Seminare
Lesona 38: Mataupu Faavae ma Feagaiga 31–32


Lesona 38

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31–32

Folasaga

Ia Setema 1830, sa valaauina ai e le Alii ia Thomas B. Marsh e talai atu le talalelei ma fesoasoani i le faatuina o le Ekalesia. O lenei valaauga, ua i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31, o loo aofia ai ma folafolaga ma fautuaga e taiala ai Thomas i lona lava olaga ma le avea ai ma se faifeautalai. Ia Oketopa 1830, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga lenei ua i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 32, lea ua valaauina ai e le Alii ia Pale P. Palate ma Ziba Peterson e faatasi ma Oliva Kaotui ma Pita Uitimera le Itiiti, i se misiona i sa Lamana i Misuri i sisifo. Na folafola mai e le Alii e faatasi ma nei alii i a latou galuega faafaifeautalai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:1–8

Ua valaauina e le Alii ia Thomas B. Marsh e talai atu le talalelei ma fesoasoani i le faatuina o le Ekalesia

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i tagata o o latou aiga ma o latou lagona mo i latou. E mafai ona faaali atu se ata o lou aiga ma faamatala faapuupuu atu lou alofa mo i latou. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau po o i ai se tasi i lo latou aiga e le o se tagata o le Ekalesia, pe le o ola e tusa ai ma ana feagaiga ma le Alii. E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i o latou faamoemoega mo tagata na o o latou aiga.

Faamalamalama atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31, sa fetalai mai le Alii e uiga i se tagata fou liliu mai na igoa ia Thomas B. Marsh ma talanoa mai ia te ia e uiga i lona aiga.

Ina ia fesoasoani i le vasega e malamalama i le talaaga o le vaega lenei, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faamatalaga lenei o le auala na avea ai Thomas B. Marsh ma se tagata o le Ekalesia.

A o nofo ai i Boston, Massachusetts, i le 1829, sa fai ai le faaiuga a Thomas B. Marsh e leai se tasi o ekalesia sa ia iloaina sa ogatasi ma aoaoga o le Tusi Paia. Sa ia tusia, “Sa ou talitonu sa faatonu a’u e le Agaga o le Atua ou te malaga atu i sisifo.” Sa ia alu ese atu mai lona toalua o Elisapeta, ma le la fanau laiti e saili mo le upumoni. Ina ua mavae se malaga e tolu masina, sa toe malaga Thomas i le aiga ae “faalogo loa e uiga i [se] Tusi Auro na maua e se talavou e igoa ia Iosefa Samita.” Sa alu atu loa i Palamaira, Niu Ioka, lea sa ia feiloai ai ia Matini Harisi. Sa tuuina atu e le lomitusi ia Thomas se itulau pepa faamaonia o loo i ai itulau muamua e sefuluono o le Tusi a Mamona. Sa tusia mulimuli ane e Thomas, “Ina ua ou taunuu atu i le fale … sa ou faaali atu i lo’u toalua itulau e sefuluono o le Tusi a Mamona … lea sa matuai fiafia lava i ai o ia, ma sa talitonu i ai o le galuega a le Atua.” Pe a ma se tausaga mulimuli ane, ina ua faalogo i le faatulagaina o le Ekalesia, sa siitia atu loa Thomas ma lona aiga i Palamaira. A o nofo ai i le eria sa papatisoina o ia latalata i Feiete ma faauuina o se toeaina e Oliva Kaotui ia Setema 1830 (tagai i le Thomas B. Marsh, “History of Thomas Baldwin Marsh,” Millennial Star, Iuni 11, 1864, 375).

  • O le a se mea e faagaeetia ai oe i le sailiga a Thomas B. Marsh mo le upumoni?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:1-2, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo fasifuaitau na faaaoga e le Alii e uunaia ai Thomas ina ua uma lona papatisoga.

  • O a ni faamalosiauga na tuuina mai e le Alii ia Thomas i nei fuaiupu?

