Seminare
Lesona 28: Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, 68–84


Lesona 28

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, 68–84

Folasaga

I le vaega lenei o le vaega e 20, na tuuina mai ai e le Alii ni faatonuga e uiga i le taitaiga o Lana Ekalesia, e aofia ai faamatalaga e uiga i tulaga manaomia mo le papatisoga ma faamauga [o le papatisoga], ma le auala sao e fai ai sauniga o le papatisoga, faamauga, ma le faamanatuga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, 68-74

Ua faaali mai e le Alii tulaga manaomia mo tagata taitoatasi a o le’i papatiso, ma pe a uma ona papatiso

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau po o le a se latou faamatalaga e ono fai i le tulaga lenei:

Ua maua e se uo e auai i se isi ekalesia se molimau e uiga i le talalelei toefuataiina. Ua ia fesili mai ia te oe, “O le a se mea e manaomia ona ou faia, ina ia mafai ai ona ou papatiso ma avea ma se tagata o la outou ekalesia?”

Valaaulia tagata o le vasega e tusi a latou tali i le fesili lenei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Ona valaaulia lea o i latou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, ma vaavaai mo tulaga manaomia o i latou o e mananao ia papatisoina. Atonu e te fautua atu i tagata o le vasega e faailoga tulaga manaomia taitasi latou te mauaina. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i le uiga o lenei fuaiupu, atonu e te manao e faamalamalama atu o tagata e “loto momomo ma agaga salamo” e lotomaualalo ma nofouta i le finagalo o le Atua. Latou te lagonaina le faanoanoa loloto mo agasala ma se naunautaiga faamaoni e salamo.

Tusi le faamatalaga e le maea lenei i luga o le laupapa: A o le’i mafai ona papatisoina tagata, e ao ona latou …

Valaaulia se tagata o le vasega e sau i le laupapa e fai ma tusiupu. Fai atu i le vasega fesili nei:

  • E faavae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, o le a le mea e tatau ona faaalia e se tagata ona faatoa mafai ai lea ona papatisoina o ia? (A o tali mai tagata o le vasega i lenei fesili, fai atu i le tusiupu e tusi faauma le faamatalaga i luga o le laupapa. Atonu e tusi e le tusiupu se mea faapenei: A o le’i mafai ona papatisoina ni tagata, e ao ona latou lotomaualalalo, salamo, loto e tauave i o latou lava luga le suafa o Iesu Keriso, ma naunautai e auauna atu ia te Ia e oo i le iuga.)

  • Aisea e te manatu ai, e tatau ona ausia e se tagata nei tulaga manaomia ao le’i papatisoina?

Faailoa atu, o loo otooto mai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37 le feagaiga sa tatou faia ina ua tatou papatiso. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i mea o loo latou faia nei e ola ai e tusa ma a latou feagaiga o le papatisoga.

Valaaulia tagata o le vasega e vaai faalemafaufau e faapea, ua fesili foi lea lava uo e tasi e uiga i le mea e tupu pe a papatisoina se tagata. A uma ona tali mai ni nai tagata o le vasega, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:72–74. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le faiga o le papatisoga na faamalamalama mai e le Alii.

  • E tusa ai ma fuaiupu 72–74, o le a le auala ua finagalo le Alii e faia ai papatisoga? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia ai le mataupu faavae lenei: O le papatisoga e tatau ona faia i le faatofuina ma faatino e se tasi o umiaina le pule tatau. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa i lalo o le mataupu faavae na i ai muamua.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:68–69, ma faailoa mai faamoemoega o le Alii mo i tatou taitoatasi pe a uma ona tatou papatiso. Atonu e te fautua atu i tagata o le vasega e faailoga nei faamoemoega.

  • O a nisi o mea ua e iloa o loo faamoemoe mai ai le Alii mai ia i tatou pe a uma ona tatou papatiso?

