Seminare
Lesona 68: Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22–66


Lesona 68

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22–66

Folasaga

I le aso 30 o Aokuso, 1831, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63. O lenei lesona e aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22–66, lea ua folafola mai ai e le Alii faamanuiaga i le Au Paia o e faamaoni i aso e gata ai, lapatai mai i le matautia o le faamaualuga, ma apoapoai mai i Ana auauna ia manatua le paia o Lona suafa ma ia tautatala ma le migao i mea paia uma.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22-54

Ua folafola mai e le Alii faamanuiaga i e faamaoni i aso e gata ai

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Aisea atonu e lagona ai e nisi tagata le popole e uiga i le ola i aso e gata ai?

I le amataga o le lesona, valaaulia tagata o le vasega e talanoaina le fesili lenei o se vasega po o ni vaega taitoalua.

Faamalamalama atu o le faaaliga ua tusiaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, na fetalai ai le Alii e uiga i le faatafunaga o le a oo mai i luga o e amioleaga i aso e gata ai, ae sa Ia faia ai foi ni folafolaga mamana i le Au Paia. E le gata i lea, sa Ia faatonuina le Au Paia i le taimi lea e faatau mai laueleele i Misuri mo le faatuina o Siona, lea na Ia folafola mai o le a avea ma se nofoaga o le sulufaiga (tagai i le MF&F 45:66–69).

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao e uiga i valoaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, fatu se pepa o galuega ua i ai faamatalaga nei. Tofi tagata o le vasega e galulue i paga. Fai atu ia i latou e iloilo pe moni pe sese ia faamatalaga taitasi e ala i le suesueina o mau e fesootai i ai. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga i a latou tusitusiga paia ia upumoni latou te aoaoina a o latou faatumuina lenei pepa o galuega.

  • ____1. I le taimi o taua i aso amuli, o le a faaumatia ai e tagata amioleaga ia le tasi ma le isi. (Tagai i le MF&F 63:32–33.)

  • ____2. O le a faigofie ona sao le Au Paia mai faatafunaga uma o aso amuli. (Tagai i le MF&F 63:34.)

  • ____3. Pe a toe afio mai Iesu Keriso, o le a Ia faaumatia soo se tagata amioleaga o le a i ai pea i le lalolagi. (Tagai i le MF&F 63:34.)

  • ____4. O i latou o e faatuatua o le a iu lava ina faatoilaloina luitau uma o lenei olaga. (Tagai i le MF&F 63:47-48.)

  • ____5. O tagata amiotonu o e maliliu a’o lei oo i le Afio Mai Faalua o le a toetutu pe a afio mai le Faaola i le lalolagi. (Tagai i le MF&F 63:49.)

  • ____6. O tagata amiotonu o loo ola i le lalolagi i le taimi o le Afio Mai Faalua o le a le toe oti. (Tagai i le MF&F 63:50-51.)

A uma ona faia e tagata o le vasega le pepa o galuega, fai atu ia te i latou e lipoti mai a latou tali i faamatalaga muamua e lua. (O le faamatalaga muamua e moni, ae o le faamatalaga lona lua e sese.) Ia talanoaina a latou tali, fai atu ia te i latou e toe faamanatu le mau na lisiina i le faaiuga o faamatalaga taitasi. A o talanoaina e tagata o le vasega a latou tali i faamatalaga 2, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamalamalamaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E sese le manatu e faapea o le a sao mai le Au Paia mai faamasinoga uma, ae o le a puapuagatia ai e amioleaga; aua o tagata uma e oo i ai puapuaga, ma ‘o e amiotonu o le a tau le mafai ona sao mai ai;’ … o le toatele o e amiotonu o le a oo i gasegase, i faama’i, ma isi mea faapena, e ala i mafuaaga o le vaivai o le tino, ae e faaolaina lava i le Malo o le Atua” (i le History of the Church, 4:11; tagai foi i Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 of the Journals series of The Joseph Smith Papers [2008], 352–53).