  • O le a le folafolaga na tuuina mai e le Alii ia Thomas e faatatau i lona aiga?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:1-2 e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe afai e i ai ni tagata o o tatou aiga e le auai i le Ekalesia, pe le o ola faamaoni e tusa ai ma a latou feagaiga? (E ui lava e mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: E ala i lo tatou faamaoni, e mafai ai ona faamanuiaina tagata o o tatou aiga ia talitonu ma iloa le upumoni. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • O a ni auala e mafai ona faamanuiaina ai tagata taitoatasi e ala i le faamaoni o tagata o le aiga? O a ni faataitaiga o lenei mea ua e vaai i ai?

Fai atu i tagata o le vasega e vaavaai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:3–4 ma faailoa mai mea na valaauina e le Alii ia Thomas B. Marsh e fai. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina. Ona fai atu lea i se tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley e faatatau i faamanuiaga e oo mai ia i latou o e auauna atu ma le faamaoni o ni faifeautalai. (E mafai ona e tuu atu i tagata o le vasega se kopi o le faamatalaga lenei e tuu i a latou tusitusiga paia.) Valaaulia le vasega e faalogo po o ai e faamanuiaina e ala i le galuega faafaifeautalai.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O le a e faamanuiaina olaga o i latou e te aoaoina, ma a latou fanau e mulimuli mai ia i latou. O le a e faamanuiaina ai lou lava olaga. O le a e faamanuiaina ai olaga o lou aiga, o e o le a lagolagoina oe, ma tatalo mo oe” (“Of Missions, Temples, and Stewardship,” Ensign, Nov. 1995, 52).

  • O ai e faamanuiaina e ala i le galuega faafaifeautalai?

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:5–8. Fai atu i le tasi o vaega e vaavaai mo faamanuiaga o le a oo mai ia i latou o le a aoaoina e Thomas B. Marsh. Fai atu i le vaega lona lua e vaavaai mo faamanuiaga o le a oo mai ia Thomas a o auauna atu o se faifeautalai. Fai atu i le vaega lona tolu e vaavaai mo faamanuiaga o le a oo i le aiga o Thomas a o aluese mai o ia mai ia i latou. A uma ona faitau le tagata o le vasega fai atu fesili nei:

  • O a ni faamanuiaga o le a oo mai ia i latou o le a aoaoina e Thomas?

  • O le a faapefea ona faamanuiaina Thomas mo lana auaunaga faafaifeautalai?

  • O le a faapefea ona faamanuiaina ai lona aiga?

  • Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga po o le olaga o se tasi e te iloa i le galuega faafaifeautalai a se isi tagata?

Atonu e te manao e faasoa atu ni faataitaiga o auala ua e vaai ua faamanuiaina ai e auaunaga faafaifeautalai olaga o tagata.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:9-13

Ua tuuina mai e Iesu Keriso se fautuaga patino ia Thomas B. Marsh

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:9–13 o loo i ai fautuaga na tuuina mai e le Alii e fesoasoani ai ia Thomas B. Marsh i lona lava olaga ma le avea ai ma se faifeautalai. Ao le i amataina le vasega, tusi faatonuga nei i luga o le laupapa pe saunia foi ni pepa e tufa atu mo tagata o le vasega:

Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:9–12, ma faailoa mai se fautuaga se tasi e te lagona e taua ona tatou mulimuli ai i aso nei. Sauni e tali fesili nei:

  1. O le fea o fautuaga na e filifilia? Aisea e te manatu ai e taua lenei fautuaga mo i tatou i aso nei?

  2. O le a se auala se tasi e mafai ona tatou faaaogaina ai lenei fautuaga i o tatou olaga?

  3. E mafai faapefea ona faamanuiaina i tatou mai le mulimuli i lenei fautuaga?

Tofi tagata o le vasega e galulue taitoalua. Fai atu ia te i latou e suesue taitoatasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:9–12 ona faasoa atu lea o a latou tali i fesili i a latou paga.

A ua uma ona fefaasoaai tagata o le vasega, valaaulia i latou e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:13 ma faailoa mai faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Thomas B. Marsh pe afai e faamaoni. Valaaulia se tagata o le vasega e sau i le laupapa ma tusi lenei folafolaga o se mataupu faavae, e faaaoga ai upu o le afai ma le ona. Uunaia le vaega o totoe o le vasega e fesoasoani i le tagata o le vasega pe a manaomia. E ui atonu e faaaoga e le tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona manino le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faamaoni e oo i le iuga, o le a faapea ona faatasi le Alii ma i tatou. Ia faailoa atu, o lenei upumoni e faatatau ia i tatou ao tatou taumafai e faasoa atu le talalelei i isi faapea foi i isi tulaga.