Manatua: E ono fesili mai tagata o le vasega e uiga i le tulaga manaomia o loo i le fuaiupu e 68 lea e tatau ona aoaoina ai tagata fou faatoa papatisoina e toeaiina ona faatoa mafai lea ona faamauina i latou. Faamalamalama atu o le faiga masani i le taimi nei o le aoaoina o lesona a faifeautalai i tagata sailiili a’o le’i papatisoina, e mafai ai ona faamauina tagata ma maua le meaalofa o le Agaga Paia, i se taimi e le umi pe a uma ona papatisoina i latou.

  • Mai le fuaiupu e 69, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i auala tatou te faaali atu ai i le Alii lo tatou agavaa i le maea ai o le papatisoina o i tatou? (Atonu e eseese tali a tagata o le vasega, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: A uma le papatisoga, tatou te faaali atu i le Alii lo tatou agavaa e ala i lo tatou savali ma le tautala amio-atua. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa i lalo o upumoni muamua e lua.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “faaali atu … le savali ma le tautala amio-atua”? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea, e faailoa mai pe faaalia e se tagata, “le savali ma le tautala amio-atua” e ala i faatinoga, uiga faaalia, ma gagana e ogatasi ma le Atua.)

E faavae i manaoga o tagata o lau vasega, mafaufau e fai atu ia te i latou e susue i se vaega o le Mo le Malosi o le Autalavou mo nisi fautuaga patino i auala e mafai ona faaalia ai e se tagata talavou “le savali ma le tautala amio-atua.”

  • O le a se taimi na e vaaia ai isi o “faaali atu … le savali ma le tautala amio-atua”? E faapefea ona e mafaufau o a latou faatinoga ma amio ua aafia ai isi o siomiaina i latou?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faaaoga lenei mataupu faavae, ia uunaia i latou e mafaufau loloto pe faapefea ona latou faaalia atoatoa le “savali ma le tautala amio-atua” i nai aso o lumanai. Afai e i ai ni tagata o le vasega e maua le lagolelei e faasoa mai ni auala ua latou fuafuaina e fai ai lenei mea, ia valaaulia i latou e faasoa mai o latou manatu i le vasega. Atonu foi e te manao e faia faapea, faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga e oo mai pe a tatou faamamaluina a tatou feagaiga o le papatisoga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75–79

Ua tuuina mai e le Alii ia faatonuga i le taulimaina o le faamanatuga

Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e o mai i luma o le vasega. Fai atu i se tasi o tagata o le vasega e fai ma sui o se uo o le taimi muamua lenei ua sau ai i le sauniga faamanatuga, ma na te fia iloa pe aisea e tufaina atu ai le areto ma le vai i le faapotopotoga. Fai atu i le isi tagata o le vasega e faamatala atu i le uo le sauniga o le faamanatuga. A uma ona faasoa mai e le tagata o le vasega lona malamalamaaga, uunai le vasega e vaavaai mo le lagolago faatusitusiga paia mo le mea ua faamatala mai e le tagata o le vasega, faapea ai ma soo se malamalamaaga faaopoopo e mafai ona latou faaaogaina e faamatala atu ai le faamanatuga, a o latou suesueina nai isi fuaiupu e sosoo ai.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75, ma fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga. (Atonu e te manao e faailoa atu, o aso nei ua tatou faaaogaina ai le vai nai lo le uaina i le faamanatuga. Tagai i le MF&F 27:1–2.)

  • Aisea e te manatu ua faatonuina ai i tatou e aai ma feinu faatasi e le aunoa i le faamanatuga?

O se vaega o le talanoaga lenei, fai atu i se tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei a Elder Melvin J. Ballard, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (Atonu e te manao e faamalamalama atu, ina ua saunoa mai Elder Ballard e uiga i le “oo mai i le laulau o le faamanatuga,” sa ia faatatau atu i le masani o le aai ma feinu i le faamanatuga.)

