Seminare
Lesona 149: Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:19–42


Lesona 149

Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:19-42

Folasaga

Ia Ianuari 1847, na maua ai e Peresitene Polika Iaga le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136 i Uinita Kuata, Nebraska. O le lesona lenei o loo talanoaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:19–42, lea e aofia ai le faatonuga a le Alii i le Au Paia i le ala e galulue faatasi ai ma maua Lana puipuiga i la latou malaga i sisifo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:19–29

Ua fautuaina e le Alii le Au Paia i le auala e galulue ai i la latou malaga

Amata le lesona i le fai atu o fesili nei:

  • O a ni avanoa ua e maua e galulue faatasi ai ma isi tagata i se vaega? (O tali e ono aofia ai aiga, vasega a korama o le perisitua ma Tamaitai Talavou, au taalo, vasega i le aoga, ma le aufaigaluega.)

  • O a nisi o itu lelei o le galulue faatasi ma isi i se vaega?

Faamalamalama atu faapea, ina ua faamalosia le Au Paia e o ese ma Navu i le amataga o le 1846, ae amata ona malaga atu i sisifo, e toatele sa le’i saunia mo le malaga. O le taimi muamua sa taapeape solo le Au Paia i le tele o maila, lea sa faaitiitia ai lo latou gafatia ona fesoasoani i le tasi ma le isi. I se faaaliga na maua e Peresitene Polika Iaga i Uinita Kuata, Nebraska, pe a ma le tasi le tausaga mulimuli ane, na faatonuina ai e le Alii le Au Paia e faatulaga i latou lava ina ia mafai ona fesoasoani le tasi i le isi a o latou faaauauina la latou malaga.

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:2, 8–10 ma lipoti mai pe na faapefea ona faatonuina e le Alii le Au Paia e fesoasoani le tasi i le isi.

Faailoa atu e ui lava o le galulue i vaega e mafai ai ona tatou fesoasoani i le tasi ma le isi, ae e mafai foi ona alia’e ai ni luitau.

  • I sou aafiaga, o a nisi o luitau o le galulue i ni vaega?

Vaevae tagata aoga i ni paga. Valaaulia ia paga taitasi e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:19–27. Fai atu ia te i latou e vaavaai mo le taitaiga a le Alii mo le Au Paia a o latou malaga ma galulue faatasi. A ua lava loa le taimi, fai atu i le vasega ia fesili nei:

  • O le a le faatonuga na e vaaia o le a mafai ona fesoasoani i le Au Paia e malaga ma galulue faatasi? Aisea e te manatu ai o le a talafeagai lenei faatonuga?

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina lenei fautuaga a o outou fegalegaleai ma galulue faatasi ma isi tagata?

  • O a taunuuga o le le usitai o tagata i lenei fautuaga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:23–24. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu le mafuaaga na faatonuina ai e le Alii le Au Paia e “tuu le ʼonā” e ui lava ina ua uma ona latou mauaina le Upu o le Poto. Faamanatu atu ia i latou, sa faasolosolo malie le agai i luma o le Au Paia i lo latou tausia o le Upu o le Poto. Ina ua tuuina mai le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136, sa le’i faasaina le Au Paia mai le inuina o meainu malolosi uma e pei ona faasa ai i tatou i aso nei.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 24, o a mea e tatau ona faia e a tatou upu mo i latou e siomia i tatou? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le upumoni lenei: O a tatou upu e tatau ona faagaeetia ai isi. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, o le faagaeetia o lona uiga, ia tuputupu a’e ai se tagata i le faaleagaga po o le faalelagona.)

  • Aisea e te manatu e taua ai i le Au Paia ona faaaoga upu faagaeetia a o latou malaga faatasi?

  • O anafea na e vaai ai i se tasi o faaaoga upu e faagaeetia ai se isi tagata?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i upu e mafai ona fai atu o le a faagaeetia ai i latou e siomia i latou.

Valaaulia ni tagata aoga se toalua e faitau leotele taitoatasi ia tala nei e uiga i aafiaga o le Au Paia i la latou malaga. Fai atu i le vasega e mafaufau i uiga o nei Au Paia faamaoni.