  • O le a se taimi na e lagonaina ai sa faatasi le Alii ia te oe, a’o e taumafai e faamaoni ia te Ia? (Tuu atu le taimi i tagata o le vasega e mafaufau loloto ai i lenei fesili ae latou te lei tali mai. Mafaufau e faasoa atu sau lava aafiaga.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 32

Ua valaau le Alii ia Pale P. Palate ma Ziba Peterson e auai i le misiona i sa Lamana

Fai atu i tagata o le vasega e vaai i le faafanua i a latou tusitusiga paia ua faaautuina “O le Solo atu i Sisifo o le Ekalesia” (tagai i le Faafanua o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Faafanua 6). Pe mafai foi ona e faaali atu se faafanua tele e faaalia ai le mamao o le va o Niu Ioka ma Misuri, ISA.

  • O fea na valaauina Oliva Kaotui ma Pita Uitimera le Itiiti, e talai atu i ai le talalelei? (Afai e le manatua e tagata o le vasega, valaaulia i latou e vaai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:8-9; 30:5. O nei faifeautalai na valaauina e talai atu “i sa Lamanā,” i le tuaoi i sisifo o Misuri. Fesoasoani i tagata o le vasega e sue le eria lenei i luga o le faafanua.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 32. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le fesili sa i ai i nisi o toeaina o le Ekalesia, e uiga i le misiona sa valaauina Oliva Kaotui ma Pita Uitimera le Itiiti, e fai.

  • O le a le fesili sa i ai i nisi o toeaina o le Ekalesia e uiga i le misiona i sa Lamana? (Sa latou fia iloa pe ono valaauina ni faifeautalai faaopoopo e aoaoina sa Lamana.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 32:1-3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na valaauina Pale P. Palate ma Ziba Peterson e fai, ma le mea na folafola mai e le Alii ia i la’ua.

  • O le a le mea na valaauina Pale ma Ziba e fai?

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia i la’ua?

Atonu e te manao e faailoa atu le tulaga tutusa i le va o folafolaga na tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 32:3 ma le mataupu faavae ua tusiaina i luga o le laupapa: Afai tatou te faatuatua e oo i le iuga, o le a faatasi le Alii ma i tatou.

Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, i le tautoulu o le 1830 ma le taumalulu o le 1830–31, sa malaga ai lenei vaega toalaiti o faifeautalai (na faatasi mulimuli ane i ai se tagata liliu mai mai Ohaio e igoa ia Frederick G. Williams) i le toeitiiti atoa o le 1,500 maila (tusa e 2,400 kilomita) mai i Faiete, Niu Ioka, i Initipene, Misuri, o le tele lava o le ala sa savavali. Sa taunuu atu nei faifeautalai e toafa i Initipene i le ogatotonu o Ianuari 1831. O se vaega o la latou malaga, na latou onosaia ai le maatiati o le malulu, matagi malolosi, ma le le lavā, sa matele lava ina ola i falaoa sana malo ma fasipuaa mata malo. I nisi o nofoaga, o le kiona sa latou savavali ai sa tolu futu le loloto. E ui lava i nei faigata, sa faamanuiaina faifeautalai i le faailoaina atu o le talalelei i tagata Initia Amerika o e sa nonofo i Teritori o Initia na latalata i le tuaoi i sisifo o Misuri. Sa latou talai atu foi le talalelei i Mentor ma Katelani, Ohaio, i se faapotopotoga o tagata o e sa sueina se toefuataiga o le FaaKerisiano o le Feagaiga Fou. (O le a aoao atili tagata o le vasega e uiga i nei tagata ma lo latou taitai, o Sini Rikitone, i la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35.) Na faataunuuina e le Alii Lana folafolaga o le a faatasi o Ia ma nei faifeautalai, ma e leai se mea o le a manumalo ia te i latou. (Tagai i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 84–85.)

