Seminare
Lesona 132: Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:22– 83


Lesona 132

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:22– 83

Folasaga

I le aso 19 o Ianuari, 1841, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu i Navu, Ilinoi. I le faaaliga lenei, ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, na faamalamalama mai e le Alii ia faamanuiaga o le a maua e le Au Paia pe afai o le a latou filiga i le fauina o le malumalu. Na poloaiina foi e le Alii le Au Paia e fausia se fale e mafai ona nonofo ai tagata malaga i Navu.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:22–41, 56–83

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu ma se fale mo tagata asiasi i Navu

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O le a se mea ua e ausia na manaomia ai se aofaiga tele o le taimi, taumafaiga, po o le ositaulaga i lau vaega? Pe a taunuu mai tagata aoga, fai atu ia te i latou e sauni e tali atu i lenei fesili. A uma le faigalotu, fai atu i ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • Aisea na aoga ai le taimi i au taumafaiga, po o le ositaulaga na manaomia ai?

Faamalamalama atu e faapea, e oo ane i le 1841 ua siitia atu se vaega toatele o le Au Paia i Navu, Ilinoi. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:25–27, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii le Au Paia i Navu e fai.

  • O le a le mea na poloai le Alii i le Au Paia e fai?

  • O a mea na finagalo le Alii e faaaoga e le Au Paia e fausia ai le malumalu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:28. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mafuaaga na tuuina mai e le Alii, mo le mafuaaga na tatau ai ona fausia e le Au Paia se malumalu.

  • Aisea na tatau ai i le Au Paia ona fausia se malumalu? (Ina ia maua ai se nofoaga e mafai ona afio mai ai le Alii e toefuatai mai le atoatoaga o le perisitua.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le fuaitau “o le atoaga o le perisitua” i le fuaiupu e 28, valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O tagata uma o e faamaoni ma o le a maua nei sauniga ma faamanuiaga e maua se atoatoaga o le perisitua, ma ua fetalai mai le Alii, ‘na te faia ia tutusa i latou i le mana, ma i le malosi, ma i le pule’aga’ [MF&F 76:95; tagai foi i le MF&F 88:107]. “… Joseph Smith … Ua faia e le Alii ia mafai ona maua e alii uma i lenei Ekalesia, e ala i lona usiusitai, le atoatoaga o le perisitua e ala i sauniga o le malumalu o le Alii. O lenei mea e le mafai ona maua i se isi lava nofoaga” (i le Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:132–33).

Faamalamalama atu e faapea, o tagata uma o le Ekalesia—alii ma tamaitai—e mafai ona maua le atoatoaga o faamanuiaga o le perisitua e ala i le mauaina o sauniga uma o le malumalu. E ala i nei sauniga e mafai ai ona tatou maua faamanuiaga uma e finagalo le Tama Faalelagi e tuuina mai i Lana fanau. Faamanino atu faapea, o le toefuataiga o sauniga ma feagaiga o le malumalu na amataina i le Malumalu o Katelani, ae sa le’i faamaeaina ai. O le fausiaina o se malumalu i Navu o le a mafai ai ona faaauauina le toefuataiga o sauniga ma feagaiga o le malumalu (tagai i le MF&F 124:28, 40–41).

  • O le a se sauniga? (O se faatinoga paia ma aloaia e faatinoina e ala i le pule o le perisitua.)

Faamalamalama atu e faapea, o nisi o sauniga e taua i le faaeaga, ma o le tele o nei sauniga faaola e na o totonu o malumalu e mafai ona faatinoina ai. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:29, ma vaavaai mo se tasi o nei sauniga taua o le malumalu na faailoa mai e le Alii e manaomia ona toefuatai mai. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea na latou mauaina.

Faamalamalama atu e faapea, i le aso 15 o Aokuso, 1840, na aoao muamua mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, e mafai e le Au Paia ona faia sauniga e pei o le papatisoga e fai ma sui o o latou uo ma aiga ua maliliu o e sa le’i i ai se avanoa e maua ai le talalelei (tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 431). Ina ua maea lenei faasilasilaga, e tele papatisoga mo e ua maliliu sa faia i le Vaitafe o Misisipi po o auvai lata ane.

Valaaulia ni nai tagata aoga e faitau auauai leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:30–34. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le taitaiga a le Alii e faatatau i le mea e tatau ona faia ai le sauniga o le papatisoga mo e ua maliliu.

  • O fea na fetalai mai le Alii na tatau ona faia ai sauniga o le papatisoga mo e ua maliliu, ina ia mafai ona taliaina ia te Ia? Aisea na faataga ai e le Alii le Au Paia e faia mo se taimi ia papatisoga i fafo atu o le malumalu?