Na tusia e Mary Ann Weston Maughan:

“Sa tofia i matou e tanu ni tagata se toalua o le matou vaega o e na maliliu i le taeao nei ona o le kolela, o se alii na igoa ia Brown ma se tamaitiiti. O loo toatele lava le au mama’i o le tolauapiga. Sa matou iloa atu le Vaitafe o Palate i le aso atoa. Malaga mo le 15 maila, tolauapi i Salt Creek. E lei umi ae o mai nisi o le matou vaega ma se isi foi tamaitiiti ua maliu. Sa latou tanuina o ia ina ua goto le la i auvai o le alia. O loo mama’i lava le toatele. Matou te lagona lava le faanoanoa i le tanuina o a matou uo i le ala. Ua vevela tele le tau” (Mary Ann Weston Maughan journal, 3 vols., June 21, 1850, 2:1, Family History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi tetele, ma ua faaonaponei faailoga).

Na tusia e Clarissa Young Spencer (o le afafine a Polika Iaga):

O se tasi o uiga faaalia tulaga ese o tama i le avea ai o se taitai, o le ala lea na ia vaaia ai le manuia faaletino ma faaleagafesootai o ona tagata, faapea ai ma le taialaina o i latou i o latou manaoga faaleagaga. I le savaliga umi agai atu i fanua valevalenoa a o savavali atu tagata uma vagana ai i latou na sili ona vaivai, i le tele o le vaega o le auala, e faapotopoto faatasi le Au Paia e si’o se afi o le tolauapiga mo faafiafiaga i le afiafi, pe afai lena sa lelei le tau. O iina e usuina ai ni pese, e tata e le au ta mitulini ni musika, ma o le a faagalo ai e alii ma tamaitai le vaivai i le savavali i le sefululima maila pe sili atu foi i se toafa e le’i asaina, pe a latou auai i le siva faatamilo. O lana ala lea sa fesoasoani ai i tagata uma ia faatumauina ai pea o latou ‘lagona lelei’” (ma Mabel Harmer, One Who Was Valiant [1940], 162).

  • E faavae i nei tala, e faapefea ona e faamatalaina aafiaga a nei paionia faamaoni?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:28-29.

Fesili atu i tagata aoga po o le a le fautuaga o loo i ai i nei fuaiupu. A uma ona lipoti mai e tagata aoga mea na latou mauaina, tusi upumoni lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te fiafia, e tatau ona tatou vivii ma faafetai i le Tama Faalelagi. Afai tatou te faanoanoa, e tatau ona tatou tatalo ina ia olioli o tatou agaga.

  • O le a lou manatu, na faapefea ona fesoasoani nei mataupu faavae i le Au Paia i la latou malaga?

  • E faapefea ona mafai nei mataupu faavae ia i tatou i aso nei?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i ni taimi na tali mai ai le Tama Faalelagi i a latou tatalo e ala i le fesoasoani ia i latou ia fiafia. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga.

Uunaia tagata aoga e vivii ma faafetai i le Alii pe a latou fiafia ma tatalo mo se fesoasoani pe a latou faanoanoa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:30-42

Ua faamalosiau le Alii i le Au Paia ma fautuaina i latou ia filiga i le tausiga o Ana poloaiga uma

Faamanatu atu i tagata aoga, sa onosaia e le Au Paia ni tofotofoga tetele, ma sa latou iloaina o le latou malaga faaauau pea agai i Sisifo o le a avea foi o se luitau tele.

  • O le a se mea e te manatu sa fesoasoani i le Au Paia e tumau ai pea i le faamaoni e ui lava i tulaga faigata faapena?

Vaevae tagata aoga i ni vaega se lua. Valaaulia le vaega muamua e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:30–33. Valaaulia le vaega lona lua e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:34–40. Fai atu i vaega uma e lua e vaavaai mo ni mataupu faavae atonu sa faamalosiauina ai le Au Paia.

A ua lava le taimi, fai atu i tagata aoga mai vaega taitasi e lipoti mai. Lisi a latou tali i luga o le laupapa. O a latou tali e mafai ona aofia ai mataupu faavae ma aoaoga faavae nei:

E le tatau ona tatou fefefe i o tatou fili, aua ua i ai i latou i aao o le Alii.

O o tatou tofotofoga e mafai ona saunia ai i tatou ia maua le mamalu o loo i ai i le Atua mo i tatou.

Afai tatou te faamaualaloina i tatou lava ma valaau atu i le Atua, o le a faapea ona aoao i tatou e le Agaga.

