Seminare
Lesona 128: Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46


Lesona 128

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46

Folasaga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46 o se vaega o le tusi musuia a le Perofeta o Iosefa Samita mai le Falepuipui o Liperate. I lenei vaega o le tusi, ua aoao mai ai e le Perofeta mataupu faavae e uiga i le mana ma le pule o le perisitua. Ua ia faamalamalama mai le mafuaaga e toatele ai e e valaauina ae toaitiiti e e filifilia, ma le auala e mafai ai e i latou e umia le perisitua ona saili atu i mana o le lagi e auauna atu ai i isi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34-40

Ua aoao mai Iosefa Samita o aia tatau o le perisitua e fesootai ma mana o le lagi

Faaali atu se moli e le o suluina i le palaka. Ia mautinoa o loo tu le ki o le moli i le tulaga “pe” ina ia le ola le moli pe a sulu i le palaka. Afai e le mafai ona e aumaia se moli, tusi le ata o loo avatu ai (e aunoa ma upu) i luga o le laupapa.

Ata
ata o le moli

Faamalamalama atu o le lesona o le aso, o le lamepa ua faatusa i se tasi e umia le perisitua. O le malamalama mai le lamepa ua faatusa i faamanuiaga e mafai ona maua e tagata mai le Atua e ala i le auaunaga o se tasi e umia le perisitua. Afai o i ai se lamepa ia te oe, faaigoa i le O le e umia le perisitua. Afai e leai, tusi le fasifuaitau lenei i le vaega talafeagai i luga o le ata.

A o amata e tagata aoga la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46 i le asō, fesili atu e mafaufau pe faapefea e le amiotonu o se tasi e umia le perisitua ona aafia ai lona gafatia e fesoasoani atu ai i isi tagata ia maua faamanuiaga o le perisitua. Faailoa atu e ui lava o nei fuaiupu o loo faasinotonu i e umia le perisitua, ae o loo i ai mataupu faavae e faatatau i tagata uma o le Ekalesia.

Faamanatu i tagata aoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121 o loo i ai ni vaega o se tusi musuia na fofogaina e Iosefa Samita a’o i ai o ia i le Falepuipui o Liperate. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34. Fai atu i le vasega e matau le fesili o loo i le fuaiupu lenei.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau loloto ma talanoa i le uiga o le “valaauina” ma le “filifilia” valaaulia se ua umia le perisitua, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei, na saunoa atu ai Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili i e umia le perisitua:

Ata
Peresitene James E. Faust

“E valaauina i tatou, pe a faae’e mai lima i luga o o tatou ulu ma tuuina mai ia i tatou le perisitua, ae e le filifilia i tatou seia vagana ua tatou faaali atu i le Atua lo tatou amiotonu, lo tatou faamaoni, ma la tatou tautinoga” (“Valaaulia ma Filifilia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 55).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Faust, o le a le uiga o le “valaauina” o se alii talavou?

Faailoa atu o le “valaauina” e le le tutusa ma le “filifilia.” Ina ia avea ma se tasi e “filifilia” a le Atua, e tatau ai i se tasi e umia le perisitua ona ola i se auala e mafai ai ona ia talosagaina mana o le lagi e fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le perisitua.

Faamalamalama atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:35–39, tatou te aoao ai i le mafuaaga e le filifilia ai isi e umia le perisitua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:35–36. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se lesona e tatau ona aoao e i latou uma e umia le perisitua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 36, o a lesona e tatau ona aoaoina e i latou uma e umia le perisitua?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le lesona i le fuaiupu e 36, tagai i le puna o le eletise i totonu o le potuaoga po o le ata o loo i luga o le laupapa.

  • O le a le fuaitau i le fuaiupu e 36 atonu e faatusa i ai le eletise? (“O mana o le lagi.” Tusi Mana o le lagi i luga o le laupapa i autafa o le ata o le palaka, pe tuu se igoa i talane o le palaka autu o le paoa.)

  • I le fuaiupu e 36, e te manatu o le a le mea ua faatatau i ai le fuaitau “o aiā a le perisitua”? (O tali a tagata aoga e tatau ona faaalia ai e faapea, e maua e se alii le aia e faaaoga ai le perisitua pe a faaee atu le pule o le perisitua i ona luga e ala i le faaee o lima.)

Faaigoa le uaea o le Pule o le perisitua. Afai o loo e faaalia atu se lamepa, valaaulia se tagata aoga e sulu le uaea i le palaka autu.

  • Aisea na le ola ai le lamepa? (Ona o loo tape le ki.)

  • O le a le fuaitau i le fuaiupu e 36 atonu e faatusa i ai le ki? (“O mataupu faavae o le amiotonu.” Faamalamalama atu e faapea, o lenei fuaitau e faatatau i le tiutetauave o e umia le perisitua ina ia ola amiotonu.)

Faaigoa le ki Mataupu faavae o le amiotonu. Valaaulia se tagata aoga e ki faaola le ki.

  • I lenei talafaatusa, e faapefea ona faapei le ola amiotonu o le kiina o le ki?

Valaaulia tagata aoga e ta‘u mai i a latou lava upu se mataupu faavae mai le fuaiupu e 36. Aotele a latou tali e ala i le tusia o le mataupu faavae lenei—po o se mea e tai faapenei—i luga o le laupapa: O e umia le perisitua e na o le pau le auala e mafai ona latou saili ai i mana o le lagi, o le pe afai lea e ola amiotonu. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e tusi lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:37-38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea e tupu i le gafatia o se e umia le perisitua e saili atu i mana o le lagi pe afai e le ola amiotonu.

  • O le a le mea e tupu pe a le ola amiotonu se e umia le perisitua? (E o ese mana o le lagi, ma faapea ona le aoga ai lana pule. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, o le fuaitau “aa i tui” e faatatau i se meaola e tetee atu i se laau maai e faaaoga e taitai atu ai agai i se nofoaga manaomia. Mo i tatou, o lenei fuaitau e faatatau i le tetee atu i le taitaiga mai le Alii po o Ana auauna.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa, valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

O le Pule o le perisitua e oo mai e ala i le faauuina; o le mana o le perisitua e oo mai e ala i le ola faamaoni ma usiusitai i le faamamaluina o feagaiga. E faateleina i le faatinoina ma le faaaogaina ma le amiotonu o le perisitua” (“O Le Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 9).

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

Faavaivaia ai le fesootaiga Faamalosia ai le fesootaiga

Valaaulia tagata aoga e toe faitau filemu le fuaiupu e 35 ma le 37 ma vaavaai mo uiga ma amioga e le amiotonu e faapea ona faavaivaia ai le sootaga o se e umia le perisitua ma mana o le lagi. Atonu e te manao e fautua atu, e faailoga mea latou te maua. A mavae se taimi, fai atu ia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina. Valaaulia se tagata aoga e fai ma tusiupu, e tusi tali i lalo o le “Faavaivaia ai le fesootaiga.” A uma ona lisiina i lalo tali a tagata o le vasega, ia faitau atu faataitaiga nei. Mo faataitaiga taitasi, fai atu i tagata aoga e faailoa mai uiga ma amioga ua latou lisiina i luga o le laupapa.

  1. Ina ia ofi i totonu faatasi ma nisi o ana tupulaga lauiloa, ua auai atu ai se e umia le perisitua faatasi ma i latou i le ulagia o se tasi o tagata o le vasega i le aoga.

  2. E fiafia se peresitene o le korama a le au aoao i taaloga, ma e musu e auai i le fuafuaina o soo se gaoioiga a le korama e le aafia ai le soka po o le pasiketipolo. Soo se taimi lava e auai ai le korama i se gaoioiga po o le tuuina atu o se auaunaga, e poloai atu o ia ina ia fai e isi alii talavou le mea e fai atu ai aua o ia o le peresitene o le korama.

  • O a ni isi o faataitaiga o tagata e taumafai e ufiufi a latou agasala?

  • O a ni isi o faataitaiga o tagata ua pupu o latou loto i mea o le lalolagi ma faufau i viiga a tagata?

  • Aisea e te manatu ai, o nei uiga ma amioga e taofia ai i latou e umia le perisitua mai le saili atu i mana o le lagi?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:39–40, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo se mafuaaga pe aisea e faaaoga ai e nisi o tagata ia puleaga le amiotonu. Tuu atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41-46

Ua aoao mai e Iosefa Samita le auala e tatau ai i e umia le perisitua ona latou amio a’i

Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona aoao mai e uiga i uiga faaalia ma faatinoga e faavaivaia ai le sootaga i le va o e umia le perisitua ma mana o le lagi, ona aoao mai lea o Iosefa Samita e uiga i uiga faaalia ma faatinoga e faamalosia ai lena sootaga. Vaevae le vasega i ni paga, ma fai atu ia i latou e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41-45. Fai atu ia te i latou e vaavaai mo uiga faaalia ma faatinoga e fesoasoani ai i e umia le perisitua ia saili i mana o le lagi e fesoasoani atu ai i isi tagata. (A o lei faitauina, atonu e te manao e faailoa atu i le fuaiupu e 41, o le upu nao o lona uiga “vagana ai.”)

A mavae se taimi, fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea na latou mauaina. Valaaulia se tagata aoga e fai ma tusiupu, e tusia tali i lalo o le “Faamalosia le fesootaiga.” A o lisi e tagata aoga mataupu faavae o le amiotonu, atonu e te manao e fai atu ia te i latou e faamalamalama pe tuuina mai ni faataitaiga o mataupu faavae taitasi. Afai e manaomia, fai atu fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le galulue ma le alofa faamaoni, ma e aunoa ma le pepelo po o le faaoleole? (O tali e mafai ona aofia ai, o lona uiga ia alolofa faamaoni ma moni i tagata ma ia i ai uunaiga amiotonu.) Aisea e taua ai nei uiga mo e e umia le perisitua?

  • I le fuaiupu e 43, o le upu aoai e faatatau i le faatinoga o le ta‘u atu i se tasi o loo ia faia se mea sese, e masani lava i se auala agamalu po o le agalelei. O le upu taimi e tatau ai o lona uiga “ia vave” po o “i se taimi talafeagai.” O le upu maatiati e mafai ona faatatau i le manaomia ona faaali manino atu o o tatou lagona. Aisea e te manatu e taua ai mo se taitai perisitua ona aoai ma le manino, i le taimi sa‘o, ma e tusa ai ma le taitaiga a le Agaga Paia? Aisea e te manatu e taua ai le faaali atu o le alofa faateleina i le mavae ai o le aoai atu i se tasi? O le a se taimi sa faamanuiaina ai oe mai se faasa’oga faapena?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ia tuu foi lou loto ia tumu i le alofa mama i tagata uma” (Tagai i le fuaiupu 45.) Aisea e taua ai mo e umia le perisitua ona agamalu ma agalelei i le ala latou te fegalegalea’i ai ma isi?

  • O le a sou manatu i le uiga o le tuu le amiomamā e teuteuina ai [ou] mafaufauga e lē aunoa? (Tagai i le fuaiupu e 45.) O a nisi o mea e mafai ona tatou faia ia tausisia ai le mama o o tatou mafaufauga.

  • Aisea e te manatu ai e tatau i e umia le perisitua ona mulimuli i nei mataupu faavae o le amiotonu ina ia mafai ona saili atu i mana o le lagi?

Faailoa atu le upu ona i le fuaiupu e 45. Faamalamalama atu, o lenei upu o loo faasino atu i taunuuga o le ola e tusa ai ma mataupu faavae o le amiotonu o loo maua i fuaiupu 41–45. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45-46. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga e oo mai i e umia le perisitua o e saili atu i mana o le lagi e ala i le ola amiotonu. (A o lei faitau le tagata aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu, o se tootoo o se tootoo lea e feaveai e se tupu po o se masiofo. O se faailoga o le pule ma le mana.)

  • O a nisi o faamanuiaga o le ola i mataupu faavae o le amiotonu?

  • Mafaufau i se tasi e umia le perisitua e te iloa o loo soifua i se auala o loo fesoasoani ia te ia e saili atu ai i mana o le lagi. Na faapefea ona faamanuiaina oe e ala i lana auaunaga?

Faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga ua e mauaina e ala i le pule o le perisitua ma le mana o le perisitua. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai foi a latou molimau. Valaaulia i latou e filifili se mataupu faavae se tasi o le amiotonu o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41-45 ma ia faatu se sini ia ola sili atu ona lelei i lena mataupu faavae.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:36–37. O “aia tatau o le perisitua” ma “mana o le lagi”

Na faamamafa mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le tatau i e umia le perisitua ona ola ina ia latou maua le pule ma le mana o le perisitua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le mana o le perisitua o le mana lea o le Atua, e faagaoioi ai e ala i alii ma tama e faapei o i tatou, ma e manaomia ai le amiotonu o le tagata lava ia, faamaoni, usiusitai, ma le maelega. E mafai e se tama po o se alii ona maua le pule o le perisitua e ala i le faaeeina atu o lima, ae o le a leai se mana o le perisitua pe afai e le usiusitai; e le agavaa, pe le naunau e tautua. …

“… O i latou e umia le perisitua o e talavou ma e matutua e manaomia le pule ma le mana—le faatagaga e tatau ai ma le malosi faaleagaga e avea ai ma sui o le Atua i le galuega o le faaolataga” (“O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 49).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34, 40. “E toatele e e valaaulia, ae toaitiiti e ua filifilia”

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le avea ma tagata filifilia, e le o se mea faapea e na o i tatou ua faaee mai i ai. Ae, o outou lava ma a’u e fuafuaina pe filifilia i tatou. …

“Ou te talitonu o loo tuusa’o mai lava le faatatauga o nei fuaiupu [D&C 121:34–35]. E leai se lisi a le Atua o ni tagata e fiafia i ai, lea faapea tatou te faamoemoe e i ai se aso e faaopoopo atu i ai o tatou igoa. E le o fuapauina ‘le au filifilia’ na o nai tagata. Ae, o o tatou loto ma o o tatou moomooga ma o lo tatou usitai e iloa lelei ai pe o faitaulia i tatou o ni tagata filifilia o le Atua” (”O Le Alofa Mutimutivale o le Alii,“ Ensign po o le Liahona, Me 2005, 101).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:43. “E aoai atu i taimi e tatau ai ma le maatiati”

Na aoao mai Elder H. Burke Peterson o le Fitugafulu:

Ata
Elder H. Burke Peterson

“Atonu e tatau ona tatou mafaufau i le uiga o le aoai atu ma le maatiati. O le aoai ma le maatiati o lona uiga, o le aoai ma le manino, ma le alofa mausali, ma le manatu mamafa i ai. E le o le uiga o le aoai i upu uīgā, po o le ma le lototiga, po o le u o nifo ma sii le leo. O se tasi o aoai atu e pei ona faatonu mai e le Alii e taulimaina i mataupu faavae ae e le o le faaletagata. Na te le osofaia uiga pe faaluma se tagata.

“E toetoe lava o tulaga uma lea e manaomia ai le aoaiga, e sili atu le aoai faalilolilo nai lo le aoai faalauaitele. Sei vagana ua manaomia e le uarota atoa se otegiaga, e sili atu mo se epikopo le talanoa i le tagata nai lo o le faaaoga o se auala tuufaatasi. E faapena foi, ona i ai i se tamaitiiti po o se toalua le aia e ta’u atu ai na’o ia e uiga i ni mea sese. O faasa‘oga faalauaitele e masani lava ona faalealofa pe faaseseina foi” (“Unrighteous Dominion,” Ensign, Iulai 1989, 10).

Lolomi