Seminare
Lesona 89: Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–86


Lesona 89

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–86

Folasaga

I le faaiuga o Novema 1832, na siitia atu ai nisi o le Au Paia i Siona ae sa le’i tuutoina a latou meatotino e pei ona poloaiina ai e le Alii. Ona sa latou le’i tuutoina a latou meatotino, sa latou le maua ai o latou tofi e tusa ai ma le faatulagaga faavaeina o le Ekalesia. Sa faailoa atu e le Perofeta o Iosefa Samita lenei faafitauli i se tusi musuia ia William W. Phelps, na tusia i le aso 27 o Novema, 1832. O se vaega o lenei tusi o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85. Mulimuli ane, i le aso 6 o Tesema, 1832, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86 a’o galue o ia i le toe faafouga musuia o le Tusi Paia. O lenei faaaliga ua tuuina mai ai isi faamalamalamaga o le faataoto i le saito ma le titania, ma le matafaioi a le perisitua i le fesoasoani ai i le Alii o faapotopoto e amiotonu i aso e gata ai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85

O le failautusi a le Alii e tausia se talafaamaumau o tagata o le Atua

Valaaulia tagata o le vasega e vaai faalemafaufau e faapea, na faatoa tuuina atu ia te ia se tulaga e taalo muamua ai i se au taalo. (E mafai ona e ta’ua ‘au taalo iloga o le tou atunuu ma se ‘au lauiloa e taaalo i le taaloga lena.) Ina ua mavae ni nai aso o taaalo faatasi ma lenei au, ua latou matauina se tasi o tagata o le au o se tagata taalo manatu faapito, o nisi o le au sa le taaalo lelei i o latou tulaga, ae o isi sa le amanaiaina le faiaoga.

  • Aisea atonu e faigata ai ona manumalo lenei au? O le a se mea atonu e tatau ona suia ina ia mafai ona lelei le taaalo a lenei au?

Faamalamalama atu sa i ai se tulaga faapea sa aliae i le 1832, a o faasolo taunuu atu le toatele o le Au Paia i Misuri. O faaaliga na muamua atu sa poloaiina ai o le aai o Siona o le a fausia i le Itumalo o Jackson, Misuri, e tusa ai ma tulafono a le Alii ma i lalo o le taitaiga a le perisitua. E tusa ai ma nei tulafono, sa le tatau i tagata o le Ekalesia ona malaga i Siona seiiloga latou te maua se tusi faamaonia mai taitai o le Ekalesia. O le taimi lava e taunuu ai, e tuuto uma atu ai a latou tupe ma mea totino i le Ekalesia ae maua se tofi mai le epikopo. E le gata i lea, e tatau ona latou tausia poloaiga uma a le Atua. (Tagai i le MF&F 64:34–35; 72:15–19, 24–26.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga o le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85, faamalamalama atu o le toatele o le Au Paia i Misuri sa ola e tusa ai ma tulafono a le Alii na faatulagaina mai mo le fausiaina o Siona. Ae peitai, sa i ai nisi o tagata o le Ekalesia sa le usita‘ia poloaiga a le Alii e tuuto atu a latou meatotino, ma sa malaga atu i Siona e aunoa ma le aumaia o se tusi faamaonia mai o latou taitai. Ona o lenei mea, sa faapea ona le maua ai ni o latou tofi.

  • Aisea atonu na faigata ai ona faatu le aai o Siona i lalo o nei tulaga?

Faamalamalama atu e faapea, o le tali atu i nei faigata i Misuri, na auina atu ai e Iosefa Samita se tusi ia William W. Phelps, o se taitai o le Ekalesia, o lē sa nofo i Initipene i lena taimi (tagai i le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85).

Faamalamalama atu o le tusi a le Perofeta na tuuina atu ai ni faatonuga mo le failautusi a le Alii, o Ioane Uitimera, o le sa nofo i Misuri. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii le failautusi o le Ekalesia i Misuri e fai.

  • O a mea na faatonuina le failautusi e faamaumau?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:3–5. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai na fetalai mai le Alii e le tatau ona tusia o latou igoa i faamaumauga a le Ekalesia.

  • O ai tagata sa le tatau ona tusia o latou igoa i faamaumauga a le Ekalesia?

Faamalamalama atu faapea e pei ona sa tausia faamaumauga i aso o Iosefa Samita, o loo faapena foi ona tausia faamaumauga a le Ekalesia i o tatou aso. O se tasi o faamoemoega mo lenei mea, ina ia faasaoina ai se faamaumauga o igoa o le au faamaoni faapea foi ma se tala o a latou galuega.

