Seminare
Lesona 93: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:70–117


Lesona 93

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:70–117

Folasaga

O le lona tolu lenei o lesona e fa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88. O le vaega lenei o le faaaliga o le a taulai atu ai le lesona i le mea na tuuina mai i le konafesi a faitaulaga sili i le aso 27–28, Tesema, 1832. I lea faaaliga na faatonuina ai e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e aoao atu le tasi i le isi, ma saunia e auauna atu o ni faifeautalai. Na aoao mai foi le Alii e faatatau i faailoga o le Afio Mai Faalua, o le faatulagaga aoao o le a toetutu ai tagata uma, ma nisi o mea e tutupu e siomia ai le taua faaiu ma Satani.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:70–117

Ua poloaiina e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e saunia mo la latou auaunaga, ma faaali mai mea e tutupu e latalata i Lona Afio Mai Faalua

Valaaulia se tagata aoga e sau i le pito i luma o le vasega ma aoao atu i se isi tagata aoga le auala e fai ai se galuega faigofie, e pei o le seleina o se fusiua (po o se galuega e ese mai e le’i iloa e le tagata aoga lona lua ona fai). Fai atu i tagata o le vasega e sii o latou lima pe afai sa latou fesoasoani e aoao atu se lesona po o se tomai i se isi tagata talu ai nei. Fai atu i nisi o i latou e faamatala mai le mea na latou aoaoina atu. Ona talanoa lea i fesili nei:

  • O le a se mea na e aoaoina e ala i le sauniuni e aoao atu ma e ala i le aoaoina atu o se isi tagata?

  • Aisea e te manatu ai, e masani ona tele mea tatou te aoaoina mai le saunia e aoao atu nai lo le aoaoina [o i tatou] e isi?

Faamanatu i tagata o le vasega e faapea, na tuuina mai e le Alii le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88 i se vaega o e umia na perisitua, na tatalo ia iloa le finagalo o le Alii e uiga i le faatuina o Siona. I le faaaliga lenei, na ta’ua ai e le Alii lenei vaega o e umia le perisitua “o tagata galulue muamua i le malo mulimuli lenei” (tagai i le MF&F 88:70, 74) ma poloaiina i latou e faatulaga ma auai i se aoga e saunia ai i latou lava e talai atu le talalelei i atunuu o le lalolagi (tagai i le MF&F 88:74, 84, 127).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:73–76. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii i latou nei o loo umia le perisitua e fai e saunia ai e aoao atu i isi.

  • O a mea na poloaiina nei “tagata galulue muamua” e fai e saunia ai e aoao atu i isi i le avea ai ma ni faifeautalai? (Atonu e te manao e fai atu i se tagata aoga e fai ma tusiupu ma tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia “faatulaga,” “saunia”, ma “faapaia” ai i tatou lava ina ia mataalia atili i le faasoaina atu o le talalelei?

  • E faapefea e le faamamaina mai agasala ona aafia ai lo tatou gafatia ona faasoa atu le talalelei?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:77-80. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii i latou nei e umia le perisitua e fai a o latou potopoto faatasi. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O a mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e aoao atu ma le filiga? (O Lona alofa tunoa o le a i ai ia i latou, ma o le a aoaoina atoatoa atili i latou i mea uma e tatau ona latou malamalama i ai e faatatau i le malo o le Atua.)

  • O le a le uiga o le, “o le a i ai [le] alofa tunoa [o le Alii] ia te outou” (MF&F 88:78)? (O le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou a o tatou saili ma le filiga e aoao atu ma aoaoina le talalelei.)

  • Mai mea ua e aoaoina i le fuaiupu 77-78, e faapefea ona e faaupuina se mataupu faavae e uiga i le aoao atu? (E mafai ona faailoa mai e tagata o le vasega se vaega o mataupu faavae, e aofia ai le faamatalaga lenei: Ao tatou aoao atu ma le filiga i le tasi ma le isi, o le a fesoasoani le Alii ina ia tatou malamalama atoatoa atili i Ana upumoni. O le aoao atu i le tasi ma le isi, e mafai ona tatou saunia ai e faasoa atu le talalelei i isi. (Atonu e te manao e tusi nei mataupu faavae i luga o le laupapa e faaaoga ai upu a tagata o le vasega.)

