Seminare
Lesona 138: Mataupu Faavae ma Feagaiga 131


Lesona 138

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131

Folasaga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131 o loo i ai se tuufaatasiga o mataupu faavae na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita ao i ai i Ramese, Ilinoi, i le aso 16-17 o Me, 1843. Sa ia aoao mai e uiga i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga ma le folafolaga o le ola e faavavau mo e faamaoni. Sa ia aoao mai foi o agaga uma o se mea e tino.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4

Ua aoao mai Iosefa Samita e uiga i le taua o le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau

Faaali atu i tagata aoga se loka fuainumera faigofie. Atonu e te mafaufau e faaaoga e faamau ai le tapuni o se pusa. Afai e le o i ai se loka, tusi se ata [o le loka] i luga o le laupapa. Valaaulia ni tagata aoga e toatasi se alii ma se tamaitai se toatasi i le pito i luma o le vasega. Tuu atu i se tagata aoga se toatasi se pepa ua tusi ai le vaega muamua o fuainumera o le loka. Tuu atu i le isi tagata aoga se pepa ua tusia ai numera na totoe o le loka. Afai na e aumaia se loka i le vasega, fai atu i se tasi o tagata aoga e tatala le loka e aunoa ma le fesoasoani a le isi tagata aoga. Ona tuu atu lea ia i laua e galulue faatasi e tatala le loka.

Ata
loka fuainumera

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa (po o le tusi i luga o se pepa i totonu o le pusa lea na faatoa tatala e tagata aoga e toalua): Afai o le loka ua faatusa i le faitotoa i le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, o le a le mea e faatusa i ai fuainumera? Fai atu i tagata aoga e vaavaai mo le tali o lenei fesili a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131.

Faamalamalama atu e faapea, i le aso 16 o Me, 1843, sa malaga atu ai Iosefa Samita i Ramese, Ilinoi. A o nofo ai i le maota o Peniamina ma Melissa Johnson, sa ia faatinoina ai lo laua faamauga o se tane ma se ava mo le faavavau. Sa ia aoaoina foi i laua i le auala e fesootai ai le faaipoipoga e faavavau i le malo selesitila. O nei upumoni o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4. (Tagai i le History of the Church, 5:391–92.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se upumoni na faaalia mai e le Perofeta e uiga i le malo selesitila.

  • O le a le mea na faaali mai e Iosefa Samita e uiga i le malo selesitila?

Faamalamalama atu e faapea, e masani ona tatou ta’ua le mauaina o le tikeri o le mamalu aupito maualuga i totonu o le malo selesitila o le faaeaga po o le ola e faavavau. Tusi le upu faaeaga i luga o le laupapa. Faamalamalama atu o i latou o e maua lenei tikeri o le mamalu selesitila, o le a ola e faapei ona soifua lo tatou Tama Faalelagi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:2–4 ma le leotele,ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila.

  • O a ni mea e tatau ona tatou faia ia maua ai le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le aoaoga faavae lenei: Ina ia mafai ona maua le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, e tatau ona tatou ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaiupu e 4 e faapea, afai e le faamauina i tatou i le malumalu e ala i le pule tatau, tatou te “le mafai ona maua se faatelega”? (Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei fuaiupu, atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea, o le faatelega e faatatau i le avanoa e faaauau ai ona maua fanau i le malo selesitila.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le fuaitau “feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga”, faamalamalama atu, o le upu fou i le tulaga lea o lona uiga, o lenei feagaiga na faatoa uma ona toefuatai mai i lo tatou tisipenisione. O le faaupuga tumau-faavavau o lona uiga o lenei feagaiga taua o le a tumau i le faavavau atoa. Faamanatu atu i tagata aoga, tatou te ulu atu i lenei feagaiga o le faaipoipoga faaselesitila i le malumalu.)

  • O a ni auala e te manatu e saunia ai e le faaipoipoga faaselesitila i le va o se alii ma se tamaitai i laua mo le faaeaga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala e fesoasoani ai le faaipoipoga ia i tatou e saunia ai mo le ola e faavavau.