  • O a nisi o mea e tatau ona tatou faia ina ia faamaumauina ai o tatou igoa o ni tagata faamaoni o le Ekalesia?

A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te ola i tulafono a le Atua, o le a tusia o tatou igoa i faamaumauga a le Ekalesia o ni tagata faamaoni. Faamalamalama atu, o galuega a le au faamaoni o loo faamaumauina i le lalolagi, o loo faamaumauina foi i le lagi i mea ua ta’ua o tusi o le ola (tagai i le MF&F 128:6–7). Valaaulia tagata o le vasega e vaai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:5, 9, 11 ma faailoa mai isi igoa sa faaaoga e faamatala ai le faamaumauga o loo tausia i le lalolagi e uiga ia i latou o e faamaoni. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te maua.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagonaina le taua o le upumoni ua e tusia i luga o le laupapa, valaaulia i latou e mafaufau faapea, ua latou fuafua e auai atu i se fuafuaga iloga. Fai atu ia te i latou pe o a ni o latou lagona pe afai e taunuu atu i le fuafuaga ae sa le mafai ona faatagaina i latou i totonu, ona sa le’i i ai o latou igoa i le lisi o le au valaaulia.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:9–11 ma mafaufau pe o le a faapei o latou lagona pe a iloa o loo misi o latou igoa mai le tusi faamanatu a le Alii.

  • O le a sou manatu i le uiga o le, o i latou e le o faamaumauina o latou igoa “o le a latou lē maua se tofi” faatasi ma le Au Paia? (O le a latou le maua faamanuiaga o le a tuuina atu i e faamaoni.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 11, o le a le mea e mafua ai ona aveese igoa o tagata o le Ekalesia mai le tusi o le tulafono a le Atua?

  • E faapefea ona e aotelea mea ua e aoaoina e uiga i le taua o le faamaumauina o lou igoa o se tagata faamaoni o le Ekalesia?

Molimau atu o faamaumauga e tausia iinei i le lalolagi ma i le lagi. O le a tatou lipoti uma atu mo a tatou galuega ma lo tatou faamaoni i le ola ai i tulafono a le Atua. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i o latou uiga e faatatau i, ma le usiusitai i tulafono a le Atua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 86

Ua faamalamalama mai e le Alii le faataoto i le saito ma titania

A’o le’i amataina le vasega, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le Mataio 13:24–30 ma sauni e aotele mai le faataoto i le saito ma titania mo le vasega. Tusi upu nei i luga o le laupapa: saito, titania, o le fanua, o e luluina fatu, o le fili.

A uma ona faamatala e le tagata o le vasega le aotelega o le faataoto, fai atu i le vasega ia fesili nei:

  • O le a le mea e faatusa i ai le saito ma titania? (O le saito e faatusa i le amiotonu, ae o titania e faatusa i le amioleaga [tagai Mataio 13:38].)

  • Aisea na manao ai le tagata i le faataoto e faatali le seiina ese o titania?

Ata
saito ma titania

Faaali atu le ata o saito ma titania, pe tusi i luga o le laupapa. Faamalamalama atu o titania o se ituaiga o vao oona. E toeitiiti lava tutusa foliga o le saito ma le titania, pe a tatupu, ae e mafai ona iloa i latou i le taimi e tutupu tetele ai. Afai e taumafai se tagata selesaito e se’i ese muamua le titania a’o lei matutua le saito ma le titania, o le a faapea ona tele le saito na te faaleagaina ai.

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1-6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo uiga o le fanua, o le lulu fatu, ma le fili. Valaaulia tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

  • E faavae i le faamalamalamaga a le Alii o faatusa, e faapefea ona e aoteleina le uiga o le faataoto?

Faamalamalama atu sa toe iloilo ma faasa’o e Iosefa Samita le lomiga musuia o le Tusi Paia (o le Faaliliuga a Iosefa Samita) i le taimi na ia mauaina ai le faaaliga lenei. O le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86 ua faalautele ai le faataoto e pei ona tusia i le Mataio 13:24–30. Mo se faataitaiga, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86 ua tatou iloa ai o lulu saito i le faataoto ua faatusa i Aposetolo a le Faaola (tagai i le fuaiupu e 2) ma o le titania “ua tineia …le saito ma tuli le ekalesia i le vao” (fuaiupu e 3). Ua tatou iloa foi “i aso e gata ai,” o le a amata ai ona “totogo a’e” lau fou o saito (fuaiupu e 4). O le luluina o titania e mafai ona faatusa i le Liliuese, ae o le totogo a’e o le saito fou e mafai ona faatusa i le Toefuataiga.

