Seminare
Lesona 115: Mataupu Faavae ma Feagaiga 137


Lesona 115

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137

Folasaga

I le aso 21 o Ianuari, 1836, sa fono ai le Perofeta o Iosefa Samita i se afeafe pito i luga o le Malumalu o Katelani lea sa toeitiiti lava faamaeaina, ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, o le au epikopo mai Katelani ma Misuri, ma lona tama, ma lana tusiupu. Sa faapotopoto mai nei alii mo le faataunuuina o sauniga e sauniuni ai mo le faapaiaga o le malumalu. I lenei tulaga, na vaai ai le Perofeta i se faaaliga vaaia i le malo selesitila ma faalogoina o tautino mai e le Alii le ala o le a Ia faamasinoina ai i latou o e e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei. O Warren Parrish o le sa fai ma tusiupu a Iosefa Samita i lena taimi, sa faamaumauina le faaaliga vaaia i le api talaaga a le Perofeta. O se vaega o le faamaumauga o le faaaliga vaaia na faaaofia mulimuli ane i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le vaega e 137.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:1–6

Ua vaai Iosefa Samita i se faaaliga vaaia i le malo selesitila

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei. (Atonu e te manao e valaaulia i latou e tusi a latou tali i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.)

  • O ai nisi o tagata e sili ona taua i lou olaga? Aisea e sili ai ona taua i latou ia te oe?

A ua uma ona tuu atu i tagata aoga le taimi e mafaufau loloto ai, valaaulia nisi o i latou e faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • Aisea o le a taua ai ia te oe le iloa, o tagata e te alofa i ai, o le a maua le avanoa e nonofo ai i le malo selesitila?

Faamalamalama atu faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137 o loo i ai le faamatalaga a Iosefa Samita o se faaaliga vaaia lea sa ia vaai ai i le malo selesitila. I lenei faamatalaga, sa ia ta’ua ai igoa o nisi o tagata sa ia vaai ai iina. Valaaulia tagata aoga e faitau le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137 ina ia malamalama ai i le talaaga faasolopito o lenei faaaliga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le malo selesitila. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea latou te mauaina.

Valaaulia se isi tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:5–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai na vaai i ai Iosefa Samita i le malo selesitila.

  • O ai na vaai i ai Iosefa Samita i le malo selesitila? (O le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, Atamu, Aperaamo, o le tina ma le tama o Iosefa, ma le uso o Iosefa o Alevini. Atonu e fesoasoani le faailoa atu sa soifua lava le tama ma le tina o Iosefa i lea taimi; o le mea moni, sa i ai lona tama i totonu o le potu faatasi ma ia i le taimi o lenei faaaliga vaaia. O lenei mea e ta’u mai ai, o lenei faaaliga sa le faatatau ia i latou o e ua i ai i le malo selesitila i le taimi lea, ae e faatatau ia i latou o e o le a iu ina i ai iina.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 6, aisea na ofo ai Iosefa ina ua ia vaaia o le a i ai lona uso o Alevini i le malo selesitila?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le mafuaaga na faapitoa ona anoa ai lenei aafiaga ia Iosefa Samita, valaaulia se tagata aoga e faitau le faamatalaga lenei:

Sa alofa ma faamemelo Iosefa Samita i lona uso matua, o Alevini. Sa alofa foi Alevini ia Iosefa, ma sa ia lagolagoina Iosefa i ana sauniuniga mo le mauaina o papatusi auro mai le agelu o Moronae. Ia Novema 1823, a’o 25 tausaga o le matua o Alevini, ae 17 tausaga o Iosefa, sa faafuasei lava ona ma’i tigaina ai Alevini. A’o faateteleina le faaletonu o lona tulaga, ma sa foliga mai o le a le toe umi ae maliu o ia, sa ia fautuaina ai Iosefa: “Ou te manao ia te oe ia e tama lelei ma fai mea uma lava i lou mana ina ia maua tala faamaumau. Ia e faamaoni i le mauaina o faatonuga ma le tausiga o poloaiga uma e tuuina atu ia te oe” (sii mai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 429; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 41–42).

