Seminare
Lesona 31: Mataupu Faavae ma Feagaiga 24 ma le 26


Lesona 31

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24 ma le 26

Folasaga

Ia Iuni ma Iulai 1830, sa fetaiai ai Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia ma sauaga mamafa. I lenei taimi o faigata, sa faamalosia ai e le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ma faatonuina i laua e uiga i o laua tiutetauave e ala i le faaaliga o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24. Na tuuina mai foi e le Alii ni faatonuga mo le faiga masani o le manatu autasi i le Ekalesia, o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1–12

Ua maua e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui fautuaga e faatatau i o laua valaauga

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O le a sau mea e fai pe a faigata le olaga?

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se taimi faigata po o le le fiafia na latou oo i ai, ma pe na faapefea ona latou taulimaina le faafitauli. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai o latou aafiaga. (Faamanatu atu i tagata o le vasega o nisi o aafiaga e paia, pe le patino tele mo le faasoaina mai.)

Faamalamalama atu sa feagai Iosefa Samita ma le tele o faigata i lona olaga. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le ulutala o le vaega e 24. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai tulaga na maua ai le faaaliga lenei ma isi faaaliga e lua e sosoo ai.

Ina ia faailoa atu le sauaga sa feagai ma Iosefa Samita ma isi i le taimi lea, ia mafaufau e fai atu i se tagata o le vasega e aotele faaleotele le talaaga faasolopito lenei (atonu e manaomia ona tuuina atu lenei faamatalaga a’o lei amataina le vasega, ina ia maua e le tagata o le vasega se taimi e saunia ai):

Ia Iuni 1830, na o atu ai Iosefa Samita ma ni nai uo i Colesville, Niu Ioka, e feiloai ma tagata o e sa fia papatisoina. Sa faia se faatanoa i se auvai e sauniuni ai mo papatisoga i le aso na sosoo ai (Aso Sa), ae na faaleagaina e se vaega faatupu vevesi le faatanoa i le po. O le taeaopo o le Aso Gafua, sa toe fausia ai le faatanoa ma e toa 13 tagata na papatisoina, e aofia ai ma Ema Samita. Ae peitai, e oo ane i le taimi na ma’ea ai papatisoga, ua faapotopoto se vaega faatupu vevesi pe a ma le 50 o alii, ma faalumaina ma taufaamatau ane e lamatia le Au Paia. O lena afiafi, sa feiloai ai le Au Paia e faamau papatisoga o i latou na papatisoina i le taeao o lena aso, ae a’o lei mafai ona faia faamauga, sa taofia Iosefa i moliaga o le ‘avea ma se tagata le amio pulea, ona o le faavevesiina o le atunuu e ala i le talaiga o le Tusi a Mamona.” (Tagai i le History of the Church, 1:86–88.)

A o agai atu i lona faamasinoga, sa sola ese ai Iosefa mai se vaega faatupu vevesi faatasi ai ma le fesoasoani a se leoleo agalelei na faafeaoina o ia. Ina ua uma ona tulai i le faamasinoga ma taumamaina i moliaga, sa vave lava foi ona toe taofia Iosefa e se leoleo mai se itumalo e ese mai. O le po lena sa tauemuina ma sauaina ai Iosefa e “ni alii,” ae o le taeao na sosoo ai sa tulai ai i le faamasinoga. Sa toe taumamaina foi Iosefa i moliaga ma sola ese ai ma se isi vaega o tagata faatupu vevesi a’o agai atu o ia i le fale. (Tagai i le History of the Church, 1:88-96.)

Sa toe taumafai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e toe faatasi atu ma le au paia na faatoa liliu mai i Colesville, ae na faapotopoto foi se vaega faatupu vevesi a’o lei leva ona taunuu atu i laua. Sa faamalosia ona sosola ese Iosefa ma Oliva, ma e le’i leva lava ona sosola ae tuli atu i laua e le vaega faatupu vevesi i le po atoa (tagai i le History of the Church, 1:97). Na saunoa Iosefa e uiga i lenei taimi faigata, “E ui lava i le matamataita o o maua fili, ae sa maua se faamafanafanaga tele, ma e tele ni mea na tutupu e faamalosia ai lo maua faatuatua ma le fiafia i o maua loto” (i le History of the Church, 1:101).