Faamanino atu e faapea, i le faataoto, ua faatonu e le pule o le fanua ia ana auauna e faapotopoto muamua le titania ina ia susunuina ona faapotopoto ai lea o le saito i le fale o le faatoaga (tagai i le Mataio 13:27–30). Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:7 ina ia iloa ai se malamalamaaga ua tuuina mai i lenei faaaliga e faamanino ai le faatulagaga o le faapotopotoina.

  • O le a le mea ua tatou iloa mai i le fuaiupu e 7 e uiga i le faatulagaga o le faapotopotoina?

  • O le a le mea ua aoao mai e lenei mea e uiga i le mea o le a tupu i e amiotonu ma e amioleaga i aso e gata ai? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: O le a faapotopoto mai e le Alii e amiotonu i aso e gata ai ona faaumatia lea o e amioleaga i Lona Afio Mai Faalua.)

Faaali atu ata o Faifeautalai: Alii ma Faifeautalai: Tamaitai (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 109, 110; tagai foi LDS.org).

Ata
faifeautalai, alii
Ata
faifeautalai, tamaitai
  • E faapefea ona fesootai nei ata i le faataoto i le saito ma titania? (Fesoasoani i tagata aoga ia iloa e mafai ona tatou fesoasoani i le faapotopotoina o e amiotonu e ala i le faasoaina atu o le talalelei i isi.)

Faamalamalama atu e faapea, o le manatuaina o le tele o auala ua faamanuiaina ai i tatou i le avea ai ma tagata o le Ekalesia a le Alii, e mafai ona faateleina ai lo tatou naunau e faasoa atu na faamanuiaga i isi. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:8-10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ni auala ua faamanuiaina ai i tatou i le avea ai ma tagata o le Ekalesia a le Alii.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 8-10, o a nisi o auala ua faamanuiaina ai i tatou i le avea ai ma tagata o le Ekalesia a le Alii?

Faailoa atu le fuaitau “o outou o suli tatau” i le i le fuaiupu e 9. Faamalamalama atu o le uiga o lenei mea, o tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se vaega o le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo, lea na folafola mai ai ia Aperaamo, o le a olioli ana fanau i faamanuiaga o le perisitua ma o le a faasoa atu na faamanuiaga i isi (tagai i le Aperaamo 2:9–11).

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le perisitua?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:11, ma fai atu i le vasega e ta’u mai auala e tatau ona tatou fesoasoani atu ai i isi. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E mafai ona tatou aumaia le faaolataga i isi e ala i le fesoasoani ia latou maua faamanuiaga o le perisitua.

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou aafia ai, i se taimi na mafai ona latou faia ai se faataitaiga amiotonu mo se isi tagata po o le, i se taimi na latou fesoasoani ai i se isi tagata ia maua faamanuiaga o le perisitua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:7–8. O ai le “ua silisili ma le malosi”?

O le ta’uaina o “se ua silisili ma le malosi” (MF&F 85:7) o le e faatulagaina tatau le fale o le Atua, ma le ta’ua o se tasi “e tuu atu lona lima e faasagatonu le ‘atolaau” (MF&F 85:8) na faaaoga e le toatele o tagata liliu ese e ta’uamiotonu ai lo latou o ese mai le Ekalesia. Sa latou fai mai, o nisi o Peresitene o le Ekalesia ua le fiafia i ai le Atua ma ua teenaina, ma o i latou, o tagata liliu ese, o i latou ia “o se ua silisili ma le malosi” ua valaauina e le Atua e faatulaga sa’o ia mea. O faaupuga faapena na feteenai ma le uiga o le mau. I se faamatalaga aloaia na tuuina atu i le 1905, na soalaupuleina ai e le Au Peresitene Sili, o (Iosefa F. Samita, John R. Winder, ma le Anthon H. Lund) ia tulaga na aumaia ai le faaaliga i le, Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:7–8 ma i latou o e na faatatau atu i ai nei fuaitau e lua