  • O a ni auala na fesoasoani ai le aoao atu o le talalelei i isi e te malamalama lelei i ai?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 79, o a isi autu e taua ona tatou malamalama i ai? E mafai faapefea e le mauaina o se malamalama tele faapena ona fesoasoani tatou te aoao atu ai le talalelei i isi?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona le taua o, ma faaaoga ia mataupu faavae na latou faailoa atu i luga, tofi ni vaega tai toafa o tagata aoga e saunia ma aoao atu ia lesona pupuu nei i tagata o a latou vaega. Fai atu i ni tagata se toalua o vaega taitasi e galulue faatasi e saunia e aoao atu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:81–86 ae o isi tagata e toalua e galulue faatasi e saunia e aoao atu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:87–98. Fai ni kopi o faatonuga nei mo vaega taitasi. Fai atu ia te i latou e faitau i faatonuga ma fuaiupu o mau, ona filifili lea po o a auala o le a latou aoao atu ai ia lesona pupuu taitasi. (Ia uunaia tagata aoga i paga taitasi e auai i le aoao atu.) Faamalamalama atu o le a tofu le paga ma le pe a ma le tai lima minute e sauniuni ai ae pe a ma le tai fitu minute e aoao atu ai. A ua lava loa le taimi o tagata aoga e sauni ai, valaaulia ia paga na tofi atu i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:81–86 e aoao atu i isi tagata o le latou vaega. Ona fai atu lea i tagata aoga e fesuiai tofiga ma valaaulia le paga na tofi i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:87–98 e aoao atu. (Faaaliga: Afai e te manao i ai, e mafai ona e filifili e aoao atu e oe lava ia lesona pupuu nai lo le fai atu i tagata o le vasega e aoao e le tasi le isi.)

Lesona Puupuu 1: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:81–86

Amata lau lesona i le fesili lenei:

  • O le a se taimi na e faafetai ai ona sa lapataia oe e se tasi e uiga i se mea? (Atonu foi e te manao e faasoa atu sau aafiaga.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:81-83. Fai atu i isi e vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i lapataiga. Valaaulia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le uiga o le ua uma ona lapataia i tatou? (Ua aoaoina i tatou i upumoni o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.)

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu? (E mafai ona faaaoga e i latou o loo e aoaoina ni upu e ese mai, ae e tatau ona latou faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma [mataupu faavae] lenei: Ona ua uma ona lapataia i tatou e ala i savali o le talalelei, ua faamoemoe le Alii ia tatou lapatai atu i o tatou tuaoi. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le mataupu faavae lenei i le fuaiupu e 81.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:84–85 i le faamalamalama atu e faapea, na faatonuina e le Alii ia e umia le perisitua o e na i ai i le taimi na maua ai e Iosefa Samita lenei faaaliga, ina ia galulue ma le filiga e saunia i latou lava ma le Au Paia ina ia sao mai faamasinoga o lumanai o loo faatalitali mai i e amioleaga.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:86. Fesili atu i lau vaega e vaavaai pe faapefea ona tatou ola a’o tatou sauni e faasoa atu le talalelei. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • O le a le uiga o le “faalavelaveaina outou lava i le agasala”? E faapefea ona faaaoga lenei faatonuga i lou olaga a o e saunia e maua sauniga o le malumalu, auauna atu i se misiona talai, po o le faaipoipo ma faia se aiga?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea e le faalavelaveina i le agasala ona aafia ai lo latou gafatia ona molimau atu i le upumoni, faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Jeffrey R. Holland

“E leai se faifeautalai e le o mafai ona salamo mai ni agasala o feusuaiga po o gagana masoa po o le matamata i ata ponokalafi e faamoemoe e luiina isi ia salamo mai na mea! E le mafai ona e faia lena mea. O le a le faatasi le Agaga ma oe ma o le a apili na upu i lou faa’i a o e tautala atu ai. E le mafai ona outou malaga i ala ua ta’ua e Liae o ‘ala faasaina’ [1 Nifae 8:28] ma faamoemoe e taitai isi i le ‘ala lauitiiti ma le vaapiapi’ [2 Nifae 31:18] e le—mafai ona faia faapena” (“Ua Tauto i Tatou Uma,“ Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 45).

Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau i le taua o le nofo mama ina ia mafai ona mataalia i le faasoaina atu o le talalelei. Ia uunaia i latou e te aoaoina e saili ina ia mama mai le faalavelavea i le agasala.

Lesona Puupuu 2: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:87-98

Fai atu ia i latou o loo e aoaoina pe na latou faalogo i se tasi o faasoa atu se molimau mamana. Valaaulia i latou e faamatala mai le molimau ma o latou lagona a o latou faalogo i ai.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:87-91. Fai atu i tagata o le vasega o loo e aoaoina e vaavaai mo ni faataitaiga o molimau mamana. A uma ona latou faitau, fai atu le fesili lenei:

  • A o lei Afio Mai Faalua le Alii, o a ituaiga molimau o le a sosoo ma molimau a faifeautalai?

Valaaulia tagata o le vasega o loo e aoaoina e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:92 ma vaavaai mo le mea o le a ta’u mai e agelu o le lagi i lenei taimi a’o le’i oo i le Afio Mai Faalua. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina. Fai atu ia i latou o le faaupuga Faatoafaiava e faasino ia Iesu Keriso.

  • Aisea e taua tele ai ona tatou saunia mo le Afio Mai Faalua o le Alii?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:95-98. Fai atu i tagata o le vasega o loo e aoaoina e vaavaai mo vaega eseese e lua o tagata o e o le a sii a’e i luga e feiloai i le Faaola pe a afio mai o Ia. Ona fai atu lea o le fesili lenei:

  • O ai o le a sii a’e i luga e feiloai ia Iesu Keriso pe a afio mai o Ia? (O Lana Au Paia o e o ola ma Lana Au Paia o e ua maliliu. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aooga o loo e aoaoina, e faailoga upu po o fasifuaitau i nei fuaiupu o loo aoao mai ai le upumoni lenei: O le a tutulai a’e e amiotonu e feiloai ia Keriso pe a afio mai o Ia.)

Fai atu ia i latou o loo e aoaoina e toe iloilo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:98 ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai vaega o le Au Paia o e e mafai ona auai i le afio mai o le Alii. Ona fai atu lea o le fesili lenei:

  • O a upu ma fasifuaitau na e mauaina? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le fasifuaitau “faapolopolo muamua,” e faasino i le Au Paia amiotonu o e o le a o atu i le Uluai Toetutu.)

Faasoa atu i lou vaaiga faalemafaufau i le lagona o le avea ai ma se vaega o le Afio Mai Faalua e pei ona faamatalaina i nei fuaiupu.

A uma ona aoao e vaega o tagata o le vasega ia le tasi ma le isi, fai atu le fesili lenei i le vasega atoa:

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:97–107 i le faamatala atu, na faaali mai e le Alii e faapea, o le a toetutu e ua maliliu i le faasologa o lo latou amiotonu. O i latou o e e toetutu muamua o le a mautofi i le malo selesitila (tagai i le MF&F 88:97–98). O i latou o e e toetutu lona lua o i latou o e mautofi i le malo terasitila (tagai i le MF&F 88:99). O i latou o e mautofi i le malo telesitila o le a toetutu pe a mavae le Meleniuma (tagai i le MF&F 88:100–101). Ma le mulimuli, o i latou o e “tumau pea i le eleelea”—o i latou e fananau mai i lenei lalolagi o e e avea ma atalii o le malaia—o le a toetutu ma lafo i le pogisa i fafo (tagai i le MF&F 88:102). I le faaiuga o le afe tausaga o le filemu ua ta’ua o le Meleniuma, o le a o mai ai Satani ma ana au e tau faasaga i tagata o le Atua e taitaia e Mekaeli (po o Atamu). O le a faatoilaloina Satani ma ana au ma lafo i le pogisa i fafo.

