Seminare
Lesona 19: Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–75; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13


Lesona 19

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–75; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13

Folasaga

I le aso 15 o Me, 1829, na o ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le togavao lata ane i le faatoaga a Iosefa i Haramoni, Penisilevania, e fesili i le Alii ina ua uma ona faaliliuina se fuaitau i le Tusi a Mamona ua faamamafaina ai le taua o le sauniga o le papatisoga. A o tatalo i laua, sa faaali mai Ioane le Papatiso ia i laua o se peresona toetu. Sa ia faaee mai le Perisitua Arona i o laua luga, ma faatonuina i la‘ua e papatiso e le tasi le isi i le Vaitafe o Susikuana o loo latalata ane, ona faatonuina lea o i laua e faauu e le tasi le isi i le Perisitua Arona. O loo tusia upu a Ioane ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13. Ina ua uma o la papatisoga, sa faatumulia Iosefa ma Oliva i le Agaga Paia ma oo i ai faamanuiaga maoae.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68-72; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13

Ua faaee mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui

Tusi fesili nei i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega po o le tuuina atu ia te i latou se pepa e tufa atu mo tagata taitasi o le vasega (aua nei aofia ai tali). A o omai tagata o le vasega i le vasega, valaaulia i latou e tali fesili i luga o se fasi pepa po o luga o a latou pepa ua tufa atu. Afai e manaomia, fautua atu e faaaoga le faasino upu i le tusi fusi tolu (tagai i le “Perisitua, Arona”) po o le Taiala i Tusitusiga Paia (tagai i le “Perisitua Arona”) e sue ai tali sa‘o. Atonu e te manao e faatali seia uma ona tusi e tagata o le vasega a latou tali ona faatoa amata lea o le faigalotu.

  1. O gafea o tusitusiga paia e mafai ona tatou aoao ai e uiga i le toefuataiga o le Perisitua Arona?

  2. O le a le aso na toefuatai mai ai le Perisitua Arona?

  3. O ai le igoa o le agelu na toefuataiina mai le Perisitua Arona i le lalolagi e ala i le faaeeina mai i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui?

  4. Na faapefea ona faaee mai le Perisitua Arona i o la’ua luga?

  5. O a nisi mea na folafola mai e le agelu ia Iosefa ma Oliva o le a laua maua? O ai o le a laua mauaina mai ai?

(Tali: (1) Iosefa Samita—Talafaasolopito po o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13; (2) 15 Me, 1829 [tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72]; (3) Ioane le Papatiso [tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72]; (4) E ala i le faaee o lima [tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68, 71]; (5) Na ta’u mai e Ioane le Papatiso ia i laua, o le a la maua mulimuli ane le Perisitua Mekisateko mai i Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane [tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72].)

A uma le faigalotu, fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai a latou tali i le fesili muamua. Afai e uma ona latou taliina sa’o lenei fesili, tofitofi tagata o le vasega e galulue taitoalua ma siaki a latou tali o fesili o loo totoe. Faatonu i latou e faaaoga le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72 ma le faamatalaga a Oliva Kaotui o loo sosoo ma le Iosefa Samita—Talafaasolopito. Atonu e te manao e fealualuai i le potuaoga e fesoasoani i tagata o le vasega e sue ia tali sa‘o.

A maea le taimi, iloilo faatasi tali o se vasega. A o outou talanoaina faatasi nei tali, fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai ma ia malamalama i aoaoga faavae nei: na toefuatai mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i le lalolagi (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72). E faaee mai le perisitua e ala i le faaee o lima (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68, 71). Ma le isi foi, a o outou iloiloina tali a tagata o le vasega, faamalamalama atu na maua e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Perisitua Mekisateko mai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane i se taimi mulimuli ane ia Me 1829 (tagai i le Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Tes. 1996, 30–47).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fai e Iosefa ma Oliva, na taitai atu ai i laua e fesili i le Alii e uiga i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le mea na taitaiina atu ai Iosefa ma Oliva e fesili atu e uiga i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala? (Sa la faaliliuina le Tusi a Mamona ae tau ai i aoaoga e faatatau i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala.)