Ata
Elder Melvin J. Ballard

“O le mea e tasi o le a maua ai le saogalemu e alii ma tamaitai uma, o le ia oo atu i le laulau o le faamanatuaga i aso Sapati uma. O le a tatou le mamao tele lava i le vaiaso e tasi—e le mamao tele lea, e ala i le faagasologa o le iloiloga faaletagata lava ia, e le mafai ona tatou faasaoina ai mea sese tatou te faia. … O le ala i le laulau o le faamanatuga o le ala lea o le saogalemu mo le Au Paia o Aso e Gata Ai” (i le Bryant S. Hinckley, Sermons and Missionary Services of Melvin Joseph Ballard [1949], 151).

Tusi ulutala nei i luga o le laupapa:

O mea tatou te folafola atu O mea e folafola mai e le Alii

Fai atu i le afa o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77–79, ma vaavaai mo mea tatou te folafola atu a’o tatou aai ma feinu i le faamanatuga. Valaaulia le isi afa e faitau na lava fuaiupu e tasi, ma vaavaai mo mea e folafola mai e le Alii. A uma se taimi e suesue ai e tagata o le vasega le mau, fai atu ia te i latou e lipoti mai mea na latou maua. Valaaulia se tagata o le vasega e lisi a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le ulutala talafeagai. A o faamaea e tagata o le vasega nei lisi, o le a latou faailoa mai mataupu faavae nei:

Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu ua tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, o le a tatou manatua pea o Ia, ma o le a tatou tausia Ana poloaiga.

A tatou faamaoni i folafolaga tatou te faia i le taimi o le faamanatuga, o le a mafai ona tatou maua pea le Agaga e faatasi ma i tatou.

Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga nei upumoni i a latou tusitusiga paia.

  • O le faatusatusaina o le lisi i luga o le laupapa ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, o a mea ua e vaai e tutusa ai folafolaga na faia i le taimi o le faamanatuga ma le feagaiga o le papatisoga?

Ia faamalamalama atu, a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te faafou ai le feagaiga na tatou faia ina ua tatou papatiso ma faamauina.

  • E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso? (O tali e mafai ona aofia ai le tu atu mo le mea sa‘o, o le ta’u atu i isi o i tatou o tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, faasoa atu o tatou talitonuga ia te Ia, ma auai i Lana galuega.)

  • O a ni isi o mea e mafai ona tatou faia e manatua ai pea le Faaola?

  • E faapefea ona fesoasoani le aai ma feinu i le faamanatuga tatou te “faaali atu ai … le savali ma le tautala amio-atua”?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le taua o le i ai o le Agaga e faatasi ma i tatou, fai atu i se tagata o le vasega e faitau le faamatalaga lenei mai le Faamaoni i le Faatuatua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo faamanuiaga o le faafouina o a tatou feagaiga o le papatisoga.

“O le a e mauaina na faamanuiaga silisili pe a e tausia feagaiga o le papatisoga. A o e faafouina na feagaiga, o le a faafouina foi e le Alii folafolaga o le faamagaloina o au agasala. O le mama mai agasala, o le a mafai ai ona e “maua pea lona Agaga e faatasi ma [oe]’ (MF&F 20:77). O le mafutaga faifaipea ma le Agaga o se tasi lea o meaalofa silisili e mafai ona e mauaina i le olaga faaletino. O le a taitaiina oe e le Agaga i ala o le amiotonu ma le filemu, e taitaiina atu ai oe i le ola e faavavau faatasi ma lou Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 46).