Ata
Malumalu o Navu

Atonu e te manao e faaali atu se ata o le Malumalu o Navu (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 118; tagai foi i le LDS.org). Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona maua e Iosefa Samita le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, sa vave loa ona faagasolo le galuega o le malumalu. I le aso 3 o Oketopa, 1841, ina ua maea se vaega o le fogafale pito i lalo o le malumalu, sa ta’u atu e Iosefa Samita i le Au Paia, “O le a le toe faataunuuina papatisoga mo e ua maliliu, sei vagana ai ua faia lenei sauniga i totonu o le Maota o le Alii. … Aua ua fetalai mai ai le Alii!” (Aoaoga: Iosefa Samita, 499). I le aso 21 o Novema, 1841, ina ua uma ona fausia ma faapaiaina se faatanoa o le vai papatisoga i le fogafale i lalo o le Malumalu o Navu, sa faapea ona toe faaauau ai le faiga o papatisoga mo e ua maliliu. (Tagai i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 251–52; Aoaoga: Iosefa Samita, 499–70.)

Ata
faatanoa o le vai papatisoga

A’o fausia le Malumalu o Navu, sa faatonuina e le Perofeta o Iosefa Samita ina ia fausia le faatanoa o le vai papatisoga i le fogafale i lalo i luga o papatua o ni povi se sefululua, lea na faatusa i ituaiga e sefululua o Isaraelu.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, o fea le nofoaga e tasi lea e mafai ona maua ai le atoatoaga o sauniga o le perisitua mo le faaolataga o e ola ma e ua maliliu? (Atonu e faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O le malumalu ua na o le pau lea o le nofoaga e mafai ona tatou maua ai le atoatoaga o sauniga o le perisitua mo le faaolataga o e ola ma e ua maliliu.)

  • O a ni auala atonu na uunaia ai e lenei upumoni le Au Paia, e faia osigataulaga na manaomia e fausia ai se malumalu i Navu.?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagona le moni ma le taua o lenei aoaoga faavae, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson. (Atonu e te manao e tuuina atu i tagata aoga taitasi ia se kopi o le saunoaga.)

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“O i latou o ē malamalama i faamanuiaga e faavavau e maua mai i le malumalu, ua latou iloa e leai se taulaga e telē naua, leai se tau ua mamafa tele, leai se tauiviga ua faigata naua ia maua ai na faamanuiaga. E leai se mamao e le mafai ona laasia, leai ni mea faalavefau e le mafai ona foia, e leai foi ni faigata e le mafai ona onosaia. Latou te malamalama o sauniga faaola e maua i le malumalu e mafai ai i se aso ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi i se mafutaga faaleaiga e faavavau, ma faaeeina ai i faamanuiaga ma le mana mai luga, e matuai aoga ai lava a tatou osigataulaga uma ma taumafaiga uma” (“O Le Malumalu Paia—O Se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 92).

  • O a ni osigataulaga atonu e tatau ona e faia ina ia mafai ai ona agavaa ma saunia mo le mauaina o sauniga o le malumalu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:38–41. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na poloaiina ai e le Alii ia Mose e fausia se tapeneko i le vao, ma pe aisea na Ia faatonuina ai Lona nuu e fausia se malumalu i le laueleele o le folafolaga. (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea, sa le’i faataunuuina e Mose ma lona nuu ia papatisoga mo e ua maliliu. E leai se galuega mo e ua maliliu sa faia seia oo ina ua faavaeina e le Faaola lena galuega i le lalolagi o agaga ina ua mavae Lona maliu.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 38, aisea na poloaiina ai e le Alii le fanauga a Isaraelu anamua e fausia se tapeneko ma malumalu?

Tusi ia fesili nei e lua i luga o le laupapa:

Aisea e taua ai ia te oe le malumalu? Aisea e fauina ai e le Ekalesia ia malumalu?

Tofi tagata aoga e galulue i ni paga. Fai atu i tagata aoga taitasi e filifili se tasi o fesili i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e liliu atu i a latou paga ma auauai e tali atu i a latou fesili e faavae i mea ua latou aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:25–41. E le gata i lea, atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou manatu (po o manatu a o latou paga) i le vasega.