Faailoa atu o le toefuataiga o le Perisitua Arona e matua taua lava o lea na faaaofia ai upu a Ioane le Papatiso i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e fai ma vaega e 13. Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai pe na faapefea ona tali e le toefuataiga o le Perisitua Arona le tatalo a Iosefa ma Oliva ia iloa atili e uiga i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala.

  • O a ni auala na tali ai e le toefuataiga o le Perisitua Arona le tatalo a Iosefa ma Oliva ina ia iloa atili e uiga i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala?

I luga o le laupapa, tusi ai se ata faigofie o se faitotoa faatasi ai ma se pu mo le ki.

Ata
ata laina o le faitotoa
Ata
ata tusi o le ki
  • O le a le faamoemoega o se faitotoa? (A o talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, fesoasoani ia latou iloa o se faitotoa e tu i le ava o se auala e ui atu ai i se isi nofoaga. E le gata i lea, o se faitotoa e mafai ona taofia ai i tatou i fafo po o le ave o tatou i totonu.)

Faaali atu i tagata o le vasega se seti o ni ki (pe tusi se ata faigofie o se ki i luga o le laupapa) ma fai atu le fesili lenei:

  • E faapefea ona fesootai le ki i le matafaioi o se faitotoa? (O se ki e lokaina pe tatalaina se faitotoa. Pe a tatou faaaogaina se ki e tatala ai se faitotoa, e mafai ona tatou ui atu ma iloa ai mea o loo i le isi itu.)

Faamalamalama atu e faaaoga e le Alii ia ki o se faatusa e fai ma sui o le pule o le perisitua, lea e matala ma tatala ai le ala mo i tatou ina ia maua ai avanoa ma faamanuiaga e faavavau. Valaaulia tagata o le vasega e sailiili i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1, ma vaavaai mo ki e fesootai ma le Perisitua Arona. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga nei ki i a latou tusitusiga paia pe a latou mauaina.

  • O le a le fetalaiga a Ioane le Papatiso, o a ki o loo umia e le Perisitua Arona? (O le Perisitua Arona ua umia ki o le auaunaga a agelu, o le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala. (Atonu e te manao e valaaulia se tagata o le vasega e tusi lenei faamatalaga i lalo o le ata o le faitotoa i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i nei ki o le Perisitua Arona ma faamanuiaga ua avanoa ai mo tagata o le Ekalesia, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamalamalamaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (Mafaufau e fai se kopi faalaitiiti o lenei faamatalaga mo tagata taitoatasi o le vasega e tuu i ana tusitusiga paia.)

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le a le uiga o le, o le Perisitua Arona e umia [le ki o le] ‘talalelei o le salamo ma le papatisoga, ma le faamagaloina o agasala’? O le uiga o loo maua i le sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga. O le papatisoga e mo le faamagaloina o agasala, ma o le faamanatuga o se faafouina lea o feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga. E tatau ona muamua le salamo i ia mea e lua. …

“E leai se tasi o i [tatou] na ola, e aunoa ma se agasala talu mai lo [tatou] papatisoga. A aunoa ma nisi mea mo lo tatou faamamaina atili pe a mavae lo tatou papatisoga, e leiloloa i tatou taitoatasi i mea faaleagaga. …

“Ua poloaiina i tatou ina ia salamo mai a tatou agasala, ma o mai i le Alii ma le loto momomo ma le agaga salamo, ma taumamafa i le faamanatuga, e ogatasi ma ona feagaiga. A tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga i le auala lenei, e faafouina foi e le Alii ia aafiaga o le faamamaina o lo tatou papatisoina. …

“E le mafai ona tatou soona faamamafa atu le taua o le Perisitua Arona i lenei mea. O nei laasaga taua uma e faatatau i le faamagaloina o agasala, o loo faatinoina e ala i le sauniga faaola o le papatisoga ma le sauniga faafouina o le faamanatuga. O nei sauniga uma e lua o loo faatinoina e i latou e umia le Perisitua Arona i lalo o le taitaiga a le au epikopo, o e faaaogaina ki o le talalelei o le salamo ma o le papatisoga ma le faamagaloina o agasala” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 37–38).

  • E faapefea ona fesoasoani ki o le Perisitua Arona tatou te maua ai faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso?