Faasino atu i le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: “Ao tatou aoao atu ma le filiga i le tasi ma le isi, o le a fesoasoani le Alii ina ia tatou malamalama atoatoa atili i Ana upumoni.” Ona fai atu lea o le fesili lenei:

Uunaia tagata o le vasega e saili ni avanoa e aoao atu ai i isi le talalelei. Molimau atu i faamanuiaga o le a latou maua mo le faia o lena mea.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:73–76. “O le a ou faanatinatiina laʼu galuega”

Ia Oketopa 2012, a’o lei leva ona fofogaina mai e Peresitene Thomas S. Monson e faapea, o le a tuutuu i lalo tausaga o le matutua o alii ma tamaitai talavou e avea ai ma faifeautalai, sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o lenei faasilasilaga sa o se faataitaiga o le faanatinatiina e le Atua o Lana galuega:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ua faanatinati e le Atua Lana galuega. Ma ua Ia manaomia nisi faifeautalai naunautai e toatele ma le agavaa e faasusulu atu le malamalama ma le upumoni ma le faamoemoe ma le faaolataga o le talalelei a Iesu Keriso i se lalolagi ua matele ina pogisa ma taufaafefe. …

“… O lenei faasilasilaga …e le o faatatau ia te oe. E faatatau i le savali matagofie ma le mama ua faatonuina oe e ta’u atu” (i le “Church Lowers Age Requirement for Missionary Service,” Church News, Oke. 6, 2012, ldschurchnews.com).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:81-82. Lapataia o o tatou tuaoi

Na faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, lo tatou tiute i le avea ai ma tagata o le Ekalesia e faasoa atu le talalelei i isi:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“O le matafaioi o le lapataiina o o tatou tuaoi e pau lea i luga o i tatou uma o e ua taliaina le feagaiga o le papatisoga. E ao ona tatou talanoa ma uo e le auai i le Ekalesia faapea aiga e uiga i le talalelei. O lo tatou faamoemoega o le valaauliaina lea o i latou ina ia aoaoina e faifeautalai faamisiona o e ua valaauina ma vaetofia e aoao atu. …

“… E tatau ona tatou … valaaulia atu lea faatasi ma le molimau. O le alofa ma faataitaiga o le a tatalaina ai le ala. Ae e ao pea ona tatalaina o tatou gutu ma tuuina atu le molimau. …

“Atonu o nisi o i tatou e faigata ona talitonuina le lava o lo tatou alofa, po o o tatou olaga ua lava ma totoe ai ia faataitaiga, po ua lava ma totoe lo tatou malosi e molimau atu ai mo o tatou valaaulia i o tatou tuaoi, latou te taliaina ai. Ae ua silafia e le Alii e mafai ona tatou lagona faapena. Faalogo i Ana afioga faamalosiau, lea na Ia poloaiina ina ia tuu i le vaega muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ina ua Ia tuuina mai ia i tatou la tatou galuega: ‘Ma o le leo o le lapataiga e o’o atu i tagata uma lava i fofoga o ou soo o e ua ou filifilia i nei aso e gata ai’ (MF&F 1:4).

“Ona faalogo lea i Lana fetalaiga i tulaga agavaa o na soo—o i tatou: ‘O le a oo mai mea vaivai o le lalolagi ma lepetia i lalo mea sili ma le malolosi’ (MF&F 1:19).

“Ma mulimuli ane, ‘Ina ia mafai ona folafola atu le atoatoa o lau talalelei e e vaivai ma lotomaulalo e oo i tuluiga o le lalolagi’ (MF&F 1:23).

“Ona toe faapea mai ai lea mulimuli ane, ‘Ma o le tulaga e oo i ai le latou lotomaualalalo, e mafai ona faamalolosia ai i latou, ma faamanuiaina mai luga’ (MF&F 1:28).