Atonu e te manao e aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:22–24, 56–83 i le faamalamalama atu e faapea, e le gata i le malumalu, na faatonuina e le Alii le Au Paia e fausia se isi fale na ta‘ua o le Maota i Navu, lea e mafai ona nonofo ai tagata asiasi atu i Navu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:42–55

Ua faamalamalama mai e le Alii le mea o le a tupu pe afai e usitai le Au Paia i le poloaiga e fausia se malumalu

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:42–45, ma vaavaai mo le mea na fetalai mai le Alii o le a tupu pe afai o le a fausia e le Au Paia le malumalu ma faalogo i Lona siufofoga ma siufofoga o Ana auauna. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea na latou mauaina.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:46–54 i le faamalamalama atu e faapea, na ta’u mai e le Alii i le Au Paia le mea o le a tupu pe afai latou te fausia le malumalu, ae le usitai i Lona siufofoga po o siufofoga o Ana auauna. Na faamalamalama foi e le Alii, o le a Ia talia taumafaiga a le Au Paia e ausia le galuega a le alii (e aofia ai le fausiaina o malumalu), e tusa lava pe sa taofia i latou mai le faia o lea mea ona o sauaga sa latou feagai.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:55. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na folafola mai e le Alii o le a faamaonia atu e le Au Paia ia te Ia, e ala i le usitaia o Lana poloaiga e fausia le Malumalu o Navu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 55, o le a le mea tatou te faamaonia atu i le Alii pe a tatou usitai i Ana poloaiga? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O le usitaia o poloaiga a le Alii, tatou te faamaonia ai lo tatou faamaoni. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i le taumafaiga, taimi, ma le taulaga o nisi taimi e o faatasi ai ma le tausiga o poloaiga a le Alii.

  • E mafai faapefea e le avanoa e faamaonia atu ai lou faamaoni i le Atua ona faaosofia oe e usitai i Ana poloaiga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 55, o a ni faamanuiaga faaopoopo na folafola mai e le Alii i le Au Paia pe afai o le a latou fausia se malumalu i Navu?

Faailoa atu o faamanuiaga o le mamalu, tino ola pea, ma le ola e faavavau ua folafolaina mai i le fuaiupu e 55 e faavavau [o latou] natura.

  • Aisea e taua ai le malamalama o faamanuiaga tatou te maua mo lo tatou faamaoni i le Alii, atonu e le vave maua mai?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i ni taimi i o latou olaga na latou usiusitai ai i se poloaiga ona o se naunautaiga ina ia tuuto ma faamaoni i lo latou Tama Faalelagi ma le Faaola. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga ma lagona e uiga i le faaalia i le Alii o lo latou tuuto ma le faamaoni. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo ni avanoa e faamaonia ai lo latou faamaoni i le Alii.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:45. “O le a lē aveesea i latou i fafo mai lo latou nofoaga”

Ina ua poloaiina e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu, sa Ia folafola atu foi o le a “lē aveesea i latou i fafo mai lo latou nofoaga.”

Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“I se vaitaimi faigata tele, sa tuuina mai ai e le Alii se lapataiga aupito malosi ou te iloa i tusitusiga paia uma. E faatatau i le fausiaina o le Malumalu i Navu. Na iloa e le au paia mai o latou aafiaga, afai e faaauauina pea le fausiaina o le malumalu o le a oo mai ai sauaga matautia, o lea na latou faatelegese ai. Na toe faaopoopoina e le Alii le taimi ma fetalai mai, ‘Afai tou te lē faia nei mea i le faaiuga o le taimi tuupoina, o le a teena outou o se ekalesia, faatasi ma o outou tagata maliliu, ua fetalai mai ai le Alii lo outou Atua.’ [MF&F 124:32].

“E masani ona sopoloa i le vaai i le faaaliga lena ia se folafolaga matagofie: ‘Afai e faalogo mai lo’u nuu i lo’u leo, ma le leo o a’u auauna o e ua Ou tofia e taitaia lo’u nuu, faauta, e moni Ou te fai atu ia te outou, o le a lē aveesea i latou i fafo mai lo latou nofoaga’ [MF&F 124:45].

“Ia manatua lenei folafolaga; taofimau i ai. E tatau ona avea o se faamafanafanaga sili ia i latou o loo tauivi e tuufaatasia se aiga i se nofoaga ua faateleina le le popole, pe taufaamatau foi i na tulaga e taua mo se aiga fiafia. …

“Ou te toe ta’u atu le folafolaga o i latou o e faalogo ma usitai i siufofoga o nei tamalii o e ua tofia e le Alii ‘o le a lē aveesea i latou i fafo mai lo latou nofoaga’ [MF&F 124:45

“Ae na sosoo le folafolaga ma le lapataiga lenei: ‘Ae afai latou te lē faalogo mai i loʼu leo, po o le leo o nei alii o e ua Ou tofia, o le a lē faamanuiaina i latou’ [MF&F 124:46]” (“O Aposetolo e Toasefululua,” Liahona, Sete. 2005, 30).

Lolomi