O le maliu o Alevini na aumaia ai le faavauvau tele i le aiga o Samita. Sa taitaia e se faifeau Peresipeteriana i Palamaira, Niu Ioka, le falelauasiga o Alevini. “Sa le’i avea Alevini ma se tasi o le aulotu a le faifeau, ma sa tau mai ai e le faifeau i lana lauga, o Alevini e le mafai ona faaolaina. Na manatuaina e Viliamu Samita, le uso laitiiti o Iosefa: “Na matua ta’u mai ma le malosi e [le faifeau] … o [Alevini] ua alu i seoli, aua o Alevini e le o se tagata o se ekalesia, ae o ia o se tama lelei ma sa le i fiafia i ai lo’u tama’“ (sii mai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita, 429, 431).

Ata
Maa o le tuugamau o Alevini Samita

O le maa o le tuugamau e faailoga ai le nofoaga o loo lagomau ai Alevini Samita, o le uso matua o le Perofeta o Iosefa Samita.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni lagona atonu na oo ia Iosefa ina ua ia vaaia Alevini i le malo selesitila.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7-10

Ua faaali mai e le Alii le ala o le a Ia faamasinoina ai tagata o e e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Aisea o le a mafai ai ona ulu atu Alevini i le malo selesitila e ui lava ina sa lei papatisoina o ia i le taimi o lona olaga atoa?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7-8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai se upumoni e fesoasoani e tali ai le fesili o loo i luga o le laupapa.

  • O a upumoni na faaali mai e le Alii ia Iosefa Samita na faapea ona tali ai le fesili o loo i luga o le laupapa? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le upumoni lenei: O tagata uma o e e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei, o e na semanu latou te mauaina, o le a mautofi i le malo selesitila.)

  • E mafai faapefea e lenei upumoni ona faamafanafanaina i latou o e ua i ai e e pele ia i latou ua maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei?

Faailoa atu na faaali mai e le Alii le upumoni i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7–8 a o lei Ona faaali mai le mataupu faavae o le papatisoga mo e ua maliliu. O le a suesue e tagata aoga faaaliga e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu i lesona a sau.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137: 9, ma fai atu i le vasega e faailoa mai mea na aoao mai e le Alii e uiga i le ala o le a Ia faamasinoina ai tagata uma.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 9, o le a faapefea ona faamasino i tatou e le Alii? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: O le a faamasinoina i tatou e le Alii e ala i a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • Aisea e te manatu ai e taua uma o tatou manaoga ma a tatou galuega?

Faitau leotele ia faataitaiga taitasi nei. A uma ia faataitaiga taitasi, fai atu i tagata aoga e tali mai i le fesili lenei:

  • E faapefea ona faaalia i lenei faataitaiga le taua o o tatou manaoga faapea foi ma a tatou galuega?

  1. Ua i ai i se tagata o le Ekalesia se manaoga amiotonu ina ia faaipoipoina i le malumalu. I le mavae ai o se olaga o auaunaga faamaoni i le Ekalesia, na faapea ona maliu lenei tagata e aunoa ma se avanoa e faamauina ai i se toalua i le malumalu.

  2. O se alii talavou o loo tausia ma le lototoa ana feagaiga o le papatisoga ma faia ona tiute o le Perisitua Arona. Ina ua uma ona ou faauu mai i le aoga maualuga, sa i ai sona manaoga tele e auauna atu faamisiona ae e le mafai ona faia lena mea ona o se le atoatoa faaletino.

  3. O se tamaitai talavou o loo i ai se lagona le fiafia i se isi tamaitai talavou. E faafoliga o ia e faauo atu, ae e faamoemoe faalilolilo ia tutupu ni mea leaga i le isi tamaitai talavou.

  4. O se alii talavou e mafaufau i mafaufauga faatuinanau, ma na te le sailia le fesoasoani a le Alii ia suia ai ona manatu ma lagona le talafeagai.

I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e faitau le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Po o tatou mautinoa ia lē sala i lalo o le tulafono a le Atua pe afai na ona tatou aloese mai amioga leaga? Ae faapefea pe afai tatou te faafiafia i mafaufauga ma manaoga leaga?