“O lena faamautinoaga na tuuina atu i uluai faifeautalai i le Ekalesia ma faifeautalai o aso nei. Ae ua tuuina mai foi ia i tatou uma lava. E tatau ona tatou maua le faatuatua e mafai ai ona lava lo tatou alolofa ma ua lava le ootia o o tatou olaga i le talalelei lea e mafai ai ona lagonaina la tatou valaaulia e pei o loo sau mai le Matai o Le ana le valaaulia” (“O Se Leo o le Lapataiga,” Liahona, Ian. 1999, 37, 39-40).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:117. Faapotopotoga paia

I le va o Ianuari ma Me 1836, sa fai ai nisi o sauniga i Katelani. O nisi o nei sauniga sa o ni faapotopotoga paia. O faapotopotoga paia sa o ni sauniga faapitoa e ese mai i isi sauniga a le Ekalesia. I le vaiaso o le aso 27 o Mati, 1836, sa faia ni faapotopotoga paia o se vaega o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, ma sa faia ai se isi faapotopotoga paia i le tolu o aso mulimuli ane i le aso 30 o Mati, 1836. Sa faia se isi faapotopotoga paia pe a ma se tausaga mulimuli ane i le aso 6 o Aperila, 1837.

Na aoao mai Elder David B. Haight o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David B. Haight

“O se alofi sa, e pei ona ta’ua i le igoa, o se faailoga o se fuafuaga paia, mamalu, ma le migao, lea e faapotopoto ai le Au Paia i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili. O tauaofiaga paia ua faaaogaina mo faamoemoega e tolu: o le faapaiaga o malumalu, aoaoga faapitoa i taitai perisitua, ma le lagolagoina o se Peresitene fou o le Ekalesia” (“O Faapotopotoga Paia,” Liahona, Ian. 1995, 15).

Na faamalamalama mai e Robert J. Norman, o le sa avea muamua ma faatonu o le Inisitituti o Tapuaiga i Tucson:

“O faapotopotoga paia e faia ina ia faaleleia ai le faaleagaga o le Au Paia, ma tuuina atu ai se faamamafaga faaopoopo i le taua o le faamoemoega o le faapotopotoga. Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita, ‘E tatau ona tatou saunia mea uma, ma valaau atu i la tatou faapotopotoga paia e pei ona poloaiina ai i tatou e le Alii, ina ia mafai ai ona tatou faataunuu Lana galuega tele, ma e tatau ona faia i le ala a le Atua lava Ia. E tatau ona saunia le maota o le Alii, ma valaauina ma faatulagaina ai le faapotopotoga paia i totonu, e tusa ma le faatulagaga o le maota o le Atua.’ (Aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, sel. Iosefa Filitia Samita, Salt Lake City: Deseret Tusi Co., 1938, i. 0091.)

“Na tusia e Heber C. Kimball faatonuga a le Perofeta i toeaina i luma o lena faapotopotoga paia: ‘Ua poloaiina i tatou e saunia i tatou lava mo se potopotoga paia. Ina ua mavae se taimi, ua oo mai le taimi mo lenei potopotoga e fetaiai ai; na muamua atu o lea na apoapoai atu ai le Perofeta o Iosefa i toeaina e faapaia o latou mafaufau, e ala i le faataatia ese o mea leaga uma mai ia i latou, i mafaufauga, upu ma le amio, ae ia faapaiaina o latou loto, aua latou te le manaomia se faamanuiaga mai le Atua pe a aunoa ma le saunia faalelei i ai, aua o le a le afio le Agaga Paia i malumalu e le paia.’ (Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball, 3d ed., Salt Lake City: Bookcraft, 1967, p. 91.)

“O lenei faapotopotoga paia na leva ona tatalia sa faia i le Malumalu o Katelani i le aso 30 o Mati 1836, i le tolu o aso talu ona uma lona faapaiaga. I le faapotopotoga, e tolu selau le usoga sa faapotopoto ma maua nisi o sauniga o le talalelei, ma faatulaga tonu ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia korama eseese o le Ekalesia. (Tagai i le History of the Church, 2:430–33; MF&F 88:139–141; 109:35.) I le tausaga mulimuli ane, i le aso 6 o Aperila 1837, sa taloina ai se isi tauaofiaga paia e faamanatu ai le tausaga o le Ekalesia ma toe faatulaga ai korama o le perisitua” (Robert J. Norman, “I Have a Question,” Ensign, Tes. 1988, 53)

Lolomi