“O le mea muamua lava, e tatau ona matauina, o le autu o lenei tusi atoa [o le tusi a le Perofeta ia William W. Phelps], ma o sona vaega foi na taliaina mulimuli ane o se faaaliga, ua faatatau lea i mataupu a le Ekalesia i Misuri, o le faapotopotoina o le Au Paia i lena laueleele ma le mauaina o o latou tofi i lalo o le tulafono o le faapaiaga ma le faatausimea; ma sa taulimaina faapitoa e le Perofeta le mataupu i le mea o le a oo i ai i latou o e e le mauaina o latou tofi e ala i le faatulagaga po o galuega mai le epikopo. …

“O Epikopo Paterika o se tasi o le usoga, o le—e ui o se alii sili ona tauaogaina, o le sa alofaina e le Alii, ma o le sa faamatalaina e le Perofeta, o ‘se mamanu o le tuuto’ ma ‘o se tasi o tamalii maoae a le Alii’—e i ai taimi sa au faatasi ai o ia i le tetee atu i le Perofeta i na aso popofou, ma taumafai e faasa’o o ia i lana taitaiga o fuafuaga a le Ekalesia; i se isi faaupuga, ua ‘tuu atu lona lima e faasagatonu le ‘atolaau.’ …

“O le taimi lea sa i ai nei tulaga o le fouvale, lotoleaga, faamaualuga, le talitonu ma le loto maaa, i totonu o le usoga i Siona—i le Itumalo o Jackson, Misuri—lea sa faapea ona auai uma ai Epikopo Paterika, na faapea ona tusia ai upu o le faaaliga na aumai mai le tusi ia William W. Phelps, i le aso 27 o Novema, 1832. O le ‘tagata sa valaauina ma tofiaina e le Atua’ e ‘vaevae atu i le Au Paia o latou tofi’—o Eteuati Paterika—sa le toe faaaogaina i le taimi lena, na lafoaia lona lava tiute, ae tuu atu ‘lona lima e taofiofi ai le atolaau’; o lea, na faapea ona lapataia ai o ia e uiga i le faamasinoga a le Atua o loo faamalumalu mai, ma sa faia se valoaga e faapea, o se isi, ‘o se ua silisili ma le malosi,’ o le a auina mai e le Atua e suitulaga ia te ia, e faia lana au epikopo—o se tasi ua i ai le agaga ma le mana o lena tofi maualuluga ua tuu atu ia te ia, lea o le a ia maua ai le mana e ‘faatulaga tatau ai le fale o le Atua, ma faatulaga i vaega le tofi o le Au Paia’; i se isi faaupuga, o se tasi o le a faia le galuega na tofia i ai Epikopo Eteuati Paterika, ae na te le’i ausiaina. …

“… Ma talu ai ona o lona salamo ma le osigataulaga ma puapuaga, e le masalomia lava le maua e Epikopo Eteuati Paterika se tuuitiitia o le faamasinoga taufaamata’u faasaga ia te ia, o le pau ‘e ala i le ufanafana o le oti, e pei o se laau e taia i le emo manino o le uila,’ o lea la, o le auina mai o le isi e faatumu ai lona tulaga—’o se ua silisili ma le malosi e faatulaga tatau le fale o le Atua, ma faavasega i vaega tofi o le Au Paia—e mafai foi ona faapea o le maliu ma le mea atoa na tupu o le valoaga ua tapunia” (i le James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 4:112, 113, 115, 117; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 186–87).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:8. O le a le uiga o le “faasagatonu le atolaau a le Atua”?

O le fuaitau “faasagatonu le ʼatolaau a le Atua” e faasino i “se mea na tupu i le taimi o le nofoaiga a le Tupu o Tavita i Isaraelu anamua. Sa maua e Filisitia le atolaau o le feagaiga i le taua, ae na toe faafoi atu ina ua taia i latou i mala (tagai i le 1 Samuelu 4-6). Sa aumai mulimuli ane e Tavita ma le nuu le atolaau i Ierusalema i se taavale na toso e povi, sa aveina e Usa ma Aio. ‘Ua oo i latou i le mea e sasa ai saito a Nakano, ona tago atu lea o Usa i le atolaau a le Atua, ua na taofia ai, ua taupauu povi. Ona tupu ai lea o le toasa o Ieova ia Usa, ona fasia lea o ia e le Atua i lea lava mea ona o lona sese, i le, ua oti ai o ia i lea mea i tafatafa o le atolaau a le Atua’ (2 Samuel 6:6–7; tagai f. 1–11). O le atolaau o le faailoga o le afioaga o le Atua, Lona mamalu ma le matagofie. I le taimi muamua na tuuina atu ai ia Isaraelu, sa tuu ai le atolaau i totonu o le Paia o Paia i totonu o le falefetafa’i, ma sa oo lava i le faitaulaga sa le faatagaina ona alu atu i ai. Sa na o le faitaulaga sili, o se faatusa o Keriso, e mafai ona alu atu i ai, ae seiiloga foi e uma ona faia se sauniga auiliili o le faamamaina patino ma le salamoina o ana agasala. …