Atonu e te manao e faaiu lenei lesona i le molimau atu e uiga i upumoni sa outou talanoaina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31

O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31 o se tasi lea o se vaega (tagai i le MF&F 30–36), na tuuina mai e le Alii i le galuega faafaifeautalai, i le va o le taimi muamua na Ia faaalia mai ai le mataupu faavae o le faapotopotoina o Lona nuu (tagai i le MF&F 29:1–8) ma le taimi muamua na Ia faapatino mai ai se nofoaga mo i latou e faapotopoto ai (tagai i le MF&F 37).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:2, 5–8. E ala i lo tatou faamaoni, e mafai ai ona iloa e tagata o o tatou aiga le upumoni

O tagata uma taitoatasi e aoao e uiga i le talalelei a Iesu Keriso, e tatau ona filifili mo ia lava pe na te taliaina. Ae peitai, o la tatou faataitaiga o le faamaoni e mafai ona faatosinaina isi mo le lelei. O le ala ma le taimi a le Alii mo le faataunuuga o folafolaga e pei o folafolaga sa Ia faia ia Thomas B. Marsh i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 31: 2, 5-8, e le o taimi uma e ausia ai o tatou moomooga po o faamoemoega. Ae ui i lea, o le saunoaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson e uiga i se mea na tupu ia te ia a o avea ma se peresitene o le misiona i Kanata, e faaalia ai e faataunuuina e le Alii Ana folafolaga i e e faatuatua:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

Sa saofai i totonu o lou ofisa i se tasi aso se faifeautalai fou na faatoa taunuu atu. Sa atamai, malosi, tumu i le naunautai ma se manao e auauna atu, fiafia ma faafetai i le avea ma se faifeautalai. A o ma talanoa sa ou fai atu i ai, ‘Elder, ou te manatu o loo lagolagoina malosi oe e lou tama ma lou tina i lou valaauga faamisiona.’ Sa punou lona ulu ma tali mai, ‘Ia e le sa’o atoatoa lena manatu. Silasila oe, Peresitene, o lo’u tama e le o se tagata o le Ekalesia. E le talitonu o ia e pei o i tatou, o lea na te le talisapaia atoatoa ai le taua o lo’u tofiga.’ E aunoa ma le faatuai ma le musuiaina e se Faapogai a e le o au lava, na ou fai atu ai ia te ia, ‘Elder, afai o le a e auauna atu ma le faamaoni ma le maelega i le Atua i le talaiina atu o Lana savali, o le a auai lou tama i le Ekalesia a’o le i maea lau misiona.’ Sa ia uumauina lou lima na pei e taofi e se fa’a u, na loimata ona mata ma amata ona tafe ifo i ona alafau ma sa ia faapea mai, ‘O le vaaia ua taliaina e lo’u tama le upumoni o le faamanuiaga aupito maoae lea e mafai ona oo mai i lou olaga.’

“Sa le’i nofonofovale lenei alii talavou, ma le faamoemoe ia faataunuuina le folafolaga, ae nai lo o lena, sa ia mulimuli i le faataitaiga a Aperaamo Linikone, o le na ta’ua faapea e uiga ia te ia, ‘Pe a tatalo o ia, sa ia tatalo e pei lava na faalagolago mea uma i le Atua, ona ia galue loa lea e pei lava na faalagolago mea uma ia te ia.’ O le tulaga lena na i ai le auaunaga faamisiona a lenei alii talavou.

“O konafesi uma lava a faifeautalai ou te sailia ai o ia ao le i amataina fonotaga ma fesili atu i ai, ‘Elder, o le a se tala mai i lou Tama?’

“O lana tali mai i taimi uma lava o le ‘Leai se agai i luma, Peresitene, ae ou te iloa o le a faataunuu e le Alii le folafolaga ua tuuina mai ia te au e ala mai i lau susuga o lo’u peresitene o le misiona.’ Na mavae aso sosoo ma vaiaso, o vaiaso na sosoo ma masina, ma mulimuli ane i le toe lua vaiaso maea le ma misiona ma toe foi atu i le aiga, na ou mauaina ai se tusi mai le tama o lenei faifeautalai. Ou te fia faasoa atu ai ia te outou i le aso.

“’Pele Uso Monson:

“’Ou te fia faafetai tele atu lava ia te oe ona o le tausiga lelei o lou atalii o le e lei leva ona maea mai lana misiona i Kanata.

“’O ia o se faamalosiauga ia i matou.

