Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 106–8; 137 (Iunite 23)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 106–108; 137 (Iunite 23)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 106–108; 137 (iunite 23) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 106; 107:1-20)

O le suesueina o le fautuaga a le Alii ia Warren Kaotui i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 106, na aoaoina ai e tagata aoga, afai tatou te faamaualalo i tatou lava i luma o le Alii, o le a faapea ona i ai Lona alofa mutimutivale ia i tatou, siitia i tatou i luga, ma tuu mai ia i tatou le alofa tunoa ma le faamautinoaga. Sa amata foi e tagata aoga a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107, lea o se faaaliga i le perisitua. Mai le vaega lenei sa latou aoaoina ai o le Perisitua Mekisateko ua tusa ma le faatulagaga o le Alo o le Atua. Sa latou aoao foi i tofi eseese ma tiutetauave o le Perisitua Mekisateko ma le Perisitua Arona.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:21–38)

A o faaauau e tagata aoga a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107, sa latou aoao e uiga i tiutetauave o korama pulefaamalumalu o le Ekalesia: o le Au Peresitene Sili, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Korama a Fitugafulu. Na latou aoaoina foi o faaiuga a nei korama pulefaamalumalu e faia i le lotogatasi ma le amiotonu.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39–100108)

Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107, na aoaoina ai e tagata aoga o peteriaka e valaauina e ala i faaaliga ma faauuina i lalo o le taitaiga a Aposetolo e Toasefululua, ma o tama o loo umia le Perisitua Mekisateko ua i ai le pule e faamanuia ai a latou fanau. Sa suesueina foi e tagata aoga afioga a le Alii ia Laimani Sherman ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 108. Sa latou iloa ai, a’o tatou usitai i le siufofoga o le Alii, ua tatou valaaulia Lana faamagaloga, lea e aumaia ai le malologa i o tatou agaga.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137)

I lenei lesona, na aoao ai tagata aoga e uiga i le faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le malo selesitila ma tagata sa ia vaai ai iina. Sa faamamafaina e le lesona ia mataupu faavae nei: O tagata uma e maliliu e aunoa ma se malamalama e uiga i le talalelei, o e semanu e taliaina ma o latou loto atoa, o le a mautofi i le malo selesitila; o le a faamasino i tatou e le Alii e ala i a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto; ma o fanau uma e maliliu a’o le’i oo i le matua e mafai ona faamasinoina ai, o le a faaolaina i le malo selesitila.

Folasaga

I a latou galuega atofaina faalevaiaso, sa le talosagaina ai tagata aoga e suesue loloto i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:60–100. O lenei lesona o le a tuu atu ai ia i latou lena avanoa. E mafai ona fesoasoani ia i latou e faamasani ai i tofi o le perisitua ma malamalama lelei ai i o latou tiute o ni tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso. O le a aoao ai foi tagata o le vasega mai le fautuaga na tuuina mai ia Laimani Sherman ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 108.

I le suesueina o tofi o le perisitua i lenei lesona, e taua le fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e ui o alii e faataunuuina nei tofi eseese i le avea ai ma e e umia le perisitua, ae o faamanuiaga o le perisitua o loo avanoa mo tagata uma. Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le perisitua o le mana o le Atua e faaaoga e faamanuia ai Ana fanau uma, o tane ma fafine. O nisi o a tatou anaga pupuu e pei ‘o tamaitai ma le perisitua,’ e aumai ai se manatu sese. O alii, e le ‘o le perisitua’ O sauniga a le Au Perisitua o se sauniga a i latou o loo umia ma faaaogaina le perisitua. O faamanuiaga o le perisitua, e pei o le papatisoga, mauaina o le Agaga Paia, faaeega paia i le malumalu ma faaipoipoga e faavavau, o loo i ai mo alii faapea foi tamaitai. O le pule o le perisitua e galueaiina i le aiga ma le Ekalesia, e tusa ai ma mataupu faavae ua faatuina e le Alii” (“Pule o le Perisitua i le Aiga ma le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 25–26). Ua i ai i alii ma tamaitai ni matafaioi e tutusa lava le taua i le aiga ma le Ekalesia (tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:60–100

Ua faaali mai e le Alii ia tiute o peresitene o korama o le perisitua

I le avea ai ma se toe faamanatu puupuu, tusi ia ulutala Perisitua Mekisateko ma le Perisitua Arona i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e lisi ia tofi o le perisitua i lalo o le ulutala talafeagai. Fai atu i se tagata aoga se toatasi e tusi se tofi se tasi o le perisitua ona pasi lea o le sioka po o se maka i le isi tagata aoga, faaauau ai pea lenei faiga seia oo ina tusia e tagata aoga ia tofi uma o le perisitua. Uunai tagata aoga e fesoasoani atu i le tasi ma le isi pe a manaomia ai. (O tofi o le Perisitua Mekisateko o le toeaina, faitaulaga sili, peteriaka, Fitugafulu ma le Aposetolo. O tofi o le Perisitua Arona o le tiakono, aoao, ositaulaga, ma le epikopo.

  • O le a le korama o le perisitua? (O se vaega faatulagaina o uso o loo umia le tofi lava e tasi o le perisitua.)

Valaaulia se tagata aoga e sau i le laupapa ma li‘o tofi o le perisitua ua faatulagaina i korama. Uunai le vasega e fesoasoani atu pe a manaomia. (O tofi nei e i ai korama: Aposetolo, Fitugafulu, faitaulaga sili, toeaina, ositaulaga, aoao, ma le tiakono. Atonu e te manao e faamalamalama atu, o siteki taitasi e i ai se korama e tasi o faitaulaga sili, ma o le peresitene o le siteki o le peresitene lea o le korama. I uarota taitasi, o faitaulaga sili e faatulagaina i se vaega o faitaulaga sili.)

Fai atu i ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:60–63, 85–89, 93–94. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai mea na ta’ua mai i nei fuaiupu e tutusa ai korama.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a mea e tutusa ai nei korama o le perisitua? (Atonu e faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le upumoni lenei: E tofia se peresitene e pulefaamalumalu ma taitaia le galuega a korama taitasi o le perisitua.)

  • E tusa ai ma fuaiupu 87–88, e faapefea ona eseese se korama a ositaulaga mai korama a tiakono ma aoao? (O le epikopo o le uarota e pulefaamalumalu i le korama a ositaulaga. E pulefaamalumalu foi o ia i le au Perisitua Arona uma i le uarota. I se paranesi, o le peresitene o le paranesi e galue o se peresitene o le korama a ositaulaga.)

  • Aisea e te manatu e taua ai le i ai o se peresitene i korama taitasi o le perisitua? E mafai faapefea e le peresitene o le korama o le perisitua ona fesoasoani i tagata o lana korama?

Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:65–66. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le taitai o le Ekalesia e pulefaamalumalu i le au perisitua uma. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Ia mautinoa ua malamalama tagata aoga o nei fuaiupu e faatatau i le Peresitene o le Ekalesia.

Valaaulia se isi tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:67, 91–92. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le pule ma tiutetauave o le Peresitene o le Ekalesia.

  • E faavae i mea ua e aoaoina i nei fuaiupu, e faapefea ona e aotelea le pule ma tiutetauave o le Peresitene o le Ekalesia? (E ui lava e mafai ona faaaoga e tagata aoga upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le Peresitene o le Ekalesia e umia le pule e faatautaia ai sauniga ma faamanuiaga uma ma pulefaamalumalu i le Ekalesia atoa. Valaaulia se tagata aoga e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Atonu e te manao e faamanino atili nisi o upu i le fuaiupu e 92 faatasi ai ma faauigaga nei mai ia Elder John A. Widtsoe o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder John A. Widtsoe

“O le perofeta o se faiaoga o upumoni ua iloa; o se tagatavaai o sē e vaai i upumoni natia, o se talifaaaliga o sē e tauaveina le upumoni fou. I le faauigaga lautele, o le upu e faaaogaina soo, o le faalagiga, perofeta, ua aofia ai isi faalagiga” (Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 [1960], 258).

Ia faaali atu se ata o le Peresitene o le Ekalesia o loo i ai nei.

  • O a nisi o auala ua faamanuiaina ai oe ona o le pule o le perisitua o loo umia e le Peresitene o le Ekalesia?

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:99–100.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se mea e tatau ona tatou faia e tutu ai ma le agavaa i luma o le Alii? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni faaupuga eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ina ia tu ma le agavaa i luma o le Alii, e ao ona tatou aoao i lo tatou tiute ma galulue ma le maelega uma e faataunuu ai.)

E ui ina sa muai faatatau nei fuaiupu agai atu i e umia le perisitua, o le mataupu faavae latou te aoao atu e faatatau i tagata uma o le Ekalesia.

Vaevae tagata aoga i ni paga. Valaaulia i latou e talanoa i fesili nei. Faitau atu fesili e tai tasi i le taimi, po o le tusi i luga o le laupapa.

  • Ua faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le auaunaga a se tagata o le Ekalesia o le sa faataunuuina ma le maelega lona tiute?

  • O le a se mea o loo e faia e aoao ai i lou tiute ma galue i le maelega atoa e faataunuu ai?

Tuu atu i tagata aoga le avanoa e molimau ai i le taua o le faia o lo tatou tiute i le Ekalesia ma i o tatou aiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 108:4-8

Ua tuuina mai e le Alii ia fautuaga ma folafolaga ia Laimani Sherman

Faamanatu atu i tagata aoga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 108 o loo i ai se faaaliga o le finagalo o le Alii ia Laimani Sherman, o lē sa alu atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma talosagaina ia iloa atili e uiga i lona tiute.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 108:7–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faatonuga na tuuina mai e le Alii ia Laimani. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e te manao e faamalamalama atu o apoapoaiga o ni fautuaga po o faamalosiauga.

  • O a auala na finagalo le Alii ia Laimani Sherman e faamalosia ai ona uso?

Fai atu i tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae mai le faatonuga a le Alii ia Laimani i fuaiupu 7-8. E mafai ona latou faailoa mai ni mataupu faavae eseese, e aofia ai lenei: E tatau ona tatou faamalolosia isi i a tatou talanoaga ma amioga uma. (Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia.)

  • E mafai faapefea ona e faamalosia i latou o loo siomia oe i au talanoaga?

  • E mafai faapefea ona e faamalosia i latou o loo siomia oe i au amioga?

Fai atu i tagata aoga e faamatala mai se aafiaga na tupu ia i latou ina ua faamalosia i latou e se tasi e ala i le faia o se tasi o amioga o loo lisiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 108. Mafaufau e faasoa atu sa oe lava aafiaga. Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se tagata e mafai ona latou faamalosia i le aso ma se amioga faapitoa o le a latou faia.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 109–112)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e saunia e suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109–112, valaaulia i latou e mafaufau i le mea lenei: Aisea e taua ai malumalu? Pe na e auai i le faapaiaga o se malumalu? Faamalamalama atu e faapea, i le iunite e sosoo ai o le a latou aoao e uiga i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani. O le a latou aoao atili ai e uiga i mea na tutupu ma po o ai sa faaali mai iina, ma auala e mafai ai e mea na faaalia iina ona faamanuia ai i latou ma o latou aiga e faavavau.

Lolomi