Ata
Elder David A. Bednar

“E lua ni mafuaaga faavae malolosi e fesoasoani ai ia tatou malamalama pe aisea ua taua ai le faaipoipoga faavavau i le fuafuaga a le Tama.

“Mafuaaga 1: O natura o le agaga tane ma le fafine e atoa ai ma faaatoatoaina e le tasi le isi, ma o le mea foi lea, ua faamoemoe ai i alii ma tamaitai ina ia aga’i faatasi atu i luma i le faaeaga. …

“O le mamanu paia, ua fuafuaina alii ma tamaitai ina ia aga’i atu faatasi i luma i le faatoatoaga ma se atoaga o le mamalu. Ona o o la’ua natura ma mana tulaga ese, o lea e tofu aumaia ai e tane ma fafine i se sootaga o le faaipoipoga ia vaaiga ma aafiaga iloga. E eseese sao o le tane ma le fafine, ae e tutusa lava [o laua sao] ina ia tasi ma se faatasiga e leai se isi lava auala e mafai ai. O le tane e faaatoa ma atoatoa ai le fafine, ae o le fafine e faaatoa ma atoatoa ai le alii, a o laua aoao mai, ma faamalosia faatasi, ma faamanuia e le tasi le isi. …

“Mafuaaga 2: O le mamanu paia, e manaomia ai se tane ma se fafine e aumaia fanau i le lalolagi ma saunia se nofoaga sili mo le tausiaina ma le faafaileleina o le fanau” (“E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau,” Liahona, Iuni 2006, 51–52; ua aveesea le faamatamatatetele ma le faatusilima).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Bednar, aisea e manaomia ai le faaipoipoina i le va o se alii ma se tamaitai mo lo tatou faaeaga?

  • E mafai faapefea e le malamalama i le aoaoga faavae o le, e manaomia le faaipoipoga faaselesitila mo le faaeaga, ona aafia ai mea e te vaavaai i ai mo se toalua i le lumanai?

  • Aisea e taua ai i lou matua ona fai o se mea e faamuamua le saunia ina ia faaipoipoina e faavavau i le malumalu?

Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, o faamanuiaga o le faaeaga o le a avanoa mo i latou e le maua le avanoa mo se faaipoipoga faaselesitila i lenei olaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai le Faamaoni i le Faatuatua:

“O nisi tagata o le Ekalesia o le a nofo toatasi pea e aunoa ma se mea e sese ai i latou, e ui lava latou te mananao e faaipoipo. Afai o e i ai i lea tulaga, ia mautinoa ‘e galulue faatasi mea uma e lelei ai i latou e alofa atu i le Atua’ (Roma 8:28). A tumau pea ona e agavaa, o le a i ai se aso, i lenei olaga po o le olaga a sau, o le a tuuina atu ai ia te oe faamanuiaga uma o se sootaga o se aiga e faavavau” (Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 99).

  • E mafai faapefea e le tausia o feagaiga o le papatisoga i le taimi nei ona fesoasoani e te saunia ai e maua faamanuiaga o le malumalu? O a ni mea e mafai ona faia e alii ma tamaitai talavou i le taimi nei, ina ia fai ai le faaipoipoga faaselesitila i le malumalu o se mea e ave i ai le faamuamua? (Atonu e te manao e lisi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

Uunaia tagata aoga ia avea o se mea e ave i ai le faamuamua le faaipoipoina mo le faavavau i le malumalu. Molimau atu i faamanuiaga e oo mai o se taunuuga o le faaipoipoga faaselesitila.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:5-6

Ua faamalamalama mai e le Perofeta le “upu sili atu ona mautinoa o le valoaga”

Faaali atu i tagata aoga se faamaoniga po o se faamautinoaga tusitusia.

  • O a ni itu e lelei ai le i ai o se faamaoniga?

  • Aisea o le a faapitoa ai le taua o se faamaoniga mai le Tama Faalelagi?