Afai tatou te faamaoni i le tausiga o upu uma ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, o le a i ai se aso tatou te vaai ai i Lona mamalu.

Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou Ana afioga e ala mai i Ana perofeta.

E mafai ona laveai i tatou e le Alii mai o tatou fili.

  • E te manatu, na faapefea ona fesoasoani nei mataupu faavae i le Au Paia ia tumau ai i le faamaoni?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani nei mataupu faavae ia tatou tumau ai i le faamaoni i taimi o o tatou lava aafiaga faigata?

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu vave ia mataupu faavae o loo i luga o le laupapa. Fai atu ia te i latou e mafaufau i le savali atoa latou te manatu na mafai ona aoaoina e le Au Paia. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai a latou tali. E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni savali eseese, ae fesoasoani ia latou malamalama sa tuuina mai e le Alii le faamalosiauga i le Au Paia o le a lelei mea uma.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:41-42. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo nisi faamalosiauga ma fautuaga mai le Alii.

  • O a ni auala atonu na faamalosiau ai le savali a le Alii i le fuaiupu e 41 i le Au Paia?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le poloaiga a le Alii ua faamaumauina i le fuaiupu e 42? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te filiga i le tausiga o poloaiga a le Alii, o le a le oo mai faamasinoga a le Alii i o tatou luga, o le a malosi lo tatou faatuatua, ma o le a le manumalo o tatou fili ia i tatou.)

  • O a ni auala atonu na fesoasoani ai lenei mataupu faavae i le Au Paia i la latou malaga? E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou?

Faamalamalama atu sa usitai le Au Paia i poloaiga a le Alii. Sa tuua e le vaega muamua o paionia ia Uinita Kuata i le aso 5 o Aperila, 1847. Sa latou malaga i le silia ma le 1,000 maila ma taunuu ai i le Vanu o Sate Leki i le faaiuga o Iulai, 1847. I le aso 24 o Iulai, 1847, na oo atu ai Peresitene Polika Iaga i le Vanu o Sate Leki, ma sa [ia] maua le faamautinoaga ua maua e le Au Paia lo latou nofoaga fou. Sa tietie o ia i tua o le taavale solofanua a Wilford Woodruff i le taimi lea ona sa gasegase o ia i le fiva.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala a Peresitene Uilifoti Uitilafi e uiga i le vaaia e Polika Iaga o le Vanu o Sate Leki:

Ata
Peresitene Wilford Woodruff

“Ina ua oo ina matou … iloa atoa atu le vanu, sa ou liliuina la’u taavale solofanua, ia faasaga i le itu i sisifo, ona nofo a’e lea o Peresitene Iaga mai lona moega ma tagai faasolosolo atu i le laufanua. A o matou sioa atu i le vaaiga o loo i o matou luma, sa ufitia o ia i se faaaliga mo ni nai minute. Sa ia vaai muamua i le vanu i se faaaliga vaaia, ma o lenei la taimi sa ia vaaia ai le lumanai matagofie o Siona ma Isaraelu. … Ina ua mavae atu le faaaliga, sa ia faapea mai, ‘Ua lava lea. O le nofoaga tonu lenei. Faaauau pea’” ((Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff [2004], 152).

  • Aisea atonu na taua ai mo Peresitene Polika Iaga ma le Au Paia ona maua le faamautinoaga o le Vanu o Sate Leki o le nofoaga tonu lea e faamautu ai?

Faaiu i le valaaulia o tagata aoga e taumafai e tausi poloaiga uma, ma faalogo mo le faamautinoaga a le Alii i o latou olaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:24. “Tuu le ʼonā”

Sa faaaoga e nisi o le Au Paia paionia ia mea o loo faasaina e le Upu o le Poto, e pei o le ava malosi ma le tapaa. Sa le’i tuuina mai e le Alii i le Au Paia i le taimi muamua le Upu o le Poto o se poloaiga (tagai i le MF&F 89:2). Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa F. Samita:

Ata
Peresitene Iosefa F. Samita

“Ana fai na tuuina mai [le Upu o le Poto] o se poloaiga semanu o le a aumaia ai tagata uma, na fai ma vaisu le faaaogaina o nei mea oona, i lalo o le tausalaga; o lea sa alofa ai le Alii ma tuuina mai ia i latou se avanoa e faatoilalo ai, a’o le’i Ona aumaia i latou i lalo o le tulafono” (i le Conference Report, Oke. 1913, 14).