“Mata o le a le matauina lagona inoino i le aso o le faamasinoga? A e faapefea le losilosivale? A e a le manao fua? …

“O la tatou tali i ia fesili, ua faamatalaina ai le mea e mafai ona tatou ta’u o se tala faanoanoa, faapea e mafai ona tatou agasala e aunoa ma le faaalia, e ala i o tatou lagona ma moomooga o tatou loto.

“O loo i ai foi se tala fiafia. I lalo o le tulafono a le Atua, e mafai ona tauia i tatou i le tauamiotonuina, e tusa pe le mafai ona tatou faia galuega e masani ona aumaia faatasi na na faamanuiaga.

“Afai na manao moni lava se tasi e fai se mea mo ia, a e na taofia ona o ni tulaga, e faapea atu o ia, ‘Faafetai lava. Ou te talia le loto lelei mo le galuega.’ E faapena foi, ou te talitonu o le a talia e lo tatou Tama oi le Lagi manaoga moni o o tatou loto o se suitulaga mo faatinoga ua le mafai moni lava ona fai” (“O Moomooga o Tatou Loto,” Liahona, Iuni 1987, 23)

  • E faapefea ona faatosinaina oe i le iloa, o le a faamasinoina oe e ala i au galuega ma manaoga o lou loto?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo se isi upumoni na aoao mai e le Alii e uiga ia i latou o e o le a mautofi i le malo selesitila.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 10, o ai o le a faasaoina i le malo selesitila? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: O tamaiti uma e maliliu a’o le’i oo i le matua e mafai ona tali atu ai mo ia lava, o le a faasaoina i le malo selesitila.)

Faailoa atu i tagata aoga e faapea, ina ua maua e Iosefa Samita le faaaliga lenei, sa mafatia i laua ma Ema i le maliliu o le toafa o le la fanau, e aofia ai se tasi o tamaitiiti na vaetamaina. Mulimuli ane, na maliliu ai foi le isi toalua o le la fanau a’o laiti lava.

Ata
maa o le tuugamau o Alevini Samita laitiiti

O le maa o le tuugamau e faailoga ai le nofoaga o loo lagomau ai Alevini Samita, o le atalii laitiiti o Iosefa ma Ema Samita.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i auala e mafai ai e le upumoni ua faaalia mai i le fuaiupu e 10 ona aumai le faamafanafanaga i aiga o e faavauvau i le maliu o se tamaitiiti. Mafaufau e tuu atu ia te i latou se taimi e mafaufau loloto ai i ni aafiaga na latou oo i ai, pe na oo foi i ai ni isi o o latou aiga i se taimi na aumaia ai e lenei upumoni le faamafanafanaga.

  • O le a se mea ua e aoaoina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137 e uiga i taumafaiga a le Alii e tuu mai i tagata uma le avanoa e ola ai i le malo selesitila?

Molimau atu e uiga i upumoni na outou talanoaina i le aso. Atonu e te manao e tuu atu i tagata aoga le avanoa e faasoa mai ai foi a latou molimau.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:9. Faamasinoina i a tatou galuega ma o tatou manaoga

Na lapatai mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faasaga i ni feeseeseaiga se lua e ono i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:9:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Muamua, e tatau ona tatou manatua o le moomoo, o le sui lava lena, pe afai e le mafai moni lava ona fai se galuega. Afai tatou te le faia mea uma tatou te mafaia e faataunuu ai galuega ua poloaiina ai i tatou, e mafai ona tatou olegia i tatou lava, a e le mafai ona olegia le Faamasino Amiotonu.

“Ina ia avea ma se sui mo le galuega, e le mafai ona papa’u moomooga, pe faatauanau, pe le tumau foi. E tatau ona lagona, ma matua lagona atoatoa i le loto. Ina ia agavaa mo faamanuiaga, o manaoga o o tatou loto e tatau ona moni ina ia mafai ona ta’ua ai e faaleatua.

“Lona lua, e le tatau ona tatou manatu faapea o moomooga o tatou loto e mafai ona fai ma sui mo se sauniga o le talalelei. Ia manatunatu i afioga a le alii i le poloaiina o sauniga e lua o le talalelei: ‘E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.’ (Ioane 3:5.) Ma e faatatau i tikeri e tolu o le mamalu selesitila, ua ta’u mai i faaaliga i ona po nei, ‘Ina ia maua le tulaga aupito i luga, e ao foi i se tagata ina ulu i lenei faatulagaga o le perisitua [o lona uiga o le feagaiga fou faavavau o le faaipoipoga].’ (MF&F 131:2.) E leai se mea e alo i ai i nei poloaiga, pe o faatagaina ai foi i se isi lava tulaga i tusitusiga paia.