  • Aisea e te manatu e taua ai le iloa o tagata amiotonu o le a le faasaoina mai i tofotofoga uma o aso e gata ai?

Fai i tagata o le vasega mo a latou tali i faamatalaga 3-6 i le pepa o galuega. (O faamatalaga 3-5 e moni, ae o le faamatalaga 6 e sese.) Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:47–48. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se folafolaga mai le Alii. Uunaia i latou e mafaufau pe faapefea ona faailoa atu le folafolaga a le Alii i lenei fuaiupu i se faamatalaga “afai-ona”.

  • E faapefea ona e faaupuina le folafolaga a le Alii i lenei fuaiupu i se faamatalaga “afai-ona”? (E tatau ona faaalia e tagata o le vasega e faapea, afai tatou te faamaoni ma tumau, o le a faapea ona tatou manumalo i le lalolagi. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • O a ni auala e mafai ona fesoasoani mai ai le Alii ia tatou “manumalo i le lalolagi” i o tatou olaga i aso taitasi?

  • O a ni auala e mafai ona fesoasoani mai ai le Alii ia tatou “manumalo i le lalolagi” pe a mavae ona tatou oti?

Ina ia faamamafa atu faamanuiaga e faavavau e mafai ona tatou maua, o le a fesoasoani ia i tatou e manumalo ai i le lalolagi, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:49. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga ua folafola mai e le Alii i e amiotonu.

Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga o le a tatou maua, i lenei olaga ma le isi, pe afai tatou te faamaoni ma tumau.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:55-56

Ua faailoa mai e le Alii Lona lē fiafia i le faamaualuga o Sini Rikitone

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele faataitaiga nei. A uma ona faitau faataitaiga taitasi, taofi ma fesili atu i le vasega e faamalamalama mai po o a ni auala e ono faaosoosoina ai se tagata e tali atu ma le faamaualuga po o le faasausili i lena tulaga.

  1. Ua valaauliaina oe e tuu atu lau molimau i luma o le toatele o isi talavou i se konafesi tele a le autalavou.

  2. Ua faitio nisi o tagata i totonu o lau korama po o se vasega a Tamaitai Talavou, i ni gaoioiga sa e fesoasoani e fuafuaina.

  3. O oe o se tagata pese talenia, ma ua talosagaina oe e te usuina se pese i se sauniga faamanatuga.

Faamalamalama atu e faapea, na maua e Sini Rikitone se tofiga taua mai le Alii, ae na tali atu ma le faamaualuga. Na poloaiina o ia e le Alii e “tusi se faamatalaga o le laueleele o Siona, ma se faamatalaga o le finagalo o le Atua, e pei ona o le a faailoa atu e le Agaga ia te ia” (MF&F 58:50). O lenei faamatalaga tusitusia o le a fesoasoani i le Au Paia o e na nonofo mamao mai Initipene, Misuri, ia iloa pe na faapei le laueleele (sa le’i i ai ni puegaata i na aso). O le a fesoasoani foi e musuia ai le Au Paia e foai atu tupe mo le faatauina mai o le laueleele (tagai i le MF&F 58:51).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:55–56. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamaoniga sa uunaia Sini Rikitone e le faamaualuga a o ia faataunuuina lona tofiga e tusi se faamatalaga o Siona.

  • O le a se faamaoniga o le faamaualuga na e matauina? (E tatau ona ta’u mai e tagata o le vasega e faapea, o Sini “ua faaea e ia o ia lava i lona loto, ma sa lē talia e ia le fautuaga.”)

  • O le taunuuga o le faamaualuga o Sini? (Na ia faatausuai i le Agaga, ma sa le taliaina e le Alii ana tusitusiga. (Atonu e te manao e faamalamalama atu, o le faatausuai i le Agaga, o lona uiga o le ola i se auala e aluese ai le Agaga Paia mai ia i tatou.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 55? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: E faanoanoa le Agaga pe afai tatou te faamaualuluga i le faiga o le galuega a le Alii. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faitau leotele faataitaiga taitasi o loo i luga. A uma ona faitau faataitaiga taitasi, taofi ma fai atu i le vasega e faamalamalama pe faapefea ona taulima e se tagata lena tulaga i le lotomaualalo nai lo o le faamaualuga. A maea le talanoaga, ia faailoa atu na tuuina mai e le Alii ia Sini Rikitone se avanoa e tusi ai se isi faamatalaga o Siona (tagai i le MF&F 63:56). Na salamo Sini ma tusia se isi faamatalaga o le laueleele o Siona lea sa taliaina e le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57-66

Ua faatonuina e Iesu Keriso Ana auauna ia manatua le paia o Lona suafa, ma ia talanoa ma le migao i mea uma e paia

Faitau pe otooto le tala lenei mai le soifuaga o Peresitene Spencer W. Kimball. Fai atu i tagata o le vasega e faalogologo mo soo se mea e faagaeetia ai i latou.

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“I le Falemai o St. Mark i le Aai o Sate Leki sa faagaseina atoa ai [Peresitene Spencer W. Kimball] ma faia sona taotoga, ona toe toso atu ai lea i se moega i lona potu. A’o i ai pea i aafiaga o le vai gase, na lagona e Spencer ua tu lona moega i talane o se lifi ma faalogoina le tagata toso moega, ua i ai se mea ua ita ai, ua palauvale e faaaoga ai le suafa o le Alii. O lona mafaufau sa le’i manino atoatoa, sa ia augani atu ai i se leo tiga: ‘Faamolemole aua e te faia le tala lena. E sili atu lo’u alofa ia te Ia nai lo o se isi lava mea o lenei lalolagi. Faamolemole.’ Sa sāō le mea. Ona tali lemu mai lea o le tagata toso moega: ‘sa le tatau ona ou faia lena tala. Ou te faamalie atu‘“ (Edward L. Kimball and Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball: Twelfth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints [1977], 264).

  • O le a se mea e faatatau i lenei tala ua faagaeetia ai oe?

  • E faapefea ona ese le migao o Peresitene Kimball i le suafa o le Alii mai le auala o loo faaaoga ai e le toatele o tagata i le lalolagi i aso nei le suafa o le Alii?

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:59–64. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo fesoasoani ia i latou ia malamalama i le auala e finagalo le Alii tatou te faaaoga ai Lona suafa ma le auala e finagalo o Ia tatou te talanoa ai e uiga i mea uma e paia.

  • O le a se mea na e maua e uiga i le auala e tatau ona tatou faaaoga ai le suafa o le Alii? (A o faailoa mai e tagata o le vasega upu ma fuaitau mai le fuaiupu e 64, valaaulia i latou e otooto le vaega muamua o le fuaiupu. E tatau ona latou ta’ua mai le mataupu faavae lenei: E paia le suafa o Iesu Keriso ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata o le vasega e avea ma tusiupu i luga o le laupapa. Fai atu i le vasega e ta‘u mai nisi o tulaga e mafai ona tatou faaaogaina ai ma le talafeagai le suafa o Iesu Keriso, ae lisi e le tusiupu i luga o le laupapa. Atonu e ta’u mai e tagata o le vasega e faapea, tatou te faaaogaina le suafa o le Faaola i tatalo, lauga, molimau, lesona o le talalelei, ma sauniga o le perisitua. E mafai foi ona tatou talanoa e uiga i le Faaola i talanoaga i aso uma, ae e tatau ona tatou faia ma le migao.

  • Aisea e te manatu ai e tatau ona tatou faaaogaina le suafa o le Faaola ma le migao?

  • E faapefea ona faateleina e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:62 lou malamalama i le uiga o le ta‘u fua o le suafa o le Alii? E faapefea ona faatatau lenei fuaiupu i sauniga o le perisitua?

  • Pe a tatou faaaogaina le suafa o le Faaola, o le a se mea e mafai ona tatou faia e manatua ai e paia ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete?

Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o upumoni sa outou talanoaina e le na o le suafa o le Faaola e faatatau i ai.

  • O a nisi o upu po o se mataupu e “o mai mai luga” ma e paia? E mafai faapefea ona tatou mautinoa tatou te talanoa e uiga i ai “ma le faaeteete”?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E leai nisi upu e sili ona paia pe taua ia tatou gagana atoa, nai lo o suafa o le Atua le Tama ma lona Alo, o Iesu Keriso” (“Faaaloalo ma le Mama,” Liahona, Iulai 1986, 45).

  • Aisea e paia ai ia te oe suafa o le Atua le Tama ma Iesu Keriso?

Tuu atu lau molimau e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ma faamalamalama atu le mafuaaga e paia ai ia te oe o laua suafa. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i ni auala e mafai ona latou faaaogaina ai ma le faaaloalo sili atu suafa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ma uunaia i latou e faia lena mea.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:25–27. E ui i lea, o Aʼu, o le Alii, Ou te tuu atu ia Kaisara mea e a Kaisara.

I le Luka 20:19–26, tatou te faitau ai e uiga i le auala na taumafai ai faitaulaga sili ma le au tusiupu e fai se mailei mo Iesu, i le fai atu ia te Ia pe sa faataga tagata Iutaia e totogi se saofaga i le taitai o Roma, o Kaisara. Sa latou iloa afai e fetalai atu o Ia ioe, o le a teena o Ia e tagata Iutaia aua latou te feita i tagata Roma, o e na faatoilaloina i latou. Ae afai e fetalai atu Iesu, e leai, e mafai ona latou lipotia o Ia i tagata Roma, o e o le a taofia o Ia mo le taufaalata faasaga i le tulafono a Roma. Sa faali atu e Iesu ia te i latou se tupe siliva e i ai le ata o Kaisara na lolomi ai luga ma fetalai atu, “O mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara, a o mea a le Atua avatu ia i le Atua” (fuaiupu 25).

I aso o le Perofeta o Iosefa Samita, o le ta’ua o le Alii i lena tala, na fesoasoani e aoao ai le Au Paia e ui lava o le lalolagi atoa e a le Alii ia, ae na tatau lava i le Au Paia ona faatau mai ni fanua lea na poloaiina e le Alii i latou e fausia ai le aai o Siona. Sa alagatatau le faatauina mai mo le Au Paia ina ia anaina faaletulafono le fanua ma ia puipuia ai mai ni finauga e uiga i ai i le lumanai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:50-51. O le a le “tausaga o le tagata”, ma o le a le uiga o tagata “o le a liua i latou i le emo o le mata”?

Na folafola mai le perofeta o Isaia e faapea, “e le toe i ai i lea mea le tama meamea, po o le toeaina ua le atoatoa ona aso; aua e oti le taulealea ua selau ona tausaga” (Isaia 65:20).

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Na aoao mai foi Peresitene Iosefa Filitia Samita: “O tagata e i ai i le lalolagi o le a i ai lava i le tino, ae o le a oo mai se suiga ia i latou ina ia latou maua le mana i luga o ma’i, faama’i ma le oti. O le oti o le a faateaeseina mai le lalolagi, aua e tatau ona ola tagata seia oo lo latou matutua i le matua o se laau po o le selau tausaga (Tagai i le [MF&F] 63:50–51), ona oti ai lea i le tausaga o le tagata, ae o le a oo mai lenei oti i le emo o le mata ma o le tino e oti o le a suia faafuasei i le tino ola pea. O le a le i ai ni tuugamau, ma o le a ave a’e i se toetutu mamalu i latou o e amiotonu” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:461).

Lolomi