Faamalamalama atu e faapea, i Ramusi, Ilinoi, i le taeao o le aso 17 o Me, 1843, na tuuina atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita se lauga e uiga i se fuaitau o loo maua i le 2 Peteru 1:19 ua faatusa i se faamaoniga mai le Atua (tagai i le History of the Church, 5:392). Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le 2 Peteru 1:19 ma vaavaai mo le fuaitau. (“O le upu o le valoaga e sili lona mausali.”)

Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:5 ma vaavaai mo uiga o le fuaitau “o le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga.” Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou maua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 5, o le a le mea e faamaonia mai e le Tama Faalelagi i se tagata e ala i le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga? (Ola e faavavau.)

  • O le a sou manatu, o le a faapei le lagona i le maua o se faamaoniga faapena? Aisea?

Ia manatua: Aua le taumatemate e uiga i ni tagata ola o e atonu ua mauaina le “upu sili atu ona mautinoa o le valoaga” Ae peitai, ua ta’u mai e tusitusiga paia nisi o tagata o e ua mauaina lenei faamaoniga o le ola e faavavau a’o i ai pea i le olaga nei. Mo se faataitaiga, na faailoa mai e le Alii lenei faamautinoaga ia Iosefa Samita (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49) ma ia Alema (tagai i le Mosaea 26:20).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:6, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo se mea e faapea ona taofia ai se tasi mai le mauaina o le ola e faavavau.

  • O le a le mea na ta’ua e Iosefa Samita o le a le mafai ai ona faaolaina i tatou pe maua le ola e faavavau? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa ua latou malamalama e le mafai ona faaolaina i tatou i le lē iloa. Atonu e te manao e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau le faamalamalamaga lenei o lenei upumoni, e pei ona tuuina mai e Peresitene Marion G. Romney o le Au peresitene Sili. Fai i tagata aoga e faalogologo mo le ituaiga o malamalama tatou te manaomia ina ia mafai ona maua le ola e faavavau.

Ata
Peresitene Marion G. Romney

“O le malamalama e uiga ‘i le Atua moni e toatasi ma Iesu Keriso’ (Ioane 17:3) o le malamalama aupito sili lea ona taua i le atulaulau; o le malamalama lea na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita, a leai e le mafai ona faaolaina se tagata. O le aunoa ma lea malamalama, o le valea lena ua faatatau i ai upu o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea: ‘E lē mafai lava ona faaolaina se tagata i le lē iloa.’ (MF&F 131:6.)” (“A Le Toe Fanau le Tagata,” Liahona, Ian. 1982, 22).

  • O le a le ituaiga malamalama e tatau ona tatou maua ina ia mafai ona maua le ola e faavavau? Aisea e te manatu, e taua ai lenei ituaiga o malamalama mo le faaolataga?

  • O a ni mea e mafai ona tatou faia e faateleina ai lo tatou malamalama i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:7-8

Ua aoao mai Iosefa Samita o agaga uma o se mea e tino

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:7–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea o loo aofia ai le agaga.

  • O a ni mea ua tatou aoao mai i nei fuaiupu? (O foafoaga uma o loo aofia ai se mea e tino, ae o mea e tino o le agaga “ua sili atu ona lelei pe mamā.”)

Molimau atu e uiga i mataupu faavae na talanoaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131, ma faamalosiau atu i tagata aoga ia faaauau pea ona maua le atamai o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ina ia mafai ona latou avea atili e faapei o i Laua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4. “O le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga”

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le sootaga i le va o le faaipoipoga faaselesitila ma le faamaoniga o le valaauga ma le filifilia o se tagata:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“I le agaga lava lea e tasi e tatala ai e le papatisoga le faitotoa, ma amata malaga ai tagata salamo i le ala e tau atu i le ola e faavavau, e faapena foi ona faia e le faaipoipoga faaselesitila. O lenei faatulagaga paia o le faaipoipoga e matala ai se faitotoa e tau atu i le faaeaga i le selesitila. …