O le mafaufau ai la i lenei faamatalaga, e tatau ona tatou faaeteete e aua le faamasino atu i nisi o uluai taitai o le Ekalesia ma tagata sa faaaogaina mea ua faasaina i le Upu o le Poto. I le talafaasolopito anamua o le Ekalesia, sa valaaulia ai e taitai ia le Au Paia ia ola atoatoa i le Upu o le Poto. I se konafesi aoao ia Setema 1851, sa valaauina ai e Polika Iaga tagata o le ekalesia ina ia osifeagaiga aloaia e aloese mai le lauti, kofe, tapaa, uisiki, ma “mea uma na ta‘ua i le Upu o le Poto” (tagai i le “Minutes of the General Conference,” Millennial Star, 1 Fep. 1852, 35). I le 1919, na faia ai e le Au Peresitene Sili, i lalo o le taitaiga a Peresitene Heber J. Grant, le tausia o le Upu o le Poto o se mea e manaomia mo le mauaina o se pepa faataga o le malumalu (tagai i le James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 5:163). A o faaauau pea ona avea le Upu o le Poto ma se poloaiga taua i aso nei, ma o le usitaia o se mea e muai manaomia mo le papatisoga, auai i le malumalu, galuega faafaifeautalai, ma isi auaunaga tauaogaina i le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:33. “Ua auina atu lo’u Agaga … e faamalamalama e ua lotomaualalo ma loto salamo”

A o i ai Peresitene Polika Iaga i Uinita Kuata, sa faaali mai Iosefa Samita ia te ia i se miti ma faapea mai:

Ata
Peresitene Polika Iaga

“Ta‘u atu i tagata e lotomaualalo ma faamoni, ma ia mautinoa e faatumau le agaga o le Alii ma o le ana taitaia sa’o i latou. Ia faaeteete ma aua nei tulieseina le leo malu itiiti; o le a aoao ia te oe i le mea e fai ma le mea e o i ai; o le a aumaia ai fua o le malo. Ta‘u atu i le usoga ia matala o latou loto i le talitonuga, a oo ai i le taimi e sau ai le Agaga Paia ia i latou, o le a saunia o latou loto e talia o ia. E mafai ona latou iloa le Agaga o le Alii mai isi agaga uma; o le a musumusu atu le filemu ma le olioli i o latou agaga; na te aveesea le lotoleaga, inoino, ma le fetauai ma mea leaga uma mai o latou loto; ma o o latou faanaunautaiga atoa ia faia mea lelei, aumaia le amiotonu ma atina a’e le malo o le Atua. Ta’u atu i le usoga afai latou te mulimuli i le agaga o le Alii o le a sa’o le latou o. Ia mautinoa e ta’u atu i tagata ia faatumauina le Agaga o le Alii; ma afai latou te faia, o le a latou iloa ai ua avea i latou ma tagata tonu e pei ona sa faatulagaina ai e lo tatou Tama oi le Lagi ae latou te le’i o mai i le lalolagi. …

“Ta’u atu i tagata ia mautinoa e faatumauina le Agaga o le Alii ma mulimuli i ai, ma o le a ia taitaia sa’o i latou” (i le Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, comp. Elden J. Watson [1971], 529–30).

I se tasi taimi, a o lei tuua e le Au Paia ia Navu, na faaali mai le Perofeta o Iosefa Samita i se faaaliga vaaia ia Peresitene Iaga ma faasino atu ia te ia le mea e fausia ai se nuu i le Vanu o Sate Leki. Na faamatalaina e Peresitene Siaosi A. Samita o le Korama a le Toasefululua:

Ata
Peresitene Siaosi A. Samita

“[Sa ia vaai] i se faaaliga vaaia a Iosefa Samita, o le na faaali mai ia te ia le mauga lea ua tatou faaigoaina nei o le Ensign Peak [Maupuepue o Ensign], e pito tonu mai i matu o le Aai o Sate Leki, ma sa i ai se tagavai sa tatalaina mai i luga o le maupuepue, sa fai mai Iosefa, ‘Atina a’e le aai i lalo o le vaega tonu e palasi i ai lanu [o le tagavai] ma o le a outou manuia ma maua ai le filemu’” (“Historical Discourse,” Deseret News, 30 Iuni, 1869, 248).

Lolomi