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le fuaiupu mulimuli o le ulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e faailoga le fuaiupu lenei. Valaaulia i latou e mafaufau i le taimi o le lesona, pe mafai faapefea e le fautuaga a le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ona fesoasoani ia i latou pe a latou oo i se taimi faigata.

Tusi le upu nei i luga o le laupapa:

Faamalosia ma Uunaia

A’oa’o

Tofi tagata o le vasega e suesue taitoalua le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1–12. Valaaulia se tagata se toatasi o le vasega e faitau filemu ia fuaiupu, ma vaavaai mo fasifuaitau ia sa ono faamalosia ma uunaia ai le Perofeta ma Oliva Kaotui. Valaaulia le tagata lona lua o le vasega e faitau ia fuaiupu, e sue ai faatonuga na tuuina mai e le Alii. A maea le taimi, faatonu tagata o le vasega e faasoa atu ia latou paga mea na latou mauaina. Valaaulia le paga e filifili se fasifuaitau se tasi na taua ia i laua, ma ia aofia i la laua talanoaga, pe o le a so latou manatu i le auala atonu na fesoasoani ai lena faamalosiauga patino po o le faatonuga mai le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

A uma ona talanoaina e paga taitasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1–12, valaaulia ni nai tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou aoaoina. A o tuuina mai e tagata o le vasega o latou malamalamaaga, fai se lisi o upu o le faamalosiauga ma aoaoga na latou mauaina i lalo o ulutala talafeagai i luga o le laupapa.

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:8 e faatatau i mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou i o tatou puapuaga? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o se puapuaga o se mafuaaga po o se tulaga o le tiga, faanoanoa, po o mafatiaga. E mafai e tagata o le vasega ona faaaoga upu eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te lava papale ma onosaia o tatou mafatiaga, o le a faatasi le Alii ia i tatou. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei mataupu faavae, fai atu ia i latou e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, po o le a le uiga i lona uiga ia lava papale ma onosai. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faitau leotele a latou faamatalaga. Faaopoopo atu i o latou malamalamaaga i le faamatala atu e faapea, i le talaaga o le talalelei, o le onosai i puapuaga e mafai ona faauiga o le tumau faamaoni i le Alii ma tetee atu ai i tofotofoga ma le lototele.

  • Aisea e faigata ai ona onosai i taimi o puapuaga?

  • O le a se taimi na e vaai ai o faaaoga e tagata le onosai ma tumau le faamaoni i taimi o puapuaga?

  • Na faapefea ona faaali atu e le Alii i na tagata sa faatasi o Ia ma i latou?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai se upumoni e faatatau i le mataupu faavae ua tusiaina i luga o le laupapa, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:10–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Oliva Kaotui pe afai o le a faaauau pea ma le faamaoni i lona valaauga e talai atu le talalelei.

  • O a faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Oliva pe afai o le a ia tumau pea ma le faamaoni i le faia o mea na talosagaina e le Alii? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa le folafolaga lenei: “Ua Ou faatasi ma ia e oo i le iuga” [fuaiupu e 10]. “O aʼu e maua ai e ia le mamalu” [fuaiupu e 11]. “O le a Ou tuu atu ia te ia se ituaiga o malosi e lei iloa lava i totonu o tagata” [fuaiupu e 12].)

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai … , ona …

Valaaulia tagata o le vasega e faailoa mai se faamatalaga o le “afai-ona” e faaalia ai se mataupu faavae na aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:10–12. (E mafai ona faailoa mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faia ma le faamaoni mea ua poloai mai e le Alii ia i tatou, o le a Ia faamalosia i tatou. Faatumu le avanoa i luga o le laupapa e faauma ai le mataupu faavae.)