“E pei ona silafia e tagata uma ua faaipoipoina i le malumalu, o i latou o e ua tuufaatasia—e ala i le mana ma le pule o le perisitua paia ma e ala i le mana o faamauga na toefuatai mai e Elia—ua folafolaina i ai se tofi o le mamalu, viiga, mana, ma le pule i le malo o le Atua. Ae, e pei o le papatisoga, o folafolaga uma e faatapulaaina; ua faapitoa ma fitoitonu ona ta’ua mai, e faalagolago lea i le faamaoni mulimuli ane o le ulugalii ua faamauina. Afai la te tausia poloaiga pe a mavae le faaipoipoga faaselesitila, e faaauau pea le la faatasiga i le olaga a sau; afai la te le ola ai i tulaga faatonuina o le amiotonu patino e aofia ai, o le a le aoga le la faaipoipoga pe a maliliu, ma e la te toe foi atu i o laua tulaga eseese ma nofotoatasi. …

“… Talu ai o le faamauina o le valaauina ma le filifilia o se tagata, o le mauaina o se faamaoniga o le ola e faavavau—sa o se mea aupito sili ona masani ai i le lalolagi, mo le Alii le faaali faatasi mai o le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau ma le aoaoga faavae o le faamauina i le ola e faavavau (o lona uiga o le faamaoniga o le valaauga ma le filifilia o se tagata) i le faaaliga e tasi. O le mea masani lava, o le tasi o se taunuuga tuusa’o o le isi. O le tasi o se folafolaga faatapulaaina o le ola e faavavau; ae o le isi o se folafolaga e le faatapulaaina. …

“… E tatau la ona tatou ola ina ia maua faamaoniga ia ua faapea ona valaauina i ai i tatou, ma faamautinoaga e faatatau i lo tatou filifilia, ma ua na o le faaipoipoga faaselesitila ua faapea ona tuuina mai ai i se tulaga faatapulaaina. E pei o le papatisoga, e faapena foi i le faaipoipoga faaselestila; a maea le folafolaga matagofie o le ola e faavavau lea e avea o se vaega o nei feagaiga taitasi, e ao ona tatou fetaomi i luma i le amiotonu seia oo ina faamauina lo tatou valaauina ma le filifilia; ma o lenei ausiga maualuga o se taunuuga tuusa’o ma o le taui aupito silisili o le faaipoipoga faaselesitila“ (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–1973], 3:331, 332, 333).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:5. “O le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga”

“O le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga o lona uiga o le iloa lea e se tagata ua faamauina o ia mo le ola e faavavau, e ala i faaaliga ma le agaga o valoaga, e ala i le mana o le Perisitua Paia” (MF&F 131:5). O lenei faamanuiaga ua ta‘ua foi o le “faamauina o le valaauina ma le filifilia” o se tagata (2 Peteru 1:10).

“O soo amiotonu o Keriso e mafai ona faitaulia faatasi ma le au filifilia o e e maua le faamautinoaga o le faaeaga. O lenei valaauina ma le filifilia e amata i le salamo ma le papatisoga. E oo ina atoatoa pe a latou ‘fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga’ (2 Nifae 31:19–20). Ua ta’ua e tusitusiga paia lenei faagasologa o le faamauina o lo tatou valaauina ma le filifilia (2 Peteru 1:4–11; MF&F 131:5–6) “(Taiala i Tusitusiga Paia, ”Valaaauina ma Filifilia,“ scriptures.lds.org).

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O na tagata o le Ekalesia o e tuuto atoatoa atu i latou lava i le amiotonu, ola i afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua, ua faamauina lo latou valaauina ma filifiliga. O lona uiga, latou te maua le upu sili atu ona mautinoa o valoaga, o lona uiga e faamau e le Alii lo laua faaeaga i o laua luga a’o i ai i le taimi nei i lenei olaga. Na aoteleina e Peteru le ala o le amiotonu lea e tatau ona tulitulimatagauina e le au paia, ina ia faamauina ai o latou valaauina ma le filifilia, ma faapea mai ai lea, (e faatatau i lenei aafiaga i le Mauga o Liua faatasi ma Iakopo ma Ioane) na maua e lena toatolu le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga. (2 Peteru 1.)