  • E tusa ai ma se saunoaga a Elder Oaks, o ai e faatonutonuina ki o le talalelei o le salamo ma le papatisoga i uarota taitasi?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i le ki o le asiasiga a agelu, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faamalamalamaga lenei a Elder Oaks:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I le avea ai ma se tagata talavou e umia le Perisitua Arona, ou te le‘i mafaufau o le a ou vaai i se agelu, ma sa ou mafaufau po o le a le fesootaiga a se faaaliga faapena i le Perisitua Arona.

“Ae o le auaunaga a agelu e mafai foi ona le vaaia. O savali a agelu e mafai ona momoliina mai e se leo pe na o manatu po o lagona e fesootai mai i le mafaufau” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” 39).

Valaaulia se tagata o le vasega e sau i luma o le vasega ma uu i luga ia ata Alii Talavou o loo Papatisoina (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 103; tagai foi i le LDS.org) ma le Faamanuiaina o le Faamanatuga (nu. 107), pe afai o maua.

Ata
Alii Talavou o loo Papatisoina
Ata
Faamanuiaina o le Faamanatuga
  • E mafai faapefea e le malamalama i ki o le Perisitua Arona ona faatosina ai ou manatu po o amioga a o e saunia, faatautaia, po o le ai ma inu i le faamanatuga i vaiaso taitasi?

Valaaulia tamaitai talavou i le vasega e faasoa mai o latou lagona e uiga i le Perisitua Arona ma faamanuiaga e aumai ai i o latou olaga. Atonu foi e te manao e faasoa atu pe aisea e te talisapaia ai le toefuataiga o le Perisitua Arona.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:73–75

Na oo ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui faamanuiaga silisili ina ua maea o la’ua papatisoga

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:73. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le mea na oo ia Iosefa ma Oliva ina ua uma ona laua papatiso. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e faailoga upu ma fuaitau nei i a latou tusitusiga paia.

  • O le a le mea na oo mai i luga o Iosefa ma Oliva ina ua uma ona papatisoina i laua?

Talu ai ona sa le’i maua i le taimi lea e Iosefa ma Oliva le meaalofa o le Agaga Paia, o le mea na oo ia i laua i lea tulaga o le mana o le Agaga Paia. O le a maua e Iosefa ma Oliva le Perisitua Mekisateko mo le faaeeina atu o le meaalofa o le Agaga Paia i se taimi mulimuli mai (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:70; tagai foi i le Bible Dictionary po o le Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia,” scriptures.lds.org).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:74. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se faamanuiaga faapitoa na maua e Iosefa ma Oliva e ala i le mana o le Agaga Paia. A uma ona lipotia mai e tagata o le vasega mea na latou maua, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le Agaga Paia e fesoasoani ia tatou malamalama i le uiga ma faamoemoega o tusitusiga paia.

  • Aisea e te manatu tatou te manaomia ai le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e malamalama i tusitusiga paia?

  • O le a se taimi sa fesoasoani ai le Agaga Paia e te malamalama i le “uiga moni ma le faamoemoega” o tusitusiga paia?

Valaaulia tagata o le vasega e faaalu ni nai minute e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e uiga i le mea o le a latou faia e valaaulia ai le fesoasoani a le Agaga Paia a o latou suesue i tusitusiga paia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:74. O le mauaina o le Agaga Paia pe a suesueina tusitusiga paia

Sa saunoa Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le taua o le i ai o le Agaga e faatasi ma i tatou a o tatou suesue i tusitusiga paia:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Afai tatou te saili ma talia faaaliga ma musumusuga e faateleina ai lo tatou malamalama i tusitusiga paia, o le a tatou iloa ai se faataunuuga o le folafolaga musuia a Nifae e faapea, o i latou o e saili ma le filiga o le a ‘faaali ia te i latou mealilo a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia’ (1 Ni. 10:19).

