Seminare
Lesona 122: Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–114


Lesona 122

Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–114

Folasaga

Ina ua taunuu atu i Sisifo Mamao, Misuri, ia Mati o le 1838, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113. I le faaaliga, na taliina ai e le Alii ia fesili e uiga i fuaitau mai le tusi a Isaia. Na maua e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 114, i le aso 11 o Aperila, 1838, lea na faatonuina ai e le Alii ia Tavita W. Patten, o se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e sauni e auauna atu i se misiona.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 113

Ua tali e le Alii ia fesili e uiga i fuaitau i le tusi a Isaia

Amata le vasega i le fai atu i tagata aoga o le fesili lenei:

  • Pe e te tauivi ea ina ia malamalama i mea e te faitau i ai i tusitusiga paia?

Faailoa atu, o nisi o valoaga i tusitusiga paia o loo aofia ai faatusa e faigata ona malamalama i ai. Faamalamalama atu e faapea, i Sisifo Mamao, Misuri, sa talosaga atu ai nisi o le usoga ia Iosefa Samita e faamanino atu ni fuaitau i le mataupu e 11 ma le 52 i le tusi a Isaia. O tali a le Alii i na fesili ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113. Atonu e te manao e faamalamalama atu, o le taimi muamua na asiasi mai ai Moronae ia Iosefa Samita, sa ia siiina mai le valoaga o loo i le Isaia 11. Sa ta‘u mai e Moronae ia Iosefa o le valoaga o le a lata ona faataunuuina (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:40).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Isaia 11:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea faitino e fa na ta‘ua i lenei fuaiupu.

  • O a ni mea faitino na outou maua? (E tatau ona ta‘ua e tagata aoga se la laau, pogai, o se la laau ma a’a. Faailoa atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113 o loo i ai faamalamalamaga o le la laau, o le pogai, ma aa.)

Ata
pogati

Faamalamalama atu o le upu pogai i le Isaia 11:1 ua faaliliuina mai i se upu Eperu e faasino i le pogati po o le tafu’e o se laau—a le o se laau na tipiina i lalo po o se laau ua totoina. Fai atu i se tagata aoga e tusi se ata o se pogati i luga o le laupapa ma tusi [le upu] Pogai e latalata i le ata. Ona fai atu lea i le tagata aoga e faaopoopo i ai ni aa ma faaigoa i latou o Aa.

  • E tusa ai ma le Isaia 11:1, o a mea e tulioso mai i le la laau? (O se la laau—i se isi faaupuga, o se tatupu fou.)

Fai atu i le tagata aoga e tusi le tatupu fou e sau mai i le pogai ma ia faaigoa i le La Laau.

Faamalamalama atu o nei mea faitino o ni faatusa. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6, ma vaavaai mo uiga o faatusa.

  • E tusa ai ma fuaiupu 1-2, o ai le faatusa o le pogai o Iese?

Valaaulia se tagata aoga e tusi Iesu Keriso i luga o le laupapa i autafa o le upu Pogai.

Faamalamalama atu e faapea, na faasoa mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tasi o le faauigaga o aʼa ma le la laau—e faapea, e faatusa uma ia Iosefa Samita. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“Pe ua fai ea si o tatou sese i le faapea atu o le perofeta o loo ta’ua iinei o Iosefa Samita, o le na oo mai ai le perisitua, o le na mauaina ki o le malo, ma o le sa sisiina a’e le tagavai mo le faapotopotoina o tagata o le Alii i lo tatou tisipenisione? Ma pe le o ia foi o le ‘auauna i aao o Keriso, o lē o se vaega o lona tupuga mai e mai ia Iese faapea foi mai ia Efaraima, po o le aiga o Iosefa, o lē ua tuuina i ai le mana tele’? (MF&F 113:4–6.) O i latou o loo gauai atu o latou taliga i musumusuga a le Atua o le a iloa le uiga o nei mea” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 339–40).

Valaaulia se tagata aoga e tusi [le upu] Iosefa Samita i luga o le laupapa i autafa o le upu A‘a ma le La Laau.

