata
Ema Samita
Ata
Ua Faaee Mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona
Ata
Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko
Ata
O le Faaali mai o Elia i le Malumalu o Katelani
  • O a fuaitau i lenei palakalafa e faamatala ai tulaga na faapea ona maua mai ai nei faaaliga? (“I le tali i tatalo,” “i le taimi o faigata,” ma “tulaga moni o le olaga”).

Faaali atu se fasi pepa ua i ai le upu Oe ua tusia ai. Faailoa atu e faapea, e pei lava o tagata taitoatasi mai le talafaasolopito o le Ekalesia, tatou te oo foi i tulaga ia tatou te manaomia ai le taitaiga faalelagi. Valaaulia tagata o le vasega e faamatala ni tulaga e ono tulai mai i le tausaga aoga, lea e mafai ona latou manuia ai mai le taitaiga a le Alii. Valaaulia se tagata o le vasega e tusi a latou tali i luga o le laupapa.

Faamalamalama atu faapea, o faaaliga taitasi o le a suesue e tagata o le vasega i le tausaga lenei, o se molimau faaopoopo o loo soifua moni le Atua, e fetalai mai o Ia i Ana fanau, ma e taiala e Ia Lana Ekalesia.

  • E mafai faapefea e nei molimau faaopoopo ona fesoasoani ia te oe pe a e oo i ni tulaga faigata?

  • E faavae i mea na e faitauina i le palakalafa ono o le faatomuaga, o le a se mea e tatau ona tatou faia e maua ai le taitaiga faalelagi i o tatou taimi o faigata?

Fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai se mataupu faavae mai le palakalafa ono e ala i le tusia o le faamatalaga le maea lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te , o le Alii o le a .

Valaaulia tagata o le vasega e aotele mai mea ua latou aoaoina e ala i le faamaeaina o le faamatalaga lenei. E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae o a latou tali e tatau ona atagia ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tatalo mo se fesoasoani i taimi o o tatou faigata, o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou le taitaiga.

Fai atu i tagata o le vasega e sue i le palakalafa e fa ma le lima o le faatomuaga. Fai se aotelega o nei palakalafa e ala i le faamatala atu, o loo tuuina mai ai se vaaiga aoao o mea taua na tutupu i le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi, e aofia ai le Uluai Faaaliga ma isi faaaliga paia, o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, o le toefuataiga o le pule ma ki o le perisitua, ma le faatulagaga o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Tau atu i tagata o le vasega o le a latou aoao atili e uiga i nei mea paia na tutupu i le aluga o le suesueina o le kosi. Faamalamalama atu, na oo mai nei aafiaga paia, ao sailia e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi le fesoasoani ma le taitaiga a le Alii.

  • O anafea na e feagai ai ma se tulaga lea sa e manaomia ai le fesoasoani po o le taitaiga a le Alii, ma sa e mauaina?

Valaaulia tagata o le vasega e sue i le “O Le Molimau a Aposetolo e Toasefululua i le Moni O Le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga,” o loo i le folasaga. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele palakalafa muamua e lua (amata i le fuaitau “O lea, matou te lagona ai le fia …”). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai fasifuaitau e faagaeetia ai i latou.

  • O a ni fasifuaitau mai le molimau a le Au Aposetolo e Toasefululua e uiga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e tulaga ese ia te oe? Aisea?

A uma ona tali mai tagata o le vasega, faamanatu atu ia i latou, i le amataga o le lesona sa uunaia ai i latou e vaavaai mo auala e mafai ona faamanuiaina ai o latou olaga i le suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, auala latou te faamoemoe o le a faamanuiaina ai o latou olaga e le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma mea o le a latou faia e fesoasoani ai ia tupu lenei mea.

A uma ona tusitusi tagata o le vasega, lui i latou ia suesue ma le agaga tatalo le Mataupu Faavae ma Feagaiga i aso uma o le tausaga aoga lenei, o se auala e fesoasoani latou te lagona ai le siufofoga o le Faaola ma maua ai le taitaiga mai ia te Ia. Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu o lau molimau i auala ua fesoasoani ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga i lou mauaina o nei faamanuiaga i lou olaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le a le sootaga i le va o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga?

Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson le sootaga i le va o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“O Le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua fusia faatasi o ni faaaliga mai le Atua o Isaraelu e faapotopoto ma saunia ai Lona nuu mo le afio mai faalua o le Alii. …

“O Le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e femolimauai i le tasi ma le isi. E le mafai ona e talitonu i le tasi ae le talitonu i le isi. …

“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le sootaga mau lea i le va o le Tusi a Mamona ma le galuega faifaipea o le Toefuataiga e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma i latou sa suitulaga ia te ia. …

“O le Tusi a Mamona e aumaia tagata ia Keriso. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga e aumaia tagata i le malo o Keriso, o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ‘le ekalesia ola e tasi ma le faamaoni i luga o le fogaeleele atoa’ [MF&F 1:30]. Ua ou iloa lena mea.

“O le Tusi a Mamona o le ‘maa’au’au’ o la tatou tapuaiga, ae o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le maa aupito i luga, o loo i ai faaaliga faifaipea o aso e gata ai. Ua tuuina e le Alii Lana faamaoniga i luga o le maaauau ma le maaautu” (“The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants,”  Ensign, Me 1987, 83).

Mai faaaliga i le lomiaina: O lomiga eseese o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Ia Novema 1831 na feiloai ai le Perofeta o Iosefa Samita ma toeaiina i Hairama, Ohaio. Sa filifili le vaega e tuufaatasia ma lolomi nisi o faaaliga sa maua e le Perofeta. Sa latou filifilia faaaliga e 65 ma faaigoaina le tuufaatasiga o le Tusi o Poloaiga. E oo ane i le taumafanafana o le 1833 ua lolomiina le tele o le tuufaatasiga, ae sa toetoe o kopi uma na faaleagaina e le au faatupu vevesi. O se taunuuga, e laiti lava ni kopi o loo i ai i le taimi nei. Sa faamaoniaina ma lolomiina se isi lomiga i le 1835. O lenei lomiga o loo i ai Lectures on Faith (tagai i le faatomuaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga) ma faaaliga e 103. O lea, o lenei lomiga, o le lomiga muamua lea ua i ai le autu Mataupu Faavae (o aoaoga) ma Feagaiga (o faaaliga). (Tagai i le History of the Church, 2:243–251.)

Sa i ai nai isi lomiga, (sa faaopoopo i ai faaaliga fou po o le faia i ai o ni faaleleiga laiti i le faavasegaina) sa lolomiina faavaitaimi seia oo i le 1981, ina ua lomia e le Ekalesia se lomiga fou o le tusi fusi tolu, i le gagana Peretania, ma le tele o vaefaamatalaga ma mau fefaasinoai ma se faasino upu fou. O le taimi lena, o le faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita i le 1836 e faatatau i le malo selesitila ma le faaaliga vaaia a Peresitene Iosefa F . Samita i le 1918 e uiga i le togiolaina o e ua maliliu, sa faapaiaina uma e le Ekalesia i le 1976 ma sa muai faaopoopoina i le Penina Tau Tele, sa faapea ona faaopoopoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le vaega e 137 ma le 138. O le lomiga o le 1981 o loo i ai vaega e 138 ma tautinoga aloaia e lua: o le Manefeso, na tuuina mai i le 1890 e Peresitene Uilifoti Uitilafi, ma le tautinoga i le perisitua, na tuuina mai i le 1978 e Peresitene Spencer W. Kimball. I le aso 1 o Mati, 2013, na fofogaina mai ai e le Au Peresitene Sili se lomiga fou o tusitusiga paia faa-Peretania. O le tele o le fetuunaiga na faia i lenei lomiga o loo i le fesoasoani mo suesuega po o ulutala o le Mataupu Faavae ma Feagaiga pe o loo aofia ai ni faasaoga laiti o le sipelaga i le anotusi. (Mo nisi faamatalaga auiliili e uiga i lomiga eseese, tagai i le Revelations Correspondence Chart in “Corresponding Section Numbers in Editions of the Doctrine and Covenants,” JosephSmithPapers.org/reference/library.)

Lolomi