“… O le tele o isi mea na ta’ua i tusitusiga paia e na o le musumusuga a le Agaga Paia e mafai ona faamalamalamaina. I upu a le Aposetolo o Paulo, ‘E le iloa e se tasi mea a le Atua, ua na o le Agaga o le Atua’ (FIS, 1 Kori. 2:11). …

“Ua faia e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le faataitaiga mo lenei tisipenisione. Ina ua mavae lo laua papatisoga, sa faatumulia i laua i le Agaga Paia. Ma, e pei ona faamalamalamaina e Iosefa i lana talaaga patino, ‘Ona ua faapupulaina nei o ma’ua mafaufau, sa amata ona tatala faataatitiaina tusitusiga paia i o ma’ua malamalamaaga, ma faaali mai ia i ma’ua i se ala sa lē mafai ona ma maua muamua, pe sa ma mafaufau i ai muamua, uiga moni ma faamoemoega o o latou mau sili ona lilo’ (IS—T 1:74). …

“E pei ona ta’u atu e Paulo ia Timoteo, ‘o tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia’ (2 Timoteo 3:16; foi tagai 2 Peteru 1:21). O le uiga o lenei mea o le, ina ia mafai ona malamalama i tusitusiga paia, e tatau ona faamalamalamaina o tatou mafaufau e le Agaga o le Alii” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Ian. 1995, 7, 9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O le a le uiga o le osia e atalii o Levi se taulaga i le Alii?

Na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita le faamalamalamaga lenei o le taulaga o le a ofoina atu e atalii o Levi:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O le manatu lautele e faapea, o taulaga na faamutaina uma i le taimi na ofoina mai ai le Taulaga Silisili [o le taulaga a le Alii o Iesu], ma o le a leai se mea e toe manaomia ai sauniga o le taulaga i le lumanai: ae o i latou o e talitonu i lenei mea e mautinoa lava e le malamalama i tiute, avanoa ma le pule o le perisitua, po o Perofeta.

“O le ofoina atu o taulaga ua loa ona fesootai ma avea ma se vaega o tiute o le Perisitua. Na amata i le Perisitua, ma o le a faaauau pea seia oo ina mavae le afio mai o Keriso, mai lea tupulaga i lea tupulaga. …

“O nei taulaga, faapea foi ma sauniga uma e a le Perisitua, o le a, pe a fausia le Malumalu o le Alii, ma faamamaina atalii o Levi, toefuataiina atoa mai ma faataunuuina i o latou pule, taunuuga ma faamanuiaga uma. O lenei mea sa i ai ma o le a i ai pea pe a lava ona faaalia mai mana o le Perisitua Mekisateko; o le a se isi auala e mafai ona faataunuuina ai le toe faaleleia o mea uma na fofogaina e Perofeta? E lē mafai ona malamalama pe o le a toe faatuina le tulafono a Mose ma ona aia tatau uma ma ona sauniga eseese; e le’i fofogaina lava lenei mea e Perofeta; ae o na mea na i ai muamua a’o lei oo i aso o Mose, e pei o taulaga, o le a faaauauina lava” (History of the Church, 4:211–12).

Na faamalamalama atili mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O loo tatou ola i le tisipenisione o le atoaga o taimi, lea o le a faapotopotoina uma atu i ai mea uma, ma o mea uma o le a toefuataiina mai talu mai le amataga. E oo lava i lenei lalolagi e toefuataiina i le tulaga lea sa i ai a’o lei solitulafono Atamu. O lenei i le natura o mea, o le tulafono o le taulaga o le a toefuataiina mai, po o mea uma ia na faatonuina e le Alii o le a toefuataiina mai. O lea, o le a tatau ai mo atalii o Levi, o ē na ofoina taulaga i le toto i aso anamua i Isaraelu, e toe ofoina na taulaga e faaso’o ai ma faamaea ai lenei sauniga i lenei tisipenisione. O taulaga e ala i le faamaligiina o le toto sa faataunuuina i aso o Atamu ma e manaomia ai ona toefuataiina mai.

“O le a faia le taulaga i manu e faamaea ai le toefuataiga pe a fausia le malumalu e pei ona ta’ua; i le amataga o le meleniuma, po o le toefuataiga, o le a lava se taimi e faataunuuina ai taulaga i le toto e faamaea ai le toefuataiga atoatoa i lenei tisipenisione. A maea lena, o le taulaga o le a avea ma se isi mea” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie [1956], 3:94).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O se faamalamalamaga o ki

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie, o faaaliga a le Atua e faatatau i ki i ni auala se lua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O faaaogaaga eseese e lua o le upu ki o loo maua i faaaliga. O le tasi e faatatau i pule faatonutonu lea o loo taitaiina ai le Ekalesia po o le malo ma ona faalapotopotoga uma, o ki o le malo o le pule o le au peresitene. O le isi faaaogaaga e faatatau i auala na tuuina atu lea ua faaalia mai ai se mea, iloaina, pe faailoa mai” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 409–10).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O le ki o auaunaga a agelu

Na tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le manatu lea e uiga i le ki o auaunaga a agelu:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I se ala e vavalalata lava, o nei sauniga o le Perisitua Arona e taua tele i le auaunaga a agelu.