“’Sa folafola atu i lo’u atalii ina ua tuuvaa atu o ia i lana misiona, o le a avea au ma se tagata o le Ekalesia a o lei toe taliu mai o ia. O lenei folafolaga, ou te talitonu, sa faia ia te ia e lau susuga e aunoa ma so’u iloaina.

“’Ou te fiafia e lipoti atu e faapea, sa ou papatiso i le Ekalesia e tasi le vaiaso ao lei faamaeaina lana misiona. …

“’… O lona uso laitiiti e lei leva foi ona papatisoina ma faamauina o se tagata o le Ekalesia.

“’Ou te toe faafetai atu ia te oe mo le agalelei ma le alofa tele na faaalia i lo’u atalii e ona uso i le misiona i le lua tausaga ua tuanai.

“‘Ma le faamaoni lava,

‘’O se tamā loto faafetai.’

“O le tatalo faamaualalo o le faatuatua ua toe taliina foi” (i le conference Report, Ape. 1964, 131–32).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 31:10. Na faapefea ona avea Thomas B. Marsh ma se “fofo i le ekalesia”?

Sa maua e Thomas B. Marsh ni tomai i le faaaogaina o vailaau faafomai mai laau-afu ma sa mafai ona fesoasoani atu ai i tagata ma lona malamalama. Ae ui i lea, o lona valaauga sili atu o le faamaloloina o agaga. E tele ni taimi o loo faamaumauina na tuuina atu ai e Thomas B. Marsh lona taimi e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia e faafoia o latou faafitauli.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 32. Pe sa faamanuiaina le misiona i sa Lamana?

E ui ina sa le’i faamanuiaina tele le misiona muamua i sa Lamana i le talaiga i tagata Initia Amerika, ae sa i ai se aafiaga tele i le amataga o le talafaasolopito o le Ekalesia. Na faamatalaina e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le malaga i le toeitiiti afe limaselau maila, na ui atu i le vaomatua i le tele o le ala, ma i le suiga maemaea o le tau i le tele o le taimi, na uma ai le fa masina. Ae ui i lea, sa o se malaga sa sili ona aoga, a’o taliaina e le toatele le Talalelei i le ala ma e tele ni paranesi sa faatutuina i Katelani ma isi vaega, ma le toatele o tamalii malolosi na o mai i le Ekalesia. O le malaga muamua faafaifeautalai lea i le itu i sisifo o le setete o Niu Ioka, ma o ona taunuuga sa faamaonia e le mafaatusalia le aoga i le Ekalesia” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:150).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 32:1–3. Pale P. Palate ma Ziba Peterson

O le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 32 sa fofogaina mai mo Pale P. Palate ma Ziba Peterson. Mafaufau e faitau leotele le faamatalaga talafaasolopito lenei e fesoasoani ai i le vasega e aoao atili e uiga i nei tamalii e toalua:

I le taumafanafana o le 1830, sa malaga mai ai Pale P. Palate ma lona faletua o Thankful, mai lo latou fale i Ameresi, Ohaio, e asiasi i tagata o le latou aiga i le setete o Niu Ioka. Sa uunaia e le Agaga Paia ia Pale e afe i le nuu o Newark, Niu Ioka, e latalata i Palamaira, lea na ia iloa ai e uiga i le Tusi a Mamona. Sa ia tusia mulimuli ane, e uiga i lana tali i le tusi:

Ata
Pale P. Palate

“Sa ou faitauina i le aso atoa; o le ai sa avea ma se avega mamafa, sa leai so’u manao i se meaai; o le moe sa fai ma avega mamafa pe a oo mai le po, ona sa ou manao e faitau nai lo o le moe.

“A o ou faitau na oo mai le agaga o le Alii i ou luga, ma na ou iloa ma malamalama ai e moni lava le tusi” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt [1938], 20).

Sa malaga atu Pale i Palamaira, lea sa feiloai ai ma aoaoina ai o ia e Ailama Samita. E lei leva, ae malaga atu Ailama ma Pale i Feiete, Niu Ioka, e feiloai ai ma tagata o le paranesi ua faatupulaia a le Ekalesia. Sa papatisoina ma faauuina Pale, o se toeaina e Oliva Kaotui ia Setema 1830.