“I le faamasinoga tonu ma le alofa mutimutivale o le Atua, o nei poloaiga e le masuia e faatatau i sauniga matuai taua e fetuunaiina e ala i le pule paia e faatino ai na sauniga e ala i le fai ma sui mo i latou o e sa le‘i faia [na sauniga] i lenei olaga. O lea la, o se tagata i le lalolagi o agaga e manao i ai e faamanuiaina i le auai i le sauniga e faapei lava sa faia e ia lava. I lea la tulaga, e ala atu ai i galuega alofa fai ma sui o e o soifua, ona tauia foi agaga ua mavae atu mo moomooga o latou loto” (“O Moomooga o Tatou Loto,” Liahona, Iuni 1987, 23, 24).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10. O le faaolataga o tamaiti laiti e maliliu

Na faamatala eElder Shayne M. Boweno le Fitugafulu, se aafiaga e faapupula ai le mana o le mea moni o loo aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10:

Ata
Elder Shayne M. Bowen

A o auauna atu o ni faifeautalai talavou i Chile, sa ma feiloai atu ma lau soa i se aiga e toafitu i le paranesi. O le tina e auai i vaiaso uma ma lana fanau toalima. Sa ma manatu ua leva ona avea i latou ma ni tagata o le Ekalesia. Ina ua mavae ni vaiaso, sa ma iloa ai e lei papatiso i latou.

“Sa ma faafesootaia vave le aiga ma talosagaina pe mafai ona ma o atu i lo latou fale e aoao i latou. …

Na televave le aoaoina o lesona a Tuafafine Ramirez. Sa ia naunau lava e aoao uma ia aoaoga faavae lea sa ma aoaoina atu. I se tasi po a o matou talanoa i le papatisoina o pepe, sa ma aoao atu o tamaiti laiti e le agasala ma e le manaomia ona papatisoina. Sa ma valaauliaina o ia e faitau i le tusi a Moronae: …

“’Ae o fanau laiti ua ola ia Keriso, mai lava i le faavaega o le lalolagi; afai ua le faapea, o le Atua o se Atua faaauau, ma o se Atua feliuliuai foi, ma o se ua faailoga tagata; ona o le ā le toatele o fanau laiti ua feoti e aunoa ma le papatisoga!’ [Moronae 8:12.]

Ina ua uma ona faitauina lenei mau, sa amata ona masusu ia Tuafafine Ramirez. Sa ma lē mautonu ma la’u soa. Sa ou fesili atu, ‘Tuafafine Ramirez, na i ai se mea na ma fai atu ai pe na ma faia ua faatiga ai ia te oe?’

Na ia fai mai, ‘Oi, leai, Elder, e leai se mea ua lua sese ai. I le ono tausaga ua mavae sa i ai sa’u pepe tama. Sa oti o ia ae lei papatisoina. Sa ta’u mai e le matou faifeau talu ai e lei papatisoina o ia o lea o le a alu ai o ia i le nofoaga mo tagata e lei papatisoina mo le faavavau atoa. Mo le ono tausaga o loo ou tauaveina pea lena tiga ma le tausalaina. Ina ua uma ona faitauina lenei mau, ua ou iloa ai e ala mai i le mana o le Agaga Paia e moni lenei mea. Ua lagona le aveesea o se avega mamafa mai ia te au, ma o loimata ia o le olioli.’ …

“Ina ua mavae le ono tausaga o mafatia ai i le faanoanoa ma le tiga ua tau le gafatiaina, ua toe faaalia mai le aoaoga faavae moni, e ala mai i se Tama o i le Lagi alofa e ala mai i se perofeta soifua, ma ua aumai ai se filemu matagofie i lenei fafine mafatia. E le tau ta’u atua, ae o Tuafafine Ramirez ma lana fanau e valu tausaga ma matutua atu na papatisoina” (“Ou Te Ola A’u, O Le Mea Lea E Ola Ai Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 15-16).

Lolomi