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto (pe tusi) pe faapefea ona latou saunia i latou lava e aai ma feinu i le faamanatuga i lenei vaiaso. Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau i le taua o le faafouina faalevaiaso o a tatou feagaiga o le papatisoga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:80-84

Ua faatonu e le Alii taitai o le Ekalesia ina ia tausia ni faamaumauga sa’o o pepa faamaumau o le Ekalesia

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:81–84 e ala i le logoina o tagata o le vasega e faapea, o e sa umia le perisitua i le Ekalesia anamua sa faatonuina e faamaumau igoa o tagata o e na auai i le Ekalesia. Sa latou tusia nei igoa i se tusi. Sa aveesea mai le tusi igoa o i latou o e sa pauu ese mai le Ekalesia. E le gata i lea, o tagata o le Ekalesia o e siitia mai le tasi nofoaga i le isi, sa tuuina atu i ai se tusi faamaonia o le avea o i latou ma ni tagata auai e ave i o latou taitai fou o le perisitua. I o tatou aso, o loo faaauau pea ona tausia e taitai o le Ekalesia ni faamaumauga sa’o o pepa faamaumau, ae o le auala o loo faia ai ua sili atu ona lelei.

Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i aoaoga faavae ma mataupu faavae na talanoaina i le lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, 68–74. Olioli i papatisoga o e pele

I le aso 6 o Aperila, 1830, o se vaega o le sauniga e faatulaga ai le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso, na faamauina ai e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i latou o e na papatisoina muamua ma faaee atu i o latou luga le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le History of the Church, 1:61).

Sa papatisoina ma faamauina ai matua o Iosefa Samita i lena aso. Sa o se taimi fiafia lenei mo le Perofeta, o le na alaga e faapea, “Ia viia lo’u Atua! ona ua ou ola e vaai i lo’u lava tama ua papatisoina i totonu o le Ekalesia moni a Iesu Keriso!” (i le Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 168; tagai foi i le History of the Church, 1:79).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77. “Ia manatua pea o ia”

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le tatalo ma le suesueina o tusitusiga paia e fesoasoani ia i tatou e tausia ai a tatou feagaiga o le papatisoga ia manatua pea le Alii.

Ata
Elder David A. Bednar

“Mafaufau i mafuaaga tatou te tatalo ma suesue ai tusitusiga paia. … O nei amio masani paia o ni auala patino ia tatou te manatua ai pea lava pea le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele ma o tulaga ia e muai manaomia mo le mafutaga faifaipea ma le Agaga Paia” (“Ia Maua le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 96).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79. “Ina ia latou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i latou”

O le saunoaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili, e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le taua o le mafutaga a le Agaga Paia:

Ata
Peresitene James E. Faust

“O le papatisoga i le faatofuina i le vai o ‘le sauniga tomua lea o le talalelei, ma e tatau ona sosoo mai ai ma le papatisoga a le Agaga ina ia mafai ona atoatoa ai.’ [Bible Dictionary, “Baptism,” 618.] …

“Afai e agavaa, o i latou o loo umiaina lenei meaalofa faaleagaga e mafai ona olioli tele ai i le malamalama ma le tamaoaiga ma le taitaiga i gaoioiga uma o le olaga, e le gata i le faaletino ae o le faaleagaga. E molimau mai le Agaga Paia ia i tatou i le moni ma faagaeetia ai o tatou agaga i le moni o le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma e matuai atoatoa lava le mautinoa le leai o se mana po o se pule faalelalolagi e mafai ona tuueseeseina i tatou mai lena malamalama. [Tagai i le 2 Nifae 31:18.] O le mea moni lava, o le le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia e pei lava o se tino e leai ni totoga e tetee atu [i faama’i]. …

“O i latou o e mauaina le meaalofa o le Agaga Paia pe a mavae le papatisoga ma le faamauga e mafai ona maua se malamalama sili atu ma le molimau. E mafua mai lea ona o le meaalofa o le Agaga Paia o ‘se molimau mautu ma se meaalofa sili faaleagaga ma maualuga atu nai lo se faaaliga masani a le Agaga Paia.’ [I le James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:4.] O se meaalofa sili faaleagaga ona o le meaalofa o le Agaga Paia e mafai ona avea ma se ‘auala e faamamaina ai se tagata ma faapaiaina ai o ia mai agasala uma.’ [Bible Dictionary, “Holy Ghost,” 704.]” (“Toe Fanauina,” Liahona, Iulai 2001, 70-71).

Lolomi