  • O a nisi o mea na faia e Iosefa Samita i le avea ai o “se auauna i aao o Keriso”? (MF&F 113:4).

  • I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:6, o le a le faamoemoega ua tuuina mai mo ki o le malo ia na tuuina mai ia Iosefa Samita? (A o talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Na maua e Iosefa Samita ki o le malo mo le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. Atonu foi e te manao e valaaulia tagata aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11.)

Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona faaali mai e le Alii tali i fesili e uiga i le Isaia 11, sa fesili atu e Elia Higbee ni fesili e faatatau i le Isaia 52. Valaaulia le afa o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:7–8. Valaaulia le isi afa e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:9–10. Fai atu i vaega uma e lua e vaavaai mo le finagalo o le Alii mo le nuu o Siona.

  • E tusa ai ma fuaiupu 7-8, o le a le mea e tatau ona tatou “[o]ofu ai”? E tusa ai ma le fuaiupu 8, o le a le malosi o Siona? (E tatau ona faamatala mai e tagata aoga le upumoni lenei: O le pule o le perisitua, o le malosi lea o Siona.)

Faamalamalama atu e faapea, o le fuaiupu e 9 o loo aofia ai se fesili e uiga “i le tatalaina [e Siona] o ia lava mai noataga o lona ūa.” I lenei fuaiupu, o le upu noataga e faatatau i mea e faaaoga e taofi ai se tasi i le pologa.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 10, o le a le uiga o le fuaitau “noataga o lona ūa”?

  • O a nisi o auala e fesoasoani ai le pule o le perisitua ia i tatou uma ia “ofu i [lo tatou] malosi”?

  • O a nisi o mea e mafai ona tatou faia e tatala ai i tatou lava mai “noataga”? E faapefea ona tatou fesoasoani atu i isi ia faia nei mea?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 114

Ua poloaiina e le Alii ia Tavita W. Patten e sauni e auauna atu i se misiona

Faamalamalama atu e faapea, o se tasi o tagata sa filifilia e le Alii e fesoasoani ia Siona e “ofu i lona malosi,” o se tagata na igoa ia Tavita W. Patten. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamalamalamaga lenei:

Sa auai Tavita W. Patten i le Ekalesia i le aso 15 o Iuni, 1832. Sa faauuina o ia o se Aposetolo i le 1835. Sa le fefe o ia i lona puipuia o le faatuatuaga, ma i le Perofeta o Iosefa Samita. I le puipuiga o le Au Paia e faasaga i vaega faatupu vevesi i Misuri, sa lauiloa ai Tavita W. Patten o “Kapeteni Le Fefe.” (Tagai i le Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten: The First Apostolic Martyr [1900], 5, 32, 52, 62.)

Faamalamalama atu na talosagaina e Elder Patten ia Iosefa Samita e saili atu mo se faaaliga mo ia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 114:1. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na finagalo le Alii e fai e Elder Patten.

  • O le a le mea na finagalo le Alii e fai e Elder Patten?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, e toafia i latou na valaauina e le Alii e faia lenei misiona? (Toasefululua. O lenei fuaiupu e faatatau i le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma la latou misiona na loma i Egelani.)

  • O le a le taimi na tatau ai ona alu Elder David Patten i lana misiona? Tagai i le folasaga o le vaega ma matau le aso na tuuina mai ai le faaaliga lenei. O le a le umi na i ai ia Tavita ona malaga ese atu loa lea? (Pe tusa ma le tasi le tausaga.)

Tau atu i tagata aoga e faapea, sa tupu se faalavelave i le ono o masina talu ona tuuina mai le faaaliga ia Tavita Patten. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei i le taua i le Vaitafe Pi’o [Crooked River]:

I le tautoulu o le 1838, sa toe faateteleina ai le inoino ma sauaga e faasaga i le Au Paia i Misuri. I le aso 24 o Oketopa, sa ave faamalosi ai e se vaega faatupu vevesi ni tagata se toatolu o le Au Paia, o le mea moni, sa fuafua e fasioti i latou i le po lena. Ina ua logotala i lenei mea, sa faatonuina ai e se faamasino i le lotoifale na igoa ia Elias Higbee, o se tagata o le Ekalesia, ia Lutena Kolone George M. Hinkle o le vaegaau a le setete, ma o se tagata foi o le Ekalesia, e faatulaga se vaega o alii e faataape le vaega faatupu vevesi ma laveai mai pagota. E fitusefulu lima tamaloloa na faapotopoto i le vaeluapo, ma o Tavita W. Patten sa fai ma o latou kapeteni. Sa faamoemoe Elder Patten e faatei le au faatupu faalavelave ma laveai mai ai pagota e aunoa ma le faamasaaina o le toto, ae a’o latalata atu tamaloloa i le Vaitafe Pi’o, sa fana mai e se tagata o le vaega faatupu vevesi sa lafi, se pulufana se tasi. Na pau ai i lalo Patrick O‘Banion, o se tasi o le vaegaau o le Au Paia. Na lagona atu e Kapeteni Patten, o le na taitaia ese atu ni alii se toa 15 mai le vaega atoa, le pa o le fana ma ta’imua ai i se taufetuliga na o atu agai i le eria. Sa faapea ona tupu vave ai se taua, ma e feololo ni alii sa manunua ai. Na maliu Gideon Carter i le taimi lava lea, ae o Patrick O‘Banion maliu i lena po. Sa aofia foi Elder Patten i le au manunua.

Na maliu Elder Patten i ni nai itula ina ua mavae le taua. O lona faatuatua i le talalelei toefuataiina sa maoae, sa faapea ona i ai se taimi sa ia faailoa atu ai i le Perofeta o Iosefa Samita se manao e maliu i le maliu o se maturo. “Sa matuai ootia le Perofeta, ma faaalia le faavauvau tele, ‘aua’ sa ia fai atu ia Tavita, ‘a talosaga atu se tagata e faatuatua e pei o oe i le Alii mo soo se mea, e masani lava ona ia mauaina’” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 200; quoting Joseph Smith, in Life of David W. Patten, 53). A o lei falelauasiina Elder Patten i Sisifo Mamao, sa tusi atu le aao o Iosefa Samita i le tino o Elder Patten ma faapea atu, “Ua taoto mai se tamalii ua faia le mea tonu lava sa ia fai mai o le a ia faia—ua ia ofoina atu lona soifua mo ana uo” (i Talafaasolopito o le Ekalesia, 3:175).

Faailoa atu e faapea, i le taimi na maliu ai Elder Patten, sa sauniuni o ia lava, e ala i lona faamaoni, e auauna atu i se misiona. Valaaulia tagata aoga e vaevae i ni paga ma talanoa i fesili nei:

  • O a ni auala e te manatu, na uunaia ai Elder Patten i le poloaiga a le Alii e saunia mo se misiona? Na ono mafai faapefea ona avea lenei poloaiga ma se faamanuiaga mo Elder Patten, e ui lava na te le’i faataunuuina le misiona sa ia faamoemoe e faataunuu?

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei mea? (E mafai ona faasoa mai e tagata aoga ni manatu ma ni upumoni eseese, e aofia ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faalogo i le taitaiga a le Alii, o le a tatou saunia mo soo se mea lava ua Ia fuafuaina mo i tatou.)

  • O le a se taimi na e mulimuli ai i le fautuaga a le Alii ma iloa ai, sa faapea ona saunia ai oe mo se mea sa e le’i faamoemoeina?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 114:2. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na fetalai mai le Alii o le a tupu pe a le faia e tagata o latou valaauga. (Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, i lenei fuaiupu, o le faaupuga faa-epikopo e faatatau i tiutetauave o se tagata, ae le o se epikopo ma ona fesoasoani. Tagai i le Salamo:109:8; Galuega 1:20.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 2 e uiga i le mea o le a tupu pe afai tatou te le faamaoni i o tatou valaauga? (O le a valaauina se isi tagata e faataunuu o tatou tiutetauave.)

Faamalamalama atu e faapea, a o taoto Elder David W. Patten na lata ina maliu, sa ia talanoa e uiga i nisi o ana uo a Au Paia, e aofia ai sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o e sa lei faamaoni. Sa ia alaga atu, “E, maimau pe ana latou i ai i lo‘u tulaga! Aua ua ou lagona ua ou faatumauina le faatuatua, ua ou faamaeaina la’u galuega, o le mea lea, ua taatia mai ai mo a’u se pale, lea o le a tauaao mai e le Alii, le Faamasino amiotonu ia te a’u.” I lona faletua, sa ia saunoa atu i ai, “Po o le a lava se isi mea e te faia, Ia aua lava ne’i faafitia le faatuatuaga” (sii mai e Heber C. Kimball, i le Life of David W. Patten,69).

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagona le taua o le filifili nei ia faamaoni, valaaulia i latou e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i mea o le a latou faia e mulimuli ai i le fautuaga a le Alii ma faataunuu Ana faamoemoega o loo i ai mo i latou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6. Faaliliuga o faatusa i tusitusiga paia

O faatusa i tusitusiga paia e mafai ona uiga lasi. Mo se faataitaiga, o le faaliliuga musuia o le Isaia 11:1, 10 o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6 ua faaalia ai le faataunuuga i aso e gata ai o lenei valoaga (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:40). Ae ui i lea, o le Isaia 11:1, 10 e mafai foi ona sa’o le faaliliuga faapenei: o le pogai ma le aa o Iese e mafai ona faatusa i le aiga o Tavita, ae o le tatupu ma le la laau e mafai ona faasino ia Iesu Keriso.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 114:2. “O i latou o loʼo filonia ma outou o e e faafitia loʼu igoa”

I le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 114, na fetalai mai ai le Alii e uiga i le Au Paia o Aso e Gata Ai o e o le a teena Lona suafa. O se tasi o i latou ia o Oliva Kaotui, o le na liliuese, ma sa tape le igoa i le 1838, i Sisifo Mamao, Misuri. Ona o Oliva Kaotui sa avea o se Aposetolo, o lona liliuese sa faauigaina, na ia lafoaia lenei valaauga maualuga ma paia, ma sa le toe avea o se molimau faapitoa i le suafa o Keriso. Sa saunoa Peresitene Uilifoti Uitilafi i se taimi mulimuli ane e uiga ia Oliva Kaotui, o se faataitaiga o se tasi o le na pau ifo mai le mausali o le faatuatua:

Ata
Peresitene Wilford Woodruff

“Afai e lagona e le Peresitene o le Ekalesia po o se isi o ona fesoasoani po o se isi o aposetolo po o se isi lava tagata i lona loto faapea e le mafaia e le Atua ona faia e aunoa ma ia, ma e faapitoa lona taua ina ia faataunuuina le galuega a le Alii, ua tu o ia i le tulaga o le liliuese. Sa ou faalogo ia Iosefa Samita o saunoa mai faapea, sa fai atu Oliva Kaotui, o le sa avea ma aposetolo lona lua o lenei Ekalesia, ia te ia, “Afai ou te alu ese ma le Ekalesia lenei o le a pau.’

‘Sa fai atu i ai Iosefa, “Oliva, tago e fai.’ Sa faia e Oliva. Sa pau o ia; ae e lei pau le malo o le Atua. Ua ou masani foi i isi aposetolo i o’u aso ma o’u taimi o e sa lagonaina e le mafai ona faia e le Atua [se mea] e aunoa ma i latou; ae sa mafai lava e le Atua lana galuega e aunoa ma i latou.

“Ua ou vaai ia Oliva Kaotui a o foliga o loo ua pei ua pau le laueleele i lalo o ona vae. Ou te lei faalogo lava o tuuina atu e se tagata se molimau sili atu ona malosi nai lo ia a o i ai le uunaiga a le Agaga. Ae o le taimi lava na alu ese ai mai le malo o le Atua, o le taimi foi lena na le toe i ai sona mana. … Sa aveeseina lona malosi, e pei o Samasoni i vae o Talila. Sa aveesea lona mana ma lana molimau lea sa faafiafiaina ai o ia, ma sa lei toe mauaina lava e ia i lona atoatoa a o i ai i la le tino, e ui ina maliu o ia [o se tasi o] le Ekalesia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff [2004], 107

Lolomi