“Ae peitai, e ui lava i le lelei o faamoemoega o Usa, ae sa le ano tele i lona tago i ai, i le mea e na’o le mulimulitaia lelei ona tulaga faasaina faatoa mafai lea ona tago i ai. Sa leai sona faatuatua i le mana o le Atua. Sa faapea o ia o le a afaina le atolaau, ae galo ai o le faatusa faaletino lea o le Atua o le e i ai le mana uma. E le mafai ona tatou manatu e laveai le Atua ma Lona malo e ala i a tatou lava taumafaiga.

“‘O se solitulafono a Usa sa i ai i le mea moni e faapea, sa pai o ia i le atolaau ma lagona le migao, e ui lava sa lelei faamoemoega, o le taofiofia mai le taavale i lalo ma pau ese mai le taavaletoso. O le pa‘i atu i le atolaau, o le nofoalii o le mamalu paia ma le tautinoga vaaia o le afioaga le vaaia o le Atua, o le solia lea o le matagofie o le paia o le Atua. ‘O lea la, o Usa o se ituaiga tagata uma o e e i ai faamoemoega lelei, pe a talanoa i le tulaga o tagata, ae peitai, faatasi ai ma ni mafaufau e le’i faapaiaina, na alalai ai i mataupu o le malo o le Atua, mai le manatu e faapea ua lamatia, ma le faamoemoe e faasaoina i latou” (O. V. Gerlach).’ (Keil and Delitzsch, Commentary, bk. 2: Joshua, Judges, Ruth, 1 ma le 2 Samuel, ‘Second Book of Samuel,’ p. 333.)” (Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 188).

Sa fofogaina mai e le Alii lenei mea na tupu i faaaliga i aso nei, e aoao mai ai le mataupu faavae e faapea, e le tatau ona tatou aveina i o tatou lava luga le tiutetauave o le tuuina atu o faatonuga (“faasagatonu le ‘atolaau”) i o tatou taitai perisitua po o isi o e ua valaauina ma tofiaina e le Atua MF&F 85:8). Ae o loo i ai i latou o e e popole ua maluelue le atolaau ma manatu ai e taofiofi. O nisi tagata o le Ekalesia e ono vaai i ni faafitauli ma le fiafia ai i le auala ua latou manatu o loo taulimaina ai e o latou taitai po o isi ia na faafitauli. Atonu latou te manatu, e ui e le o ia i latou pule e fai ai, ae e manaomia ona latou faasa’oina le ala o le latou uarota po o le Ekalesia foi. Ae peitai, o faamoemoega sili ona lelei, e le mafai ona ta’uamiotonuina ai se alalai faapena i le Ekalesia a le Alii.

Na aoao mai Peresitene Tavita O MaKei:

Ata
Peresitene Tavita O. MaKei

“E fai si lamatia mo i tatou o le o i tua atu o lo tatou lava siosiomaga ma taumafai ma le leai o se faatagaga e faatonutonu taumafaiga a se uso. Tou te manatua le tala ia Usa o le na faaloloa atu lona lima e faasagatonu le atolaau. [Tagai i le 1 Nofoaiga Tupu 13:7–10.] Sa foliga na tauamiotonuina o ia ina ua tautevateva le povi ma tuu atu ai lona lima e faasagatonu ai le faatusa o le feagaiga. Ua tatou mafaufau i aso nei e faapea ua fai si ogaoga tele o lona faasalaga. Ae peitai, e tusa lava pe o le tulaga lenei, ae o le mea na tupu e faailoa mai ai se lesona o le olaga. Ia tatou vaavaai solo ma vaai i le vave o le feoti faaleagaga o tagata e taumafai e faasagatonu le atolaau ae le’i faatagaina ai. E oo ina tiga o latou loto, e faaletonu o latou mafaufau, e sese a latou faaiuga, ma atuatuvale ai o latou agaga. O le tulaga faanoanoa lena o tagata o e, tuua o latou lava tiutetauave, ae faaalu o latou taimi i le sailia o masei o isi” (i le Conference Report, Aperila 1936, 60).

Lolomi