E laitiiti se mea ua iloa e uiga i le liliu mai o Ziba Peterson. Ua tatou iloa sa papatisoina o ia e Oliva Kaotui ia Aperila 1830, ma sa faauuina o se toeaina ia Iuni o le tausaga lava lea e tasi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 32:3. “O le a leai se mea e faasaga ia te i latou e manumalo”

O le tala lenei o se faataitaiga o le auala na faamanuiaina ai e le Alii ia Pale P. Palate a o ia faataunuuina lana misiona:

O le limasefulu maila i sisifo o Katelani, na taofia ai Pale ona o se ‘tuuaiga faatauvaa,” faamasinoina, ma “poloaiina e falepuipui” po o le totogi o se sala tupe (Autobiography o Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt [1938], 36). Ona sa le mafai ona ia totogia [le sala tupe], sa faaaluina ai e Pale le po i le lokaina i se faletalimalo mo tagata lautele. O le taeao na sosoo ai, sa asia ai o ia mo sina taimi e ana soa ma uunaia i latou e agai i luma i la latou malaga, ma folafola atu e le umi ae ona faatasi atu ma i latou. Sa lipotia mai e Pale: “Ina ua mavae se taimi o o’u saofai i talane o le afi a’o leoleoina e se alii ofisa, sa ou talosagaina ou te fia alu i fafo. Sa ma savavali faatasi atu ma ia i fafo i le nofoaga faitele. Sa ou faapea atu, ‘Lau Susuga Peabody, e te lelei i le miliga?’ ‘Leai,’ na ia fai mai, ‘ae e lelei ai la’u taifau lapoa lea, ma ua aoaoina o ia e fesoasoani ia te a’u i lo’u ofisa i nai tausaga nei; na te faatamaia soo se tagata i la’u faatonuga.’ ‘Ia, lau susuga Peabody, ua e faamalosia au e alu i le maila, ae o lea ua lua maila o ta o. Ua e tuuina mai ia te au se avanoa e talai ai, pese, ma ua e faafiafiaina foi a’u i lo’u nofo ai ma la’u meaai o le taeao. Ua tatau nei ona ou alu i la’u malaga; afai e te lelei i se miliga e mafai ona ta o. Ou te faafetai atu mo lou agalelei—ia manuia le aso, alii.’

“Ona ou alu loa lea i la’u malaga, ao tutu o ia ma le maofa ma sa le mafai ona laa le tasi vae i luma o le isi vae. … Sa le’i te’i ae o ia mai lona maofa, e lava ai se taimi e amata ai ona tulitatao mai a’u, seia oo ina pe a ma le lua selau iata lo’u [mamao ese]. … Na oo ina tamoe ma ee mai i o’u tua, ma alaga atu i lana taifau e taofi au. O le taifau, sa o se taifau sili ona tele ua ou vaai i ai, sa latalata mai lava i o’u tulagavae ma le taufeai tele; sa taumafai mai pea le alii ofisa i tua, sa patipati ona lima ma ee, ‘stu-boy, stu-boy—pue o ia—vaai—taofi o ia, ou te fai atu—faalalo o ia,’ ma tusi mai lona lima i le mea sa ou tamoe a’i. Sa vave le oo mai o le taifau ia te a’u, ma a’o puna mai ia te ‘au, ae, i le vave e pei o le uila, sa oo mai se manatu ia te a’u, e fesoasoani i le alii ofisa, i le auina atu o le taifau ma lona matamataita uma i le togavao ia mamao teisi atu i o’u luma. Sa tusi lo’u lima i le itu lena, patipati o’u lima ma ee e faataitai ai e pei o le alii ofisa. Sa momoe saoasaoa ane le taifau ma pasia a’u ma le faateteleina o le saoasoa agai atu i le togavao; a’o faamalosi atu e le alii ofisa ma a’u foi, a’o ma taufetuli uma atu i le itu lava lea e tasi.”

O le faaseseina ai o le taifau ma le alii ofisa, sa faapea ona toe faatasi atu ai Elder Palate i ana soa e ala i se auala ese mai. Sa iloa mulimuli ane e Pale, o Simeon Carter, o le sa ia tuua i ai se Tusi a Mamona, faatasi ai ma le pe tusa o le onosefulu o isi i lena eria, na auai i le Ekalesia (tagai i le Autobiography o Parley P. Pratt, 38-39).

Lolomi