  • O faapefea ona faamalosia oe e le Alii ao e faamaoni ia te Ia?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i lalo se mea e mafai ona latou faia ina ia onosai ai ma tumau i le faatuatua i le Alii pe a feagai ma faigata i o latou olaga. Mafaufau e faasoa atu pe na faapefea ona faamalosia oe ma faatasi mai le Alii ia te oe ona o lou onosai faamaoni i taimi o faigata.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13-19

Ua faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e uiga i la laua galuega ma e uiga ia i latou e tetee ia te i laua

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13–19 i le faamatala atu, na faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e faatatau i vavega e mafai ona la faia i Lona suafa. Sa ia ta’u mai foi ia i laua e uiga i le puipuiga e mafai ona la maua pe a tetee tagata ia i laua. Atonu e te manao e faamalamalama atu, na tuuina mai e le Alii ia i laua ni faatonuga na ese mai i faatonuga ua maua e faifeautalai i le taimi nei. Mo se faataitaiga, na Ia tuuina mai ia te i latou le faatagaga e “tutu ese lea o le efuefu o o [laua] vae” o se molimau e faasaga ia te i latou o le a le talia i laua (MF&F 24:15). O lenei faiga e taofiofi lava mo tulaga sili ona ogaoga. O faifeautalai faamisiona e le faatagaina ona faia lenei mea i aso nei. Na poloaiina foi Iosefa Samita ma Oliva Kaotui “ia lē ave se ʼatotupe, po o se ete” (MF&F 24:18), o lona uiga sa la malaga e aunoa ma se tupe, e faalagolago i le agalelei o tagata o le Ekalesia ma isi e tuuina atu ni meaai ma malutaga. I le taimi nei, e le o poloaiina faifeautalai faamisiona e o e aunoa ma se atotupe po o se ete.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26

Ua faatonu e le Alii Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1 o loo i ai nisi faatonuga ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera e faatatau i le galuega faaleagaga ma faaletino o le a latou faia. Ona toe faamamafaina mai lea e le Alii se mataupu faavae taua e faatatau i le taitaiga o le Ekalesia. Ina ia faailoa atu lenei mataupu faavae, uunaia tagata o le vasega e mafaufau e faapea, ua latou o atu ma se uo e le auai i le ekalesia i se fonotaga na faapea ona lagolagoina ai tofi o le Ekalesia. Fesili atu pe faapefea ona latou faamatala atu i la latou uo le faiga o le lagolagoina o [tofiga]. (Mafaufau e valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e faatino le vaaiga lenei.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se fasifuaitau e faatatau i le faiga o le lagolagoina [o tofiga]. A uma ona faitau le fuaiupu, fesili atu i tagata o le vasega po o le a le mea na latou mauaina. Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailogaina upu o loo ta‘u mai ai le mataupu faavae lenei: O mea uma i le Ekalesia o le a faia e ala i le finagalo autasi.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “finagalo autasi”? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, o le “finagalo autasi” e faatatau i tagata o le Ekalesia e faaaoga o latou faitalia e faailoa ai lo latou naunau po o le le naunau foi e lagolago se finagalo folasia mai se taitai o le Ekalesia. I le sauniga faamanatuga ma i konafesi a le siteki ma konafesi aoao, e talosagaina ai i tatou e faaali atu le autasi e ala i le sii o o tatou lima taumatau.)

  • O le a le eseesega i le va o le lagolagoina e ala i le finagalo autasi ma le palota?

Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, i le malo o le Alii, e masani ona faaali mai e le Alii ni faaiuga i Ana taitai ua tofiaina. Ae ui i lea, i nisi tulaga, e tuu mai ai e Ia i taitai e faia faiuga e ala i le pule ua tuuina mai ia i latou. O le Agaga Paia e faamautuina na filifiliga, ona faaaoga lea e tagata o le Ekalesia o latou faitalia e faailoa ai lo latou naunautai e lagolago le faaiuga. O le tulafono o le finagalo autasi e faatatau mo valaauga o le Ekalesia, faauuga i le perisitua, ma faaaliga. Tatou te auai i le tulafono o le finagalo autasi i taimi taitasi e sii ai o tatou lima e lagolago se tagata po o se faaiuga i se sauniga a le Ekalesia.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i le uiga pe a tatou lagolagoina isi, fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley. Valaaulia le vasega e faalogologo mo ni mea se tolu tatou te tautino atu e fai pe a tatou lagolagoina isi e ala i le finagalo autasi.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O le faiga o le lagolagoina e sili atu nai lo na o le siiga masani o le lima. O se tautinoga e puipui, e lagolago, e fesoasoani ia i latou o e ua filifilia” (“This Work Is Concerned with People,” Ensign, Me 1995, 51).

  • O le a le mea tatou te tautino atu e fai pe a sii o tatou lima e lagolago ai isi?