“O le upu ”agelu“ o loo faaaogaina i tusitusiga paia mo soo se tagata paia e tauaveina le savali a le Atua’ (George Q. Cannon, Gospel Truth, sel. Jerreld L. Newquist [1987], 54). O loo tauina mai e tusitusiga paia le tele o faataitaiga o le faaali patino mai o se agelu. …

“Ae o le auaunaga a agelu e mafai foi ona le vaaia. O savali a agelu e mafai ona auina mai e se leo pe na o ni mafaufauga po o lagona e fesootai ai i le mafaufau. …

“…O le tele o fesootaiga faaagelu e lagonaina pe faalogoina nai lo le vaaia.

“E faapefea ona umia e le Perisitua Arona le ki i le auaunaga a agelu? O le tali e tutusa lava e pei foi o le Agaga o le Alii.

“I se tulaga lautele, o faamanuiaga o le mafutaga ma le fesootaiga faaleagaga, e na o i latou lava e mama e mauaina. E pei ona faamalamalama muamua atu, e ala mai i sauniga o le Perisitua Arona o le papatisoga ma le faamanatuga, e faamamaina ai i tatou i a tatou agasala, ma folafola mai afai tatou te tausia a tatou feagaiga, o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. Ou te talitonu o lena folafolaga e le gata e faatatau i le Agaga Paia, ae faapea foi i le auaunaga a agelu, aua ‘e tautatala agelu i le mana o le Agaga Paia; o le mea lea, latou te fetalai mai afioga a Keriso’ (2 Nifae 32: 3). E faapena foi ia i latou o e umia le Perisitua Arona, e tatalaina le faitotoa mo tagata uma o le Ekalesia o e aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga e olioli i le mafutaga a le Agaga o le Alii ma le auaunaga a agelu. …

“O le Perisitua Arona e umia ki o le ‘talalelei o le salamo ma le papatisoga, ma le faamagaloina o agasala’ (MF&F 84:27). O le mana faamama o le Togiola a lo tatou Faaola e faafouina mo i tatou a’o tatou aai ma feinu i le faamanatuga. O le folafolaga ina ia tatou ‘maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]’ (MF&F 20:77) e taua i lo tatou tulaga faaleagaga. O sauniga o le Perisitua Arona e taua tele i nei mea uma” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 38–40).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O le auaunaga a agelu

Na faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le auaunaga a agelu i le ala lenei:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ina ua saunoa mai Uilifoti Uitilafi, o se tagata sa soifua i le tele o tausaga ma sa tele ona poto masani, sa avea ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia saunoa mai i alii o le Perisitua Arona: ‘Ou te fia faamamafa atu ia te outou le mea moni e faapea, e leai se eseesega pe o se tagata o se Ositaulaga po o se Aposetolo, pe afai na te faalauteleina lona valaauga. O se Ositaulaga e umia ki o le auaunaga a agelu,‘ na ia fai mai ai. ‘E le’i i ai lava se taimi o lo‘u olaga, o se Aposetolo, o se Fitugafulu, po o se Toeaina, na ou maua ai le tele o le puipuiga a le Alii nai lo o le taimi sa ou umia ai le tofi o se Ositaulaga.’ (Millennial Star, 53:629.)

“Mafaufau i ai, ou uso talavou pele. O lenei perisitua ua outou umia ua i ai le ki o le auaunaga a agelu. O lona uiga, pe a ou faauigaina, afai tou te ola agavaa i le perisitua, ua ia te oe le aia e maua ai ma olioli ai i lena lava pule o tagata faalelagi e taiala oe, e puipuia oe, e faamanuia oe. O ai se tama, pe afai e magafagafa, o le a le taliaina lenei faamanuiaga mataina?” (“The Priesthood of Aaron,” Ensign, Nov. 1982, 45).

Lolomi