“Na aoao mai Iosefa Samita: ‘A faatuatua se tagata ia Keriso, salamo i ana agasala, ma ua papatisoina mo le faamagaloina o ana agasala ma maua le Agaga Paia, (e ala i le faaee atu o lima), o le Fesoasoani muamua lea, ona tuu atu lea o ia ia faaauau pea ona faamaualalo o ia lava i luma o le Atua, ia fiaai ma fiainu i le amiotonu, ma ola i afioga uma a le Atua, ma o le a le umi ae fetalai mai le Alii ia te ia, Atalii e, ia faaeaina oe. Pe a faamaonia lelei o ia e le Alii, ma iloa ai ua naunau le tagata e auauna ia te Ia e tusa lava po o a faigata uma, ona maua ai lea e le tagata le faamauina o valaauina ma le filifilia, ona avea ai lea ma ona faamanuiaga le maua o le isi Fesoasoani.’ Ina ia maua le isi Fesoasoani, o le faaali mai o Keriso ia te ia ma ia vaai i faaaliga vaaia o le faavavau. [Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 149–51; ua faaopoopo le faatusilima].

“O le mea lea, e pei foi ona saunoa mai le Perofeta, ‘O le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga o lona uiga o le iloa lea e se tagata ua faamauina o ia mo le ola e faavavau, e ala i faaaliga ma le agaga o valoaga, e ala i le mana o le Perisitua Paia.’ (MF & F 131:5.) O i latou e alofagia e le Alii e faamauina mai ituaiga uma o agasala ma upu leaga, vagana ai le upuvale e faasaga i le Agaga Paia ma le faamasaaina o le toto [o le tagata] le sala. O lona uiga, ua mautinoa lo latou faaeaga; ua faamauina lo latou valaauina ma le filifilia, aua sa latou usitai atoatoa i tulafono a le Atua ma manumalo i le lalolagi. …

“… O le Perofeta, o se tasi, ua tuuina atu lenei faamaufaailogaina i ona luga. O lona uiga, sa ia iloa ‘e ala i le faaaliga ma le agaga o valoaga, e ala i le mana o le Perisitua Paia,’ o le a ia maua le tulaga faaleatua i le lalolagi a sau. Na fetalai mai le Atua ia te ia: Aua o Aʼu o le Alii lou Atua, ma o le a faatasi ma oe e oo lava i le gataaga o le lalolagi, ma i le faavavau atoa; aua e moni Ou te faamauina i luga o oe lou faaeaga, ma saunia se nofoalii mo oe i le malo o loʼu Tama, faatasi ma Aperaamo lou tamā.’ (MF & F 132:49; ua faaopoopo le faatusilima.)

“E tatau ona manino ona malamalama o nei faamanuiaga maualuluga e le o ni vaega o le faaipoipoga faaselesitila. ‘O faamanuiaga na fofogaina i luga o ulugalii e tusa ai ma le faaipoipoga faaselesitila e faalagolago lea i le faamaoni e mulimuli ane ai o le ulugalii ua faamauina.’ (Doctrines of Salvation, vol. 2, pp. 46–47.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 109–10).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:6. “E lē mafai lava ona faaolaina se tagata i le lē iloa.”

I le aso 7 o Aperila, 1844, na fofogaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita se lauga i le falelauasiga o lana uo o King Follett. I le lauga, sa ia aoao atu ai e uiga i le taua o le malamalama:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E faaolaina le tagata i le malamalama; ma e leai se tasi e mafai ona faaeaina i le lalolagi o agaga vagana ai ua maua le malamalama. Seiiloga lava o le a le usitai se tagata i poloaiga, e tatau lava ona usitai o ia e aunoa ma le faaolataga. Afai e i ai i le tagata le malamalama, o le a mafai ona faaolaina o ia” (“O Le Lauga e Faatatau ia Kini Foleti,” Liahona, Me 1972, 10).

Lolomi