Fai atu i tagata o le vasega pe na lagolagoina i latou mo se faauuga, siitia [o le perisitua], po o se valaauga.

  • Na faapei ou lagona i le lagolagoina o oe?

  • E faapefea ona tatou lagolagoina isi i auala e tolu ua faamatala mai e Peresitene Hinckley? (Tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i lalo le igoa o se tagata ua latou lagolagoina e ala i le siiina o o latou lima (mo se faataitaiga, o le perofeta, aposetolo, epikopo, taitai po o le autalavou). Fai atu i tagata o le vasega e tusi i lalo se mea se tasi o le a latou faia e faaleleia atili ai lo latou lagolagoina o lenei tagata. Faasoa atu lau molimau i faamanuiaga e oo mai i le lagolagoina o taitai o le Ekalesia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13. Vavega

O vavega o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13 o faailoga ia na fetalai mai le Faaola o le a mulimuli ia i latou o e talitonu (tagai i le Mareko 16:17–18). Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball, “o le mea na i ai le perisitua [a le Alii] ma o le mea na maua i ai le faatuatua, o le a i ai iina faailoga o le mana, e le mo le faaalialia ae mo se faamanuiaga i tagata” (“President Kimball Speaks Out on Administration to the Sick,” New Era, Oke. 1981, 45). I o tatou aso, e maua e e faatuatua le faamalologa ma vavega e pei lava ona sa masani ona latou maua ai. Ae peitai, tatou te le faalogo e uiga i faamalologa ma vavega uma e tutupu. O aafiaga faapena e paia. E tele taimi, o tagata e mauaina ni vavega faapena, e lagona le uunaia e taofiofi i latou ma le filemu ma le le faalauaiteleina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:15. O le a le uiga o le “tutu ese lea o le efuefu o o oulua vae”?

Na aoao mai Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder James E. Talmage

“O le luluina soo o le pefu o vae o se tasi e avea ma se molimau e faasaga i se isi, o se malamalamaaga lea a Iutaia e faailoga ai le taofiga o le faaaumea ma le teena o tiutetauave uma mo taunuuga e ono mulimuli mai. Na avea ma se sauniga o tuuaiga ma le molimau e ala i faatonuga a le Alii i Ana aposetolo. … I le tisipenisione i le taimi nei, ua faatonuina foi faapena e le Alii ia Ana auauna faatagaina e molimau atu faasaga ia i latou o e tetee ma le faalealofa i le upumoni pe a tuuina atu ma le mausali (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:15; 60:15; 75:20; 84:92; 99:4). O le tiutetauave o le molimau atu i luma o le Alii e ala i lenei faailoga o le tuuaiga e maoae tele, o lea e na o lalo lava o tulaga e le masani ai ma ogaoga e mafai ona faaaogaina ai, pe a faatonu ai e le Agaga o le Alii” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 345; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 50).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1. “Ona faailoa atu ai lea o le a le mea e tatau ona e faia”

I se faaaliga ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera, na fetalai ai le Alii i “le konafesi e sosoo ai … [o le a] faailoa atu ai lea o le mea [e tatau ona latou] faia” (MF&F 26:1). O lenei faaaliga na tuuina mai ia Iulai 1830. I se konafesi na faia ia Setema 1830, “na tofia [ai Iosefa Samita] e ala i le leo o le Konafesi e maua ma tusi Faaaliga & Poloaiga mo lenei Ekalesia” (i le Far West Record: Minutes of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1830–1844, ed. Donald Q. Cannon ma Lyndon W. Cook [1983], 3).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2. Aisea o le a faia ai e se tagata se palota e le autasi?

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e uiga i tulaga o le a tuuina atu ai se palota e le autasi:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Sa leai sa’u aia tatau e sii ai lo’u lima e tetee i se tagata ua filifilia i soo se tofiga i lenei Ekalesia, ona na o le faapea, ou te le fiafia ia te ia, pe ona o nisi o feeseeseaiga faaletagata lava ia po o o’u lava lagona, ae e na o ni pogai lava e faapea ua tausalaina o ia i le faia o se mea sese, o se solitulafono i tulafono a le Ekalesia lea o le a faaleagaoina ai o ia mo le tofiga ua valaauina o ia e umia” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